U

DUBROVNIKU 2 Oktobra 1897.

 

 

    

List izlazi svake subote. Cijena mu _je unaprijeda u Otpravništvu lista: na godinu fior.
donašanjem u kuću i za Austro-Ugarsku,
poštom : na godinu fior. 5, na po godine fior. 2:50 ; za inozemstvo

4:50, na po godine tior. 2:25 ; za Dubrovnik sa
i Bosnu Hercegovinu s
flor. 4:50, i poštarski troškovi.

Pojedini broj stoji 10 novč Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da

je predbrojen i za došasto polugodište.

Položaj u Hrvatskoj.

Preko Velebita sve se to jače muti. U župa-
nijama Zagreba, Ogulina i Gospića bilo je već
formalnih pobuna. U Sjeničaku Pisarovinskog ko-
tara narod je u velikoj masi dočekao povjeren-
stvo, koje se sastojalo iz ravnatelja katasta Cvija-
novića, kot. prestojnika Brozovića i inžinira Dja-
kovića i ovu je trojicu ubio! Njihove lješine, jav-
lja se, bijahu grozno izmrcvarene. Više hiljada
ljudi diglo se; a naročite narodne straže posjele
su puteve, tako da se sudbena komisija sa svim
oružništvom nije usudila, da pogje na lice mjesta,
nego je čekala vojsku. Po ovome može se lako
prosuditi koja uzbuna vlada u onome puku.

Ban je u inozemstvu, na liječenju. Njegov
zamjenik i prestojnik nutarnje uprave Oto pl.
Krajesovicz proglasio je opsadno stanje i prijeki
sud u dvanaest kotara gornjih županija, sa na-
redbom, da se narodu izda proglas, u komu mu
se zapovijeda, da se kani svakog buntovnog sa-
kupljanja i svakog udioništvovanja na nj, te da se
pokori poglavarstvenijem naredbama. Svaki onaj
koji to prekrši biće kažnjen smrću, — Po tome
reklo bi se da je stanje ozbiljno i opasno, te se
je bojati, da prijeki sud ne pozoblje mnogo žrtava.

"Koji je uzrok svoj ovoj nesreći? To se ne-
kako. no dade razbistriti, radi protuslovnih vijesti
što stižu iz Zagreba, Budimpešte i Beča. Opozi-
eijonalni hrvatski listovi, ako nijesu bijeli, donose
samo izvatke iz br.ojava bečkih i peštanskih li-
stova, koji su prošli nezaplijenjeni. Službeni li-
stovi zagrebačke vlade pišu da se je pobunilo po-
glavito pučanstvo pravoslavne vjere, radi glasina
da će ih pokatoličit, da će postati Magjari i da
će im metnuti magjarske zastave. U istinu čini
e da narod, koji je ubio gornje činovnike, mislio je
da oni donose k njemu magjarske zastave, pak je
tražio da mu se ove izruče, a kad to činovnici
Hijesu učinili — jer ih naravno neće biti imali —
onda se prolila krv. Jedan pravoslavni paroh, da ih
umiri htio je da izvjesi srpsku zastavu, ali ni to
nije pomoglo. Ne vjerujemo da je narod tražio
srpske zastave i ako pravoslavne vjere, jer u Slu-
nju malo dana prije prolila se krv, radi hrvat-
skih zastava. U saboru je iznešeno, da je jedna
pravoslavna žena ubivena, koja je vikala , Živjela
Hrvatska!“ i zvala narod na otpor oružnicima.
Zna se da onaj puk i sko većinom pravoslavni,
osjeća :se. Hrvatom, a navaliče na svoje popove,
dapače i na samoga vladiku, U nekim mjestima
morao je doći katolički pop, da umiri narod. To
je službeno potvrgjeno da se je dogodilo i u sa-
pom Pliškom, sijelu vladike, gdje je pravoslavni
parod htio , izagnati . iz crkve svoje svećenike, jer
da će: ih pomagjerit. Da je dakle uzrok vijest da
će il pokatoličit, ne :bi taj pop. mogao se ni po-
kititi. Na “više mjesta narod je imao sobom hr-
vatske, trobojnice. ; Sve, ovo i još mnogo drugih
gitoarija dokazuje, glasine 0  pokatoličenju
nijesu vjerodostojne, a da je direktni uzrok pobu-
ne bio taj, što: je..u narod puknula vijest, da će
ih pomagjarit i objesit magjarske zastave.
10004Q1 kuda u kotarim, u kojim žive 820.000
tuša (od kojih %, privoslavnih a % katolika)
ndjednom ovakova vijest, koja je sve uzbunila i

prvi prestavnici oblasti, što su došli m doticaj s
pukom, svojom glavom platili? Valja znati da :je

  
    
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
 
 

šalju se Uredništvu.
_ Za oglase, priopćeno,

 

 

     

, u onom opsegu bilo birano dosta zastupnika  hr-

vatske opozicije, od kojih neki jednoglasno i da
su njihovi izbori bili uništeni. Baš u kotaru gdje
se dogodilo krvoproliće uništen je izbor jedno-
glasno izabranog urednika ,Obzora.“ Valja nada-
lje poznavati poimanje političkih stvari, što se
ragja u glavi prostoga seljaka, pak se onda ne-
ćemo začuditi, kako on govori i shvaća neke poja-
ve, koje izobraženiji političari sasvim drugčije kr-
ste. Već slavni engleški historičar Macaulay mo-
gao je da u zrelome i prosvjetljenome englesko-
me narodu zabilježi ovu okoluost. U svome Essay
o historiji piše on: ,Kad naobražen čovjek govori
o promjeni ministarstva, što se je nedavno dogo-
dila reći će: — Lord Goderich zahvalio se je na
službi, a na to kralj pozove vojvodu Wellingtona.
— Vratar pako pripovijedaće to, kao da je stajao
za zastorom kraljevskog kreveta u Windsoru, te

čuo svaku riječ: Lord Goderich reče kralju: Ja

ne mogu izvršit taj posao moram otići iz službe.
Onda će kralj: — E pa dobro kad je tako hajde,
a ja ću pozvati Wellingtona.“ — Ova pričica slav-
noga Engleza namijenjena je doduše Herodotu i
njegovu načinu pisanja povijesti, ali vrlo vijerno
crta kako niži slojevi naroda prestavljaju i pripo-

vijedaju političke dogagjaje. A kad je tako sa pro-
stim činima, kako tek mora da bude sa onim, ko-

je prestavljaju jednu misao — jednu ideju !

Službeni listovi hrvatske vlade svu krivnju
na ove dogagjaje zbacaju na ,one neke“, koje o-
ni ne imenuju, ali po svemu se razumije, da je to
opozicija. Ova pak proglasuje klevetam takove in-
sinuacije i izjavljuje da ona otklanja od sebe sva-
ku odgovornost za gornje čine, jer od svih istra-
ga, koje su povedene ne proizlazi ništa, što bi nju
moglo teretiti. Nego upada u oči ovo protuslovje

sa službene strane, koje s jedne strane ima inte-
resa da ovome pokretu zaniječe svaki politički
zoačaj, a s druge bi htjelo da ga naprti na legja
svojim političkim protivnicima kao posljedicu nji-
hove političke akcije. Svakako skora budućnost
razbistriće ovo pitanje, u komu možda vrijedi ona,
što veliki ljudi rekoše i o ratovima: da nije kriv
onaj koji rat povede, nego onaj koji ga je pro-
uzročio.

Združena opozicija u samom saboru više pu-
ta upozorila je većinu na nezadovoljstvo naroda.
Poznato je svakomu kojim načinom bijahu tamo
provedeni opći izbori. Pa ipak mnogi opozicijo-
nalni zastupnici ne bijahu ovjerovljeni! Političari,
novinari itd. imadu zato svoje konvencijonaloe iz-
raze. Oni kažu tu je borba o dvije državne ideje,
borba dvije misli itd. No narod to drugačije pres-
tavlja, on osjeća borbu misli, ali on tu misao ne
vidi, nego joj dava oblik stvari. Izobražen čovjek
kaže: ,sistem treba čvrsta oslona“, ali narod tu fra-
zu ne razumije on ima svoje drastičnije izraze, i
nazore.

Sad hajde ti kaži: ko je kriv?

Jedan službeni list povodom tragične smrti
jadnijeh onijeh ljudi pisao je, da će pravi, morelni
krivci po svoj prilici ostati nekažnjeni, 1 'rugi
misle tako, samo je pitanje ko su ti pravi i mo-

Težak položaj u kos so. nalazi posestrima.
Banovina, dogagjaji u Bošnjacima, Plaškom i Pi-
sarovini — koji i ako rasličiti jedno su naravi;

 

ralni krivci ovih grvesih pobuna po Hrvatskoj. / ,
s

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, a dopisi

zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retku, & oglasi koji se

više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust.
Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

dokazuju da onaj narod nije baš posvema zado-
voljen — pacificiran, kako bi ga se htjelo presta-
viti. Žalimo krv nedužnih žrtava, osugjujemo na-
silja, ali držimo ipak da mjere, koje se preduzi-
mlju, nijesu dovoljne. Ove zatomljuju, ali ne lije-
če. To nam veli povijest svijeh naroda.

U ovoj prigodi teška zadaća pala je na
združenu opoziciju, koja ima da odgovori očekiva-
nju što u nju narod velikim žrtvama polaže. Stran-
ka prava i neodvisna stranka, ako u ovakim *ti0-
mentima idu ruku u ruku, čine veliko i patrijotično
djelo, jer za zajedničku hrvatsku stvar zaboravlja-
ju sve osobne i ine opreke, a traže da se naslc-
ne samo na ono što ih spaja. Mi ne tajimo da u
radu združene opozicije ima tamo i amo po koji
čin, što se nama ne svigja. Ali ona kao takova,
u cjelini svojoj dobro se drži, te zaslužuje po-
hvalu iskrenijeh i trijeznijeh rodoljuba, a u današ-
njim prilikam može da buđe jedino uporište, na
koje se pouzdanjem može da nasloni hrvatski na-
rod. Zato neka se ne plaši ni podmuklijeh prijet-
nja, ni nezrelijeh ili umjetno proračunanijeh  kle-
veta, već neka odvažno stupa naprijed i_juvački
pogleda u oči situaciji, koja regbi da se i u Ba-
novini malo po malo stvara. Doći će dan kad 'če
takav njezin rad donijeti obilna ploda hrvatsko-
me n>rodu.

 

Malo odgovora.

Fravkovci s jedne i s druge strane Velebi-
ta osobitom nasladom napadaju na ,Crvenu Hr-
vatsku.“ Predbacuju nam izmegju ostalog, da se
mi ne držimo zaključaka neutralnosti kako su u-
tanačeni na spljetskim skupštinama, nego da sim-
patišemo za stranku prava, kojoj je presjednik
baron Rukaviva, i to u onaj isti čas kad oni slave
Franka i njegovo krilo, a svakojakim  navalam o-
basiplju. t. zv. domovinaše, Ili oni misle da će
tim potazuju neutralni, ili samo za nas moraju
da vrijede oni zaključci, a njih se ništa se tiču?
Mi naprotiv držimo, da oni kojim je toliko stalo
da mi budemo neutralni, imali bi prvi to primjerom
pokazati, pa pustit ,čiste“ i njihovo glasilo neka
,pišu što ih je volja, inače gube pravo da.nam u
ime neutralnosti upravljaju one ne. baš. skladne
podvale i pogrde, koje kad i kad čujemo de ;ih
donosi , Hrvatsko Pravo.“ edo)

I'mi smo bili sa to da: se dalmatiski pra-
vaši drže neutralni naprama sporu, što je bio pa-
stao u Banovini, ali ne tobož radi. toga da se na-
še žarko i mesebično .rodoljublje!,ne :izgnusi; jer
obrni prevrni, vas je svijet jedna zemlja, samo što
ih je malo: koji imaju hrabrosti da to rekau, Mi
smo za neutralnost radi: toga što vidimo, :da i u
dalmatinskoj stranci. prava: čpstoje dvije struje,
pa da i amo me dogje do razdora; & u toliko, na-

| damo se da će vrijeme i dogagjaji pokazati, kuda

treba da se odluči dalmatinsko pravaštvo, letradi
nijesu ništa gori patrijoti od Dalmatinaca, daps-
če. mislimo: da su bolji, jer dok se ;no našijem
gradićima samo ,čisti“ i , bistri,“ Istrani bogme rade
i kako se krvavo znoje a da hrvatski narod. iste-
gnu iz pandža talijanštine| A ovi Istrani pristaju
us stranku gdje su Rukavina: i drugi, što znači
da neke stvari valja dobro poznati, prije nego
staneš suditi: i osugjivatliossi suo) o D0šJI) ss

- +, > Bočno«fraze i užasno kloreto,š laš; izdajica