Starčevića | odmetnici utemeljitelja stranke prava! slavosrbi koje vode obzoraši! i mnogi drugi epi- teti mogu djelovati na mnogoga, koji osjeća ova- ko kako mu se kaže i viče, ali ne razmišlja. Ne- go ti dotičnići imali bi se kad i kad upitati: a ka- ko je to, da usprkos svega toga mnogi i mnogi i odlični i pametni i požrtvovni pravaši ipak ni- jesu postali frankovci, kako je bilo očekivati? Nama se na pr. isprva predbacivalo, da smo kad je razdor nastao brzojavili, da osugjujemo Starčevića. Sad se više tako ne piše, nego se pi- še, da smo kazali: udrite po Starome, a do malo vremena pisaće se da smo brzojavili: ubijte Sta- roga! Naći će se dobrijana koji će svemu tome vjerovati. A u stvari bilo je ovo. Kad se istupom Staroga i Franka dogodio onaj nesretni razdor, Grga Tuškau brzojavio nam je i pitao, da se izja- vimo što o tom mislimo. Mi mu odgovorismo da jednostavno osugjujemo Starčevića i Franka t. j. korak što su ga izveli. Ta brzojavka imala je privatnu formu i nije imala doći na javnost Dakle mi «sudismo onaj istup, a nijesmo rekli: udrite po Starome, kako se sad piše u ,Hrvatskom Pravu.“ Ob ovijem besposlicama ne vrijedi ni bavit se, sad nakon dvije godine, ali kad se one nepres- tano ponavljaju, hoće reći, da neke mudre glave još misle, da mogu štogod štetovati, a ne vide kako su s njima smiješni. Spljetska skupštiaa osudila je srbofilstvo do- movinaša t. j. neko popuštanje naprama Srbim u Hrvatskoj, što se u zadnje doba opaža. Mi nijesmo mogli sudjelovati ovoj skupštini, ali odmah u listu kazasmo, kako se sa ovim zaključkom slažemo, a naši prijatelji iz Hrvatske mogu potvrdit, da smo im o tom pisali davno prije saziva spljetske skupštine. Naši frankovci iz toga čina učiniše ve- liku galamu proti domovinašim i proti nama, što više i nas — ,Crvenu Hrvatsku“!! — srpstvom prekoriše. Ovo popuštanje hrvatskim Srbima ni "mi, kako rekosmo, ne odobravamo. Ali ovi Fran- kovci koji podižu toliku galamu na domovinaše, od kojih su samo neki učinili tekd vije tri platoničke izjave simpatije pram Srbima, morali bi znat, da je stranka prava u Hrvatskoj nekad sa ovim Srbima već i kompromise sklapala i to privolom i odo- brenjem samoga pok. Starčevića! Ovo je poznato svijem koji su upućeni u banovačke odnošaje, ali frankovci ne treba da budu upućeni; njima je dosta da sude i osugjuju u ime one 4 fraze, što su ih na izust naućili. Spljetska skupština dobro je učinila što je izrazila svoje nagodovanje u popuštanju Srbima, a zašto,. to je ,Crvena Hrvatska“ možda bolje ob- razložila nego mnogi drugi. Ali spljetska skupšti- na tom osudom, dok je na jednu stranu zaključi- vala neutralnost, naprama frakcijam u Banovini, na drugu stala je da im sudi, što se s neutral- nosti ni malo ne slaže, U tom slučaju mislimo da ne bi bila s gorega uradila, da je osudila i pottu- panje ,čistih“ u saboru za raspre o krvoproliću u Bošnjacim i o zloporabam prigodom izbora, ko- i su onom prigodom banu u pomoć pritekli i ve- ikih mu usluga učinili. Nama nije stalo što nas frankovci napadaju, Ako smo proti Franku nijesmo radi njega nego iradi njegova jadnoga rada, kojim sad u mučno doba, radi sebe i svoje stvari, prtlja, i ometa da -s6 hrvatski narod ne nagje složan i jedinstven. Činjenica. da smo nekada branili Franka nam je samo na pohvalu, jer dokazuje da ne gledamo na osobe nego kako ko radi. Megjutim — ovo po stoti put ponavljamo — bilo bi pametno da naši ro- doljubi dobro promisle što rade, prije nego se sta- nu oduševljavati za stvar, koju je u samoj Bano- vinil ostavilo svešto misli i osjeća — za stvar fran- -kovstva. Ne kažemo tim da mi ovomu pojavu unas dajemo neku važnost. Naše frankovstvo nije nego do- bro nadošla izlika, pod kojom se mnogo toga skri- va. Da nije njega, našlo bi se štogod drugo. To je u naravi čovjeka. Mi amo s ovu stranu Vele- bita dadosmo dosta dokaza rodoljublja i patrijo- 'tičkog žara, ali se nekako ne umijemo uzdržati u pravoj mjeri. Naš oportunizam izvrgnuo se u pot- \punu abdikaciju hrvatskih pravica, a naš radikalizam \nedaj Bože, izvrgnuće se u ... u ... kako da kažemo? Neka čitaoci o tom razmišljaju. Stranka prava bi- Ja.sa lijepo uputila i narod je k njome hrlio ne+ sin aji kim osvjedočenjem. Sad je nadošlo ovo frankov- stvo, pak što vidimo ? Vidimo dvojicu, trojicu bje- somučnjaka, gdje su jedva dočekali prigodu, pa po Dalmaciji imponuju i viču; gdie im neki inače valjani pravaši mučki pristaju, premda ih dobro poznaju i znadu koliko vrijede, a većina postaje na take prizore apatična i odvraća glavu..... Pak je nastala neka malodušnost i ravnodušuost na- prama svemu, a ljudi (oni koji imaju i srca i razbo- ra, oni koji kad treba žrtvuju) pitaju se: štoje ovo? Ovo ti je kad prkos i mržnja, taština i špe- kulacija, kleveta i.... nesposobnost uzmu u ru- ku zastavu jednoga načela, pa stanu da vode na- KOŠ 1.5..2 5» Dobar put!.... onijem te će za njima. Organizacija stranke prava. Evo članaka organizacije stranke, kako bija- še prehvaćene na ovogodišnjoj skupštini u Spljetu na 1 Septembra. ČLANAK 1. Cilj stranke prava u Dalmaciji jest oživotvorenje državne samostalnosti i jedinstva cjelokupne hrvatske kraljevine. ČLANAK II. Vrhovna oblast stranke prava jest opća skupština, ioja se ima sastati barem je- dan put na godinu u jednome mjestu Dalmacije, koje će opredijeliti eksekutivni odbor. ČLANAK III. Opća skupština bira ekseku- tivni odbor od godine do godine. Eksekutivni od- bor odgovara za svoj rad općoj skupštini. ČLANAK IV. Eksekutivni odbor sastoji se od sedan članova, koji biraju izmegju sebe pred- sjednika, podpredsjednika, tajnika i blagajnika. Osim pravih članova skupština imenuje četi- ri zamjenika, koji do potrebe zamjenjuju prave članove. Odbor pravovaljano odlučuje ako je na sjed- nici najmanje pet članova. LANAK V. Glavna zadaća eksekutivnoga odbora jest čuvati program stranke, poticati nje- zin rad, obavljati sve poslove, koji zasjecaju u interese stranke; provagjati zaključke skupštine, nastojati o ustrojenju mjesnih zborova i bditi nad njihovim radom. ČLANAK VI. Pristaše stranke prava moraju u svakome mjestu ustrojiti svoj mjesni zbor. Za- daća je mjesnih zborova širiti načela stranke pra- va; držati imenik očevidnosti svih članova stranke prava u dotičnome mjestu i okolici, od kojega će jedan prepis svake godine koncem siečnja priop- ćiti eksekutivnome odboru. Mjesni sbor bira svoj odbor koji imade u svome djelokrugu iste dužno- sti kao i eksekutivni odbor, kojemu je za svoj rad odgovoran. ČLANAK VII. Svaki član stranke prava du- žan je plaćati blagajniku mjesnoga odbora člana- rinu od najmanje 10 novčića na mjesec, za zakla- du stranke prava. Skupština imenuje svake godiue tri pregle- dača, koji izvješćuju o računima eksekutivnoga odbora. Svaki član koji je unešen u imenik očevid- nosti i plaća redovito članarinu imade pravo pri- stupa i glasa na skupštini. ČLANAK VIII. Opća skupština stranke pra- va bira svake godine posebni odbor od 10 lica, kojemu nema pripadati nijedan zastupnik i koji u slučaju političkih izbora, saslušavši zanimane čim- benike, osobito mjesne odbore, neopozivo odluču- slovima i postavlja kandidate. je o svim izbornim Odbor pravovaljano odlučuje, ako je prisut- na većina članova. Kad se ovaj odbor ne bi mo- gao sastati zamjenjuje za eksokutivni odbor. Naši dopisi. i Stolac, 24 Setembra. ,iz svakog drveta ne da se svetac izrezati“ veli naš narod, kad hoće reći, da nije svak za sve. Slično bi se moglo reći i o stolačkim vije- ćnicima, jerbo se u kršnoj Hercegovini a u bije- lom Stocu uzimaju u općinu ljudi skroz nesposo- bai. Tome su uzruk nadležni faktori općine, jer- bo što se u njihovim glavama obnoć ragja, to su- tra činom biva. Kakvim paka plodom to ragja vi- di .se odatle, što katolici u stolačkoj općini imaju samo jednog vijećnika, pa i taj jedan morao je bi- ti noćni plod gospode načelnika, podnačelnika i tajnika, Dakako gospoda su bila toliko pametna te je izabrala čovjeka, koji im neće puno zavr- zivati, niti račun kvariti, a to je osoba gosp. Ni- kola Gute, čovjek doduše u svakom pogledu šten, ali za vijećnika nesposoban, jerbo nije vrije- dan progovoriti za interese svoje stranke, jerbo ne zna ni ime svoje zapisati, pa i glede imetka niskom stupnju Već ponešto gospoda či- ogu razabirati boljak i dobrobit, što ju pred očima ima stolačka općina za katolike, kad ne neizobražena, Bez novaca kako tako No bez znanja baš +ikako, A sve je to tim teže, kad katolici u Stocu imaju ljudi izobraženih, zgodnih i sposobnih, da časno zasjednu mjesto jednog vijećnika. Pa-još veća sjena pada na stolačku općinu, kad se sjeti- mo, da je gosp. Ivan Vukasović dobio puno više glasova od gosp. Gute, pa ipak nije prodro, jer- bo je čovjek na mjestu znanjem i imanjem i jer- bo nije sredstvo u tugjim rukama. Može biti je gospoda u općini okušala prijašnih godina sposo- bnost prvog gragjanina i stolačkog katolika, te s tog su čimbenici u općini upotrebili svoju vlast, da imaju pravo izabrati trećinu vijećaika bez ob- zira na glasove. Tješi se gosp Ivane, davno ti je već prorokovano : Čim od drugih budeš. bolji Bit ćeš njim manje u volji. Već je opjevani Novica kazao četinjskoj straži, koja se brinula za sigurnost i sreću Cetinja: Nosim troje na srdašcu jade. Pa i mi dovikujemo slavnoj stolačkoj opći- ni: ,Nosim troje na srdašcu jade:“ Što si takog vijećnika izabrala — što si sposobnog zabacila — što tako svome cilju ideš! Ljubuški, 28 Septembra.*) Cijenjevi Gospodine uredniče! Molim, da mi blago izvolite uvrstiti moj slijedeći dopis u Vaš čestiti list ,Cr. Hr.“ Čitajući dopis iz Ljubuškog ,0_ ispatku iz- bora gradonačelnika njegovim pomagačima i kor- tešaciji“ u br. 522 ,Hrvatskog Prava“, ne mogoh odoljeti, a da ne progovorim u prilog pravdi ne misleći trebam li čekati vještijega i zuanijega, jer već vidim šta vidim: što bi ujarmljevi vikali, to već kola škriplju. Mi koji smo želili, čekali i do- čezali kad će nam se svanuti i dan doći, koji će donijeti sreću svijem gragjanima, dočekasmo Svemogućem hvala i vidismo da nesta vrijedimo kako svi stanovnici Bosne i Hercegovine, tako i mi dobismo bajagi povlasticu, pa makar samo u izbo- ru općinskog zastupstva, jer vidimo, da naša vla- da više povjerenje polaže u nas. Što kaže gosp. dopisnik, da je bila naša de- viza srušiti starog gradonačelnika, a metnuti dru+ goga ne gledeći na sposobnosti koje treba, da po- sjeduje, to je skroz ne istinita vijest što će po- tvrditi kako slijedi. : Naš stari gradonačelnik kroz svojih 17 go- dina načelnikovanja ne može se muogo pohvaliti, tako da je narod bio postao nezadovoljan. To nam tvrde njegova djela po kojima se čovjek sudi. Ne bih rad bio ovliko otvoreno da govorim, ali moram pravo govoriti kako veli io- na klasičnog u prošlosti toli slavnog naroda po- slovica: ,Hulil haka ve ley ćame mura“ t. j. re- ci pravo makar gorko bilo. Po mnijenju naših gra- gjana i svakog čovjeka zdrava razuma koji se zna- de snaći i razlikovati dobro od zla kaže i vidi, da naš stari gradonačelnik sa svojim principima i egoizmom .nije posjedovao svojstva potrebna jed- nom načelniku, koji opći i druguje s pukom. Naš stari gradonačelnik nije sazivljao redov- no ni općinskog zastupstva niti je držao što do savjeta što ne bi smjelo biti, Dosadio je bio naro- du i pao u nemilost gragjanima, koji su ga više puta htjeli promijeniti, Pa su uvjek se ustrpili, ali po še gore. To je jasno, da nije obljubljen od naroda sudeći i po glasovima, jer je tek osmi u izboru ostao, a i to glasova što je :dobio, dobio ih je usljed svojih i njihovog agitiranja po gradu. Štv_kaže gosp.-pisac za glasove protukandidata da gu ne slobodni ne moralni itd. to mislim sve vla- da znađe a njemu odgovarati na to neću. ' Muhubbul, Pogled po svijetu. Položaj u Austriji neda se bolje ozoačiti vego dvobojem Bideni-Wolff što je bio u subotu, Schouererijanac Wulff svakim rječetinama uvrije- dio je ministra presjednika, koji ga je pozvao ti megdan. Uvjeti su bili vrlo teški: ma pištolje, 3 puta pucati na 25 koraka. Badeni je ranjen u la+ kat desne ruke. Ovaj dogagjaj . dignuo je veliku prašinu, te se s njima bave sve veće novine Europe, U glav- nom može se kazati, da je on učvrstio položaj ministrov, koji je imao sa svih strana izjava, & Schonererovu družinu već i sami Nijemci smatra+ ju za divljake, koji s laćaju najgadnijih srestava, da dea češkom. narodu ono, što ga po pravi» ci ide. IE i Desnica namjerava, čim Badeni ozdravi, uči- niti odlučan korak za ostvarenje svijeh njezi- nih zahtjeva. U Budimpešti. — Vilim 11. otišao je iz Ugarske, a sad je došao tamo Karol kralj Ru« munjski, da odvrati posjet Franu Josipu 1. Maogi drže da se tu radi o pie. koji je nastao iza ćesareva povratka iz Rusije. *) Priopćujemo ovaj dopis na molbu mae ire gra i ako nam nijesu tačno poznate ve prike, Op. Ur. PIE obore adio