NEO OO 1 Edis zar > ŠEZDESET = a vr 6 ERKO = TI . tod u narodu našemu, štogod mi hoćemo on ne »*će, pak“ako“ se naprosto kaže da to ne ide, da se ; + Aiko nigda sjediniti ne ćemo, on mješte kazati da 5 se tijem razloži i donašati protivne razloge, veli “da je to očita mržnja na brata i uništenje njego- : vo,a ne zna onu staru našu poslovicu ; da koliko- .god braća bila braća, kese nijesu nikad sestre. Ta I -istiv sebi splizavaju da su kod njih dvije struje, pali“je Ti to mržnja je li to uništenje ? 3 *o* Susjedu ne dadu mira popovi. Popovi igraju kolo , Katoličkom Dalmacijom“ omi našaraju što- god je u ,Narodnom Listu“ i mlađu momicu ,Cr- venu Hrvatsku“ vuku za nos. Neka bude uvjeren mili susjed, da se ni on ne nalazi na boljemu ste- penu jer i on ima svoje kanonike, svoje popove, svoje fratre, te srpske uskoke, koji dočim vide da ,Dubrovnik“ dragovoljno prima svega i svačesa proti cijelom episkopatu, da mnogo puta hramlje i u onomu što kao katolik ne bi smio, ipak se ne žacaju pretraživati stare knjižurine, vaditi staro- davne povelje, eda bi kakav naslov ,illirico“ na- vrnuli na srpsko stablo, a na svrhu se ne srame vidjeti svoje sastavke uz one novoga apostola u nas sasma nepozuate vjere Liudevita, Vuličevića. _Dubrovnik“ je u tome, valja rijeti pravo, veoma sretan, jer svi kalugjeri, protopopi i protosingjeli, do cigloga njegovi su «uradnici, a osim njih ima i balicu naših, a na svrhu i jednoga pastora. Uz take drugove i na tamu temelju, moći će našemu susjedu biti sveta ona ,da je brat mio koje vjere bio“; nami je jedna vjera mila, i to ne da je su- kromuo i kako u bojazni isnovjedamo, nego da se njome dičimo, i da je želimo svakoj duši. Pri to- me ostajemo, a otac Kornelije akv je uprav osvje- dočen o svojoj vjeri i on bi imao biti klerikalac kao što sam i ja, jer vjera nije interes pojedine ka+te kako svetogrdao ,Dubrovnik naglasuje, ne- go je svetinja nad svetinjama, jer spas nije posao samijeh popova, nego svake duše koja je krvlju Spasiteljevom otkupljena. * * Kratko a pravo. ,Dibrovaik“ ako hoće da Srbe katolike poštujemo neka nam u čemugod bi- lo ukaže njihovu revnost prama katolicizmu, ali prosti naziv katolik, dok djela dokazuju da je ne- kijem vjera igračka, i da oni prikrivaju svoje ja- de liberalizmom, neće nas nigda navestit da se poklonimo onijem, koji bi htjeli da je narod i na- rodni probitak svekoliko, i da vjera tome probit- ku ima podleći. x * * Neka bude dakle miran i nek se uvjeri, da njegov srbizam nije srestvo da koristi vjeri našoj, uego da uvagji strašnu kugu indif+rentizma. A ni- je ni oprezniji prama tako rečenoj pravoslavnoj vjeri, jer na veliko čudo vigjamo u zadnjem bro- ju gdje stvara raskol u raskolu, kad nam pripo- vjeda, da neke usijane glave u Bosni-Hercegovini, dakako u ime naroda, pošprgiuju se, groze se, i prijete svojim metropolitima i svome kleru. jer da ljube skuta i koljena onomu strašnomu srbožderu Štadleru. Ufati je da koji ol klera zoati će opa- metiti Dubrovnik“ i dokazut ima, da ne može bi- ti vjere niti crkva po uštanovi Spasiteljevoj, bez učeće crkve ili klera. * + + Smješna je pak ta o. Štadlera. Divoa nje- gova poslanica, gdje grli braću Srbe i gdje ih na jedinstvo pozivlje, svakomu ie poznata, osim lu- dijeh riječi nijedan list nije donio ai najmanji čin, koji bi oprovrgao bratsku njegovu ljubav, a ipak srpski listovi svega bljute proti njemu, a to s če- ga ? — Risum teneatis amici — golemi je i neo- pisi zločin prisvjetloga Štadlera, da se priznaje Hrvatom jer ga je hrvatica rodila. To i ništa dra- go dostatno je, da usijana mašta vidi Kallayevu vladu, gdje mu se klanja i glje mu na stotine hiljada na raspoloženje daje, da iznarodi Srbe i Srpkinje, i da ogradi unijatsku crkvu, gdje će vladike i;popovi, koji su se svome narodu izoe- falu davati, Čudim se da ta vrela još opazila, da su ponestali ne samo svijeta, nego da je u ropotarnicu sa- slavenska liturgija, i da Štadler uz vladike ic protopope na vaš glvš latinski pjeva um,“ jer se to dogodilo, kit ku . » inn amiiiinaninivnnainaniaaannanan AAN , Dubrovnik“ dakle, neka se malo bolje pro- misli kad hoće da napada, ne samo na ono što je nama katolicima najsvetije, nego i tako zvanim pravoslavoim; neka se ogradi prepuštujući dopi- sniku svu odgovornost, kad taj napada jedan ili drugi kler, jer bi se susjedu moglo dogoditi, što mi ne želimo, da dok on pobija i vrijegja kler, jedne i druge crkve, ostane osamljem, i da mu se kao madgrobno slovo izvrši ona: Gdje si kume bio ? — Nigdje. Što si kume učinio? — Ništa! A. L. Sastanak u Ljubljani. Ob ovom vele zlamenitom sastanku donio je zadarski , Narodni List“ slijedeći brzojav: Ljubljana, 14 septembra. — Prvi sveslo- venski sastanak u Ljubljani bio je mnogobrojno posjećen Slovencim iz svih slovenskih zemalja. Iz same Koruške došlo je preko 200 odaslanika. Ovi, ko što i odaslanici Primorja i Štajerske bijahu svečano dočekani. Iz Zagreba došlo je više zastlu- pnika, izmegju kojih barun Rukavina, David Star- čević i Dr. Potočnjak. Svi slovenski zastupnici na saboru i na carevinskom vijeću bili su prisutni. Ukupno sudjelovalo je sastanku 1700 odaslanika. Presjedao je zastupnik Dr. Gregorčić. Po- časnim presjednicima odabrani su zemaljski ka- petan (saborski predsjednik) Detela, načelnik lju- bljanski Hribar, i zastupnici: Mladočeh Stransky, Malorus Barwinski i Hrvat barun Rukavina, koji pozdraviše skupštinu. Stransky izručio je sastanku čestitanje češ- kog naroda i njegovih zastupnika, uvjeravajuć Slo- vence o nepromijenjivoj uzajemnosti, o onoj uza- jemnosti. koja je nadjačala ministarstvo koalicije, i o kojoj visi svaka parlamentarna konstelacija. Stransky zaključi svoj govor izjavljujuć uvjerenje, da će se brzo ispuniti riječi slovenskog pjesnika: »Svanuti će bolji dani Slovencima !“ Birwinski govorio je, djelom slovenski, a djelom maloruski, o nuždi solidarnosti austrijiskih Slavena. Zaključi izjavljujuć želju, da Slovenci i Hrvati napokon postigau svoja prava. Barua Rukavina reče, da je godina i godina čekao, da vidi na okupu zastupnike toliko velikog broja Slavena. Naglasi da je zasluga stranke pra- va narodno jedinstvo Slovenaca i Hrvata. Dr. Stojan donio je pozdrave iz Velehrada, gdje počivaru apostoli Slavena Ćiril i Metod. Vuković, u ime narodnjaka iz Dalmacije, su- hoparno izjavi, da su ovi solidarni sa Slovencim. Za tim je započela meritoroa rasprava, koja je trajala punih 5 sati. Dr. Sušteršić govorio je u opće o odnošajim u parlamentu bećkomu i o ustanovljenju slaven- sko-kršćansko-narodae sveze. Kad se je taj klub ustanovio, grof Badeni podao je svoju ostavku, ko- ja nije bila primljena. Ministar Badeni, pri zadnjim pregovorim sa odaslanicima većine u Beču, dao je izjaviti, da se hoće nasloniti na desnicu, ali on nije ništa obećao. S toga Slovenci moraju se spre- mati na odlučnu višegodišnju oporbu (Puklici: Mi smo spravni! Abzug Badeni!) Govoraik predlo- ži resoluciju, kojom se izjavljuje povjerenje slaven- sko-kršćansko-narodnom klubu, i podaje mu se nalog, da ostane u većini, dokle ova bude faktič- no izvagjala njegov program. D.r Ferjančić govorio je v pitanju jezika u Kranjskoj, Koruškoj, Štajerskoj 1 na Primorju. Spiačić opisao je patnje Hrvata i Slovenaca u Istri, i progoustva kojim su izloženi sa strane talijanske manjine. Naglasio je potrebu korenitih reforma u upravi i preuložio je odnosnu resolu- ciju, koja odlučno prosvjeduje i proti tomu, da ta- lijanski dušobrižaici, u hrvatskim općinama zabra- njuju narodu moliti se Bogu hrvatskim jezikom. Zahtjevao je, da se u 'Irstu osnuje hrvatskih ško- la. Zaključi izjavom, da za Hrvate i Slovence na jugu nema spasa nego u narodnom jediustvu, Za tim je govorio Franko o odaošajim u Go- rici, Grafenauer o Koruškoj, Dečko o Štajerakoj, Povše o pitauju narodne samostalnosti. Poslije sastanka bio je sjajan sobet. Sastanak je ostavio najbolji utisak u svim prisutnim. Izjava dra. Šulteršića o namjerama Badeoa kaju teški dani višegodisnje oporbe jasad nam ka- že, da sadašnje ministarštvo nema volje, da rješa- va narodno pitanje monarkije, nego gleda da se uzdrži na rukama. Slavena lijepim riječima, kako je to i Taaffe radio. Nadat se, da su, Bugu hvala, prošla ona vremena. Vidjet će se koliku će se Ba- denia dojmiti ozbiljna poruka sa ljubljanskog sla- venskog sastanka ! Pogled po svijetu. Napokon dolazi vijest da su se velesile spo- razumjele u grčko-turskom miru, koji će do brzo bit uglavljen — Talijanski kralj povratio se iz Njemačke, a njemački car došao je u Ugarsku u Totis gdje zajedno s našim kraljem prisustvuje vojničkim manovram. Magjari dočekaše Vilima II. velikim slavjem. — Javljaju o novim porazima što na Kubi zadegiše španjolsku vojsku, tako da je vlada na čudu sa ovim neukrvoim ustankom. — U ltaliji neki novi bankarski škandali i pro- cesi bacaju hrgjavo svjetlo na onamošnje sudstvo. Zuačajno je i to da niko neće da bude ministrom pravde. — Kralj Milan dolazi u Srbiju i tamo će ostati. Eto Srbijancima novih posala! — Rekon- struiralo se je bugarskv ministarstvo. Stoilov je ostao isto miuistar presjednik. — Engleski mini- star kolonija Chamberlain provagja osnovu o zdru- ženju kolonija sa Britanijom u što uže jedinstvo. U ladijama nije još ugušen ustanak. Domaće vijesti. Današnjim brojem maogi predbrojnici, koji su ponazad s pretpiatom, primiće posebnu opu- menu. Molimo ih da se odazovu 1 požure. Zadarsko pitanje. — Hrvatski listovi u Dalmaciji pumi su dogagjaja zadarskih agitatora, koji provociraju, psuju 1 vrijegjaju svakoga koga čuju govorit hrvatskim jezikom. Ovo je dokaz da je gospodi zadarskoj dojadila budna hrv. svijest, zoja sve vise napreduje, pak je postala vrlo nervozna. Napadaj na Biankini. — Prošle sedmice došao je iz Vrlike Dragomir Novaković u ured- ništvo ,N. Lista“, da napadne uredaika Biaukina bićom, ali mu je Biankiai oteo bić 1 nougama ga istjerao iz uredništva. Vojnički časnici, koji do- gjose s Novakovićem, izraziše Biankinu svoje sa- žaljenje nad dogagjajem i osudiše postupanje No- vakovića. Svatovi. — Na 12 ov. mj. vjenčao se u Blatu g. Autun Cetinić sa gji.com Ivkom Kunja- šić. — Na 19 ov. mj. vjenčaće se g. Vicko Svi- lokos ni na Orašcu sa gji.com Maricom Gamulin iz Jelse. — Čestitamo. Naša monarkija. — jelo koje izlazi pod ovim naslvvom izdalo je 5 i 6 svesak kvji se ba- ve Bukovinom i Češkom. Došasti svezak sadržaće opis i najljepše predjele Dalmacije. Cijena je po svesku 50 nove. Vino. — Javljaju nam iz okolice da je o- vogodisnja berba dobra. Isto tako ukupni proiz- vod Dalmacije biće dobar i obilat. Naknadni izbori u Hrvatskoj. — Već se osjeća teška ruka koja će ravnati aaknadnim izvoruna uništenih izbora. Borba će biti žestoka. Čini se da će se umiješati i Frankovci, koji ni- jesu ni bili izaorani nego opozicija, al naravno ureba ometati. Žalosno bi bilo kad bi radi kakovih desetak glasova podanih ,čistom“ Kumićiću, mo- rav podleći Ružić, Brlić 1li drugi opozicijonalci. Patrijotizam hrv. naroda neće to dopustiti. Hrvati i Hrvatice! U svakoj radosooj ili žalosnv) prigodi sjetite se Društva sv, Ćirila i Metoda u istri! Gradska Kronika. Lične vijesti. — Prošle subote bio je u gradu tio. direktor g. Hočevar sa svojim tajnikom g. Laneve. — U četvrtak otputovao je u Beč nar. zast. prof. Luko Zore, Prošle sedmica boravio je u gradu prof. Frano Bulić ra prof. Neumannom. Imenovanja. — Ovih dana slijedili su ime- novanja i premjestonja u sudbenoj struci, Spome- uućemo samo ona koja se odnose na Dubrovnik. Imenovani su savjetnicima kod okr. suda u Dubrovniku : Palčić i Bibica; Kosović savjetoikom- upraviteljem u Cavtatu, & Kostan iz Cavtata sa- vjetnikom na okružai sud u Šibeniku; tajaicima u Dubrovniku Kovačević i Visić, a Buić i Persi- calli iz Dubrovnika tajnicima u Spljetu, Castra- pellii imenovan je sudcem u Stonu, Dubrovački parobrodi. — Beatrice krca žito u Taugaroku za 'Trappani i Genovu, Galeb naprama desnici i priprava Slovenaca da nas če. | za Marqilju, a Napricd za Napulj i Salerao, — o...