il ' ma mm— m — mt RA imi sni * pragjani se jagme za počasnom odlikom načelni- štva, Koja bi bila osobito laskava za mlagje ljude, u Spljetu ko da je svakoga bilo strah primiti na legja teško breme odgovornosti. S toga g. Kata- linić koji se je. nakon velikih molba primio ovog mjesta, to je učinio iz ljubavi i požrtvovnosti na- prama svomu građu;.a tako isto iostali prisjedni- ci s nekom — rekli bismo — iznimkom. Ali za težak“ položaj nijesu odgovorni pravaši, jer oni ne mogu -ukloniti posljedice pogrešaka, koje oni ni- jesu napravili, a koje su došli da po mogućno- sti liječe. Jest, njihovo djelo na spljetskoj općini biti će djelo saniranja teških rana, koje tšte bratski nam Spljet. Na to je došla onamošnja narodna stranka nakon sedamnest godina svoje uprave! Spljetska stvar znači bankrotiranje Bulatove poli- tike u Dalmaciji. A ako se ova politika usprkos toga još bude uzdržala u hrvatskom narodu sove strane Velebita, uzdržaće se istim srestvima, a doći će do istih rezultata, do kojih evo i u slavno- me Zvonimirovu gradu. Poučan primjer. Može li bit danas nesretnije zemlje nego što je Grčka? Potučena, slomljena i iscrpljena u boju, koji je svršio da sramotnije ne mogaše, u uajgorim financijalnim okolnostima, mora ona da podnese sva poniženja teškoga mira, što joj se nameće, Dužna na sve strane, mora da sklapa nove dugove, što više, gubi financijalnu neodvis- nost dok ne isplati ratnu oštetu kako je utanačena. Što bi ostalo Grcima u ovim momentima? Da zaborave svoje kavge i razmirice, da prestanu intrigim i takmom, pa da složno svi skupa nasto- je kako da izliječe ljute rane domovine svoje, ba- civši na stranu sve pizme i osobne ambicije, ko- je su napokon i učinile, da je zemlja pala u ova- ku nesreću. Naprotiv mi vidimo, da je sada gore nego prije. Atenska fukara zapovijeda i stvara ,javno mnijenje“. Onim istim ljudima, koji su zvali na rat, a iz njega prvi pobjegli, ili ga nijesu ni vidjeli, nego po atenskim kafanama vodili strategiju i davali zakone — njima je ovaj mir sramotan. Oni hoće rata! Na proglas mira, svjetina haranguirana od : tih. rodoljuba vikala je opet kao i ove zime, kad kralja Gjorgja prisiliše, da protiv svoje volje po- grabi oružje, u koje on isti nije mnogo vjerovao. Prvi sinovi“ Helade nijesu ništa bolji od ove fukare, Kad su porazi najviše učestali, Ralli, koji je vojnu izazvao da sruši Dellijanisa, a ovaj se u nju upustio da se održi, ovaj Ralli upotrebio je prigodu, te u času kad je neprijatelj marširao na Termopile postavio dilemu: ili ja na vladu, ili buna u Ateni. Kralj nije mogao tu da premišlja i povjerio Ralli-u ministarstvo, premda ovaj nije imao za sobom ni četvrtinu zastupnika. Pa što je učinio ovaj požrtvovni rodoljub i veliki čovjek? Ništa !! Ali njemu je i to bilo dosta: on je vladao. U toliko nesreća za nesrećom priticala. Po- ražena Grčka, Ralli koji je stupio na vladu sa programom: rat do s krajnosti ! (jer je tako htje- la svjetina njegova) stanuo je vikat: mir! mir! i položio sudbinu Grčke u ruke velevlasti. Mir je evo sklopljen, težak. ponizujući, ali Grčka ga je zaslužila i nije mu mogla izbjeći. Što je sad bilo učinit nego podnosit strpljivo posljedice svojih pogrešaka i okupljati se. Ali na to se Grci nijesu naučili. Čim se je otvorila komora, oni Delijanis, koji je bio izjavio, da će u ovim teškim momentima poduprijeti i vladu čovjeka njemu protivna, nije mogao isčeka- ti časa, nego je sa svojim, odmah prvoga dana srušio Ralii-evo ministarstvo Sad njemu nije mir poćudan, sad on hoće rat do skrajnosti. Ali ne mari. On se je svome protivniku osvetio, a to mu je glavno. Delijanis nadao se da će kralj njemu povje- rit sastav nove vlade, nu tu se je prevario, Kralj je sazvao njegova nećaka Zaimisa, koji je sasta- vio ministarstvo iz novih ljudi. Prva zadaća Deli- janisa biće da ga ruši, a to će na drugu ruku ra- diti i Ralli, premda su obojica izjavila da će ,u ovim teškim časovima“ poduprijeti i protivnu vla- du. 1 tako to ide ad infinitum na sve to veću propast Grčke dršave, | sisama začinima ++ u drugim zemljama ima ovakih prizora, jer su ljudi više manje svud isti. Ali da se prvi sinovi domovine, koji hi imali dat izgleda narodu, u času najgore nesreće što ga je mogla zadesiti, tako infamno ponašaju, to se i u svjetskoj povi- jesti rijetko nagje. Grčka pije ubio Turčin, ali će je ubiti njezini vlastiti sinovi, s Naši dopisi. U Hercegovini, početkom oktobra 1897. Cijenjeni gosp. uredniče ! U nekom od proš- lih brojeva vašeg cijenjenog lista čitao sam dopis gdje se dopisnik tuži na: nemarnost z. v. povje- renstva, naime da se slabo zauzimlju članovi va- kof, povjerenstva za učitelje muh vjerski škola. Nu ni zavod sami, gdje se ovi učitelje vaspituju ne odgovara svojem zvanju. Ovaj je zavod otvo- ren prije 6 god. i kako mi se ćini njegov pro- gram bijaše označen u sarajevskom ,Bošnjaku.“ Taj zavod, učiteljska muh. škola, ne može da da- je onake učitelje kakvi bi mogli biti. Istina tu se uči nešto pedagogije, matematike i drugih svjetskih nauka, ali od sveza toga ne sačinjava Bog zna kakvu vrednost, jer svi ti predmeti koji se uče, ne uče se onoliko koliko bi trebalo. Osobito mi je ovdje istaknuti pedagogiju, da se ona vrlo sla- bo uči, te još sada. Ja ne znam ko je kriv te se taj vogja učiteljski slabo uči. Tako sam se razgo- varao sa jednim učiteljskim pripravnikom o na- pretku, a on mi se kukavac upravo poče tužiti kako im vrlo slabo napreduje pedagogija. Isti mi gjak kazivaše, da oni ove godine nijesu svršili ni tjeloslovju, još taj gjak prelazi u III. godište! Kad će još kukavac čuti što od didaktike, me- todike?! Kad li će praksu provesti u kojem osnovnom razredu? Zar tako valja gospodo. ? — Ovaka obuka ne bi trebala da bude, jer da- našnji gjak ne vrijedi ni o polu, neg su prve go- dine vrijedili, pošto su danas i u turskom i arap- skom jeziku puno gori gjaci neg pri početku. Da- našnji gjak, koji stupa u taj zavod nije gotovo ništa ubrao od arapskog znanja i turskog, a taj tad baš i ne vrijedi za mektebi iptidaiju, pošto je najnužnije za učitelje da znadu turski, jer su go- tovo svi predmeti na turskom jeziku. Zato ja mislim da bi bilo od velike nužde da se uvede u taj zavod i turski jezik kad je ta- ko nuždan, a i samu: školu bi trebalo produžiti bar na 4 godine, ne bi li se što bolje postiglo. Ali mučno da bi se to uradilo, jer eto i ovo što ima opada, a ne naprednje. Eto i ovdje pusta nemar- nost kao i svagje; nema volje pa gotov poso. Možda će misliti neka gospoda kao i lani, da ni- je ni nuždan ovaj zavod, te bi im mogle i stare hodže služiti koje ne znadu ni jedne pamire ili jednog iskaza napraviti, nego letaju i traže ko će im to napraviti. Nemojte tako gospodo, sjetite se vaše du- žnosti na što se pozvati. Ugledajte se u ostale vje- roispovjesti Bos. i Herceg. kako oni svoju vjeru i braću podupiru.: Ta ne ćemo li mi ovako čineći ostati najza- dniji, ako odemo ovako naprijed. Probudite se molim vas i jednom se otresimo, hrgje koja nam otvoriti očiju neda. Zeki. Pogled po svijetu. U carevinskom Vijeću. — Iza dvoboja Badeni-Wolf, Schonerovci ko da se malo umiriše, U utornik došao je Badeni prvi put u zastupničku kuću. Desnica ga je pozdravila burnim pljeska- njem. Ali u njezinu krilu pojsvila se nenadana kriza. Barun Dipauli vogja njemačkih klerikalaca učinio je nekakav'predlog proti naredbama o češ- kom jeziku, a kako ga je obrazložio, pobudilo je najveće negodovanje slavenskih zastupnika. Poku- šalo se da ga sklone da taj predlog povuče, ali b«z uspjeha. Ovaj Dipauli mora da bude jako am- bicijozan čovjek. On je u svoje doba raspršio sta- ru njemačku konservativnu stranku, koju je vodio Hohenwart, da sebi napravi ćeticu, kojoj će bit vogja. Hohenwartovim ostupom ta se četica po- množila, a sada on nalazi se na prevagi, pa hoće da imponuje. Ko zva kako će svršiti ta espetora- cija, no stalno je da Česi ni drugi Slaveni neće dati da ministarstvo pogje ni korak natrag na- pram njihovim pravicam, Barun Banffy izjavio je da U no može ravnodušno gledati jačanje slavenskoga ele- meota u Austriji, Očito on time hoće da priteče u pomoć Nijemcima liberalcima, koji i nemaju više prijatelja do Magjara. U Italiji. — Ministar presjednik de Rudi- ni poslao je prefektima okružnicu, u kojoj im na- laže da paze i suzbijaju klerikalnu i socijalističnu agitaciju, koje se osobitim uspjehom vode u gor- Italiji. Ovo gdje ih stavlja zajedno sa socija- vrlo je razljutilo te Osservatore Romano, organ Vatikana neobičnom oštrinom: od- '(ovara ministru presjedniku 1 pozivlje ga neka samo stupi wa akciju, da će katolike naći priprav- ne. Rudini je dosta oprezan čovjek, ali da je na vladi Crispi, sukob bi bio neizbježiv i nemio, Kriza u Španjolskoj. —- Ministarstvo Azcarraga ostupilo je. Na nj govo mjesto i liberalni Sagasta, koji je već sastavio kabinet, Ge- neral Weyler opozvan je s Kube, te će se otoku ijeliti autonomija -— naravno bez uspjeha, po- ae Kubanci neće zadovoljiti, jer hoće da budu republika. Prije ili poslije Španjolska će morati da na to pristane, ali prije toga ona hoće da se u bezuspješnim ratovima sasvim istroši. Njemačka je ovih dana porinula u more dvije nove velike oklopnjače, a sada u hitnji gra- di druge Vlada će tražiti za izgradnju projekti- rane flote oko 500 milijuna maraka. — Kako se javlja, njemački će kancelar što prvo ostupiti. ETIL ILILDI[DD Domaće vijesti. Umoljavamo zaostale predbrojnike, da se po- žure, jer se evo po malo primičemo i svrsi godine, U Hrvatskoj. — Kraljevskim reskriptom zatvoren je hrvatski sabor, Koliko će to potrajati neizvjesno je. U ovom slučaju zakoni vrijede kao i u Austriji, te zastupnici gube imunitet za sve vrijeme dok se saboč pouovo ne sazove. Urednik ,Hrv. Domovine“ i nar. zastupnik dr. Franko Potočnjak uprayio je o današnjem sta- nju na g. grofa Khuena Hedervarija otvoreno pi- smo. Ovo pismo bilo je zaplijenjeno, ali u Zagre- bu, gdje se je moglo čitati, učinilo je, kako nam pišu dubok dojam. Brzojavljaju ,N. Listu,“ da je radi bune u Sjeničnjaku povučeno u istragu 220 osoba. To će biti monstre-proces, kakva je malo koja zemlja imala. Čista“ stranka prava u ovim žalosnim pri- likama po Hrvatsku i nadalje igra ulogu tužakala na opoziciju, pa tim izvrsno dolazi u pomoć gro- fu Khuenu i njegovim namjerama. Opet izbori u Makarskoj. — ,Smotra“ nam nevino javlja da su uništeni izbori :II. tijela u Makarskoj. Kad će svršiti ,07&,..... , koja se vodi evo dvije godine, još prvo pokrajinskih izbo- ra, sa onim jadnim narodom. Najprvo raspustiše općinu. U novim izborim svaka bezakonja. Uništi- še IL. tijelo, jer ih je tu bilo najviše. Ponovo iz- bori, još gora nezakonja. Sada opet uništiše i po- novo izbori. A ko je za sve ovo odgovorani?: Na- rodna stranka, jer ona je tu svoje prste imala i niko drugi. Da se osjegura Vukovićev izbor, isči- nila je u onoj krajini što ni vragu ne bi na pa- met palo, ali ko što se čini sve zaludu. Onaj se narod tvrdo drži, & mi mu želimo da napokon i pobijedi. Poslije ovoliko trzaja zaslužio je malo mira. Zatvoren urednik. — Urednik ,Srpskog Glasa“ bio je zatvoren radi veleizdaje. Pušten: je na slobodu, ali ima proti njemu postupak radi smetanja javnoga mira, Preštampavao je nekakve članke, u kojim se tražilo, da se Dalmacija otr- gne od Austrije i pridruži..... Srbiji. Dalmatinska željeznica. — ,Nar. Listu“ javljaju iz Beča, da osim dubrovačke, o kakvoj drugoj dalmatinskoj željeznici ni govora nema. Tako je izjavio grof Harrach u, sjednici društva za Dalmaciju. Mnogo li smo mi pravaši pretrpjeli u ime ove željeznice, koja je bila insinuirana, a- ko Hrvati drugog krila proti nama ik Pa e- to oni svoju obaviše, a kad tamo ni e ni od Bahne glasa. (Bahn se njemački . zove željeznica, a tako bi se zacijelo zvala i dalmatinska, pa gra- dila se ona u Spljetu ili u Dubrovniku.) Katastrofa na Rijeci. — Puno se novine bave o užasnoj katastrofi parobroda Iže, te neki prie pravo kapetanu englenskog broda Thirrie a neki onomu Ike. Još je stvar u istrazi, ali po pregledanju stroja izvučene ,Ike“, zadnjoj kape- tanovoj zapovijedi, pa lučkim zakonima kako se brodovi imaju držati kad ulaze i izlaze u luku i po sudu vještaka, regbi da se je hrvatski kape- tan držao propisa, a engleški ne. Ovaj je dapače iz luke dimio svom snagom što se ne smije. .Ele istraga još traje, pa je žalosno da neke hrvatske novine, odmah bez poznavanja stvari, dadoše En- glezu pravo a Hrvatu krivo, Biće stoga što tako pišu i neki magjarski listovi. Pišu nam s Rijeke na pohvalu Ug. Hrv. učinilo sve Društva, koje je u ovoj teško štu je moglo ne žaleći ni truda ni troška, eda bi bar ublaž Pjera nesreću, koja je zadesila tolike obitelji. — Megju utopljenicima nalazi se i jedan magjarski židov. Njegov brat došao je da traži novčanu odštetu, kao da je neko baš nakastice nesreću izveo, Geschiift | Za parišku izložbu 1900. — Austrijski odjel pariške izložbe imaće XIV, raznih grana. No pošto će i onako učestvovanje biti veliko, ne- će se kO do sada pojedinci posebice pozivati, za- to neka se sam prijavi ko misli izložiti. U nas u Dalmaciji malo bi toga bilo što bi mn m — — ilšitvanam — = * —nittamam—mm——— m =—a<m<€<mbRRAJI