i Ko je uzrokom cijelom ovom nemilom i teš- kom prizoru? To se neda tako lako kazati, radi lasno pojmljivih razloga, ali je prava infamija sva- ljivati krivicu na koaliranu opoziciju, kako suglas- no čine Frankovo ,Pravo“ i ,Narodne Novine“. Glasine koje su se o tom umjetno raširile zavele su, u bludnju 'mnogog hrvatskog novinara u po- krajinama, ali te glasine imaju svoju opredijelienu svrhu. Mogu Vas:sa stalnošću uvjeriti, da hrvat- ska opozicija tu ga u ništo i po ništo ne ulazi, niti je ona nahuckala ovaj ,srpski“ narod, kako bi se to htjelo prikazati. Divljačka ona pobuna ima sasvim druge motore, koji su i u Zagrebu vrlo dod7d -poznati. Radi toga i jesu u Zagrebu na veliku čudu, jer srpski klub stanuo se ozbiljno komešati, pošto njemu prvomu nije ni malo milo, da se na svijetlo iznese pravo stanje stvari. Tu bi moglo doći i do nekakva preloma čega ni jed- na ni druga strana ne Želi i zato, eda bi se iz- gladio ovaj neugodni momenat, valjalo je naći ne- koga ko će plaćati, a to je hrvatska opozicija. S toga na nju složna vika i ,Nar. Novina“ i ,Sr- ba“ a da bude trojka potpuna i ,Hrvatskoga |Pra- va“. Njemu će stanoviti faktori morati da budu zbilja zahvalni. Dr. Frank učinio im je u ovoj pri- godi mnogo veću uslugu, nego li je g. Folnegović onim govorom prigodom spaljenja magjarske za- stave. Bojimo se da li će se dalmatinski Frankov- ci naći zadovoljni sa postupanjem svoga vogje u poslu ovih krvoprolića. Ja vam ne mogu na žalost ništa detaljnije, kazati ob uzrocima ove bune, već samo to, da mnoga gospoda po Rakovcu, Karlovcu i drugdje nemirno izglegju kako će svršiti ova afera, a oni prvi koji po novinam viču da su Hrvati u svoje svrhe nasukali nevinu ,srpčad“, oni bi najradiji, kad bi sama istraga preko ispitivanja uzroka prošla na dnevni red, pa se zaustavila na samome činu. Hr- vatska opozicija može mirne duše da gleda razvi- tak bijednih dogogjaja, kojih ona nije skrivila. Ima već mnogo da se pravoslavnom elemen- tu u nas svakako pogagja, eda svojim ,srpstvom“ služi na ustuk hrvatskim težnjama. Regbi da se sa tom politikom nijesu postigli najbolji resultati. No bilo kako mu drago svakako je smiješna ona laž srpskih listova, što bajaju da se je narod po- bunio, jer su mu htjeli oteti pravoslavnu vjeru, te ga pounijatiti. Po njima bi dakle ona ženetina ko- ja traži jesti, piti, cigara i... još štogod bila ni više ni manje nego nova orleaoska djevica srpske pravoslavne vjere! A ovaj jadni, pokvareni i od popova koji mu samo srpstvo propovijedaju tako zanemareni narod, to bi bili neki vjerski mučenici, križari devetnaestoga vijeka ! *) Vukova slava u Beogradu. Vuk Stefanović Karadžić ima tu zaslugu, da je u Srba hrvatski jezik podigao na stupanj knji- ževnog jezika. Prije njega Srbi su svakako pisali : staroslovenskim crkvenim jezikom, pomiješanim sa narodnim, turskim, arnautskim i inim riječima, prama tome kako je ko bio izobražen. No i ta sva književnost bijahu samo kojekakvi molitvenici i druge crkovne knjige. Vuk je vidio da to ne valja. Upoznao se g Hrvatima, nadasve sa djelima književnika Dal- macije i Dubrovnika, te krune hrvatskih gradova i stanuo uvagjat megju Srbe hrvatski književni jezik. Onda se na nj dignula strašna galama u srpskome svijetu: jedni vikali protiv novog jezika da je grdan, glup, nedotesan; drugi protiv Vuka da će ih on pošokčit, pokatoličit. Vuk je morao da izdrži muogo bijede i nevolje. Ali što je bolje, bolje je. Hrvatska štokavština ijekavskog izgovora stanula otima! mah megju Srbima, te oni počeše pisati od prilike onako kako mi govorimo. Nu to je ipak za malo trajalo i mali broj srpskih knji- ževnika služio se ovim narječjem. Doskora svi o- krenu pisati doduše narodnim jezikom, štokavšti- nom, ali ne književnim hrvatskim dijalektom, ka- je htio Vuk, uego ekavštinom i taj se običaj kod Srba i danas drži. Oni uz to u narodni jezik mi- ješaju što više turskih i aroautskih riječi. Jednom pokojni Ante Starčević u nekim svojim nedostiži- tI ptoeosi Jrlubitel slogo“ ,Glas i organ kneza Nikole nio je te izmišljotine, a i mal nije pobrinuo, da ispita jesu li istinite, Ur, sl e RNRNRIRNRINHEHNIIENSHNSNSNEE vim polemikama sačini sastavak lih iz ovih nazi- va, koji se upotrebljuju u srpskoj knjizi, pak je izišlo po stupca proze, koju nikakav Hrvat ne bi mogao razumjeti. e Vuku dakle nije pošlo za rukom, da u Srba uvede književni jezik kako je želio, ali je zato istisnuo starinski, mješte koga došao je narodni, doduše drugoga izgovora, no i to je velika stečevina. Danas Srbi, poulepui i nezasitljivi kako su, htjeli bi da izvrnu stvar, te da prikažu daje Vuk nas, nas Hrvate! naučio ,srpski“! Nas, čiji su stari u Dubrovniku, Dalmaciji i Hrvatskoj pisali ovim narječjem i izgovorom još onda, kad se nije znalo ni za Vuka ni za kakvu Srbiju; nas, kod kojih je isti Vuk dolazio da uči, eda svojim Srbi- ma može kaživati, kako se lijepo govori i čisto pi- še! E, ali bezobraznost nema granica! Isti Vuk pobija ove bezočne tvrdnje, jer on isti_priznaje, da jezik što ga je uzeo hrvatski je, a ne srpski, Nema toga srpskog delije, koji može pobiti ovu tvrdnju,; pošto je sam Vuk tako rekao i izjavio. To ga megjutim nije smetalo da izda poslije onu svoju lozinku Srbi svi i svuda, kojom je htio progutati Hrvate. Dokaz da Vuk u poslu bratske ljubavi bio je isto što i-drugi Srbi, On je putovao hrvatskim zemljama, gdje je prou- čavao jezik koji on sam nazivlje hrvatskim i ku- pio narodne pjesme, ali te je prozvao srpskim. S toga nije nikakvo čudo, da mnoga iz zbirke Ma- tice Hrvatske sliči Vukovoj, kad ih je i on u nas kiipio kao i Matica. Vuk Stefanović Karadžić bio je veliki tale- nat, upravo genij, a kao samouk mnogo je ura- dio na književnom poiju. Ali Srbi ga zato toliko ne slave, oni ga slave radi političke ideje Srbi svi i svuda, koja cilja za tim da se Hrvatska omete u svome radu za slobodu i cjelokupnost na račun Velike Srbije, koja je nemoguća. Vuk književnik bila je samo neka forma, pod kojoj se je skrivao Vuk političar. Fraza kulture i literature spasila je jednu političku demonstraciju nmaperenu proti Hrvatima, na koje u prvom redu ciljaju Srbi — svi i svuda. Ovo je pravo shvaćaje Vukove slave u Beo- gradu, a neka gospoda Hrvati, koja se toli lako zanašaju, kad dobro promisle, doći će na našu. | Pogled po svijetu. Iz carevinskoga vijeća. — U bečkom par- lamentu došlo je ovih dana izmegju Schonererov- ca Ira i antisemite Gregoriga do takovih škanda- loznih prizora, da je posebni odbor zastupnika o- bojici izrazio negodovanje, navlastito Iru, koga sad Schonerer hoće da prisili da položi mandat. Po vijestima koje stižu regbi da će se Schonererova grupica raspasti. Incidenat sa barunom Dipauli, koji skoro da je razbio većinu, već je savršen, Dipauli držao je u Lincu govor, gdje je nekako opozvao svoje na- mjere proti češkome jeziku. No i većina ipak nije utvrgjena. Iz slavensko-kršćanske sveze istupio je prof. Šuklje, jer ga nijesu birali u proračunski od- bor, gdje je od više godina sjedao. Poznati predlog da se ministarstvo stavi pod optužbu radi nekih reserviranih okružnica izvr- gnuo se u ništa. Badeni je sam branio vladu od njemačkih napadaja, uz veliko pljeskanje desnice. Opstrukcija sve tv više jenjava, a onaj divljački ton malo po malo isčezava, Brzo će se sklopiti provizorij sa Ugarskom. Buna u Rimu. — U Italiji sada povisuju porez ua dohodak, Mnogo bogataša umjelo se sa- kriti plaćanju, koje je padalo na siromaha. Rudini je htio da se tome doskoči, te je osobito uzeo na vid trgovce i rentiere, Radi toga rimski trgovci upriličili su proti njemu veliku demonstraciju, ko- ja se je izvrgnula u pravu pobunu. Vojska je mo- rala posredovati, bilo je dosta mrtvih i ranjenih. Većina demonstranata sastojala se od socijalista ii anarhista, koje su trgovci htjeli upotrebiti, Ovi novi Talijani htjeli bi, kako je govorio Massimo d' Azeglio, da pojedu Italiju iza kako je učinjena. U tom se osobito odlikuju južajaci, Rimljani, Na- politani i Sicilijanci, koji bi htjeli da zapovijedaju i da se vodi velika je da se plaćaju troškovi, onda se bune, Radi to- u ozbiljnvj i radinoi gornjoj Italiji ima ve- iki pokret, koji hoće da gornje pokrajine dobij\' zasebnu autonomiju, kako bi njihovi novci išli u njihove potrebe. Grčka i Turska. — Vojnički attachč-i velevlasti pri poslaništvim u Carigradu otišli su da provedu uregjenje granice kako je u ugovori- ma mira utavačeno, S njima će biti i tursko-gr- čka komisija. — Njemačka se sada naprama (ir. ! Sibeniku. Laka mu zemljica | politika i boj u Africi, ali kad | čkoj pokazuie mnogo sklonija, te će :je dapače braniti od prevelikih zahtjeva njezinih vjerovnika, Španjolska i Amerika. — Novo mini- starstvo Sagaste odgovorilo je poslaniku Sjedi- njenih Država, igrale: ne može dati roka kad će ustanak na Kubi biti konačno udušen, ali da će to. biti što prvo, jerbo da se ugtaše. neće .moći više da održe. ri : Socijaliste u Njemačkoj. —Na skupštini NE Mijo to, ia m učedikiu jer i u izborima za pruski sabor, što dosada nijesu činili. Radi toga očekuje se bud i izbora velika agitacija u tome smislu, ali mnogi drže, da se njemački socijalizan kao takav preživio,;te da se sve više transformira u stranku koja bi mogla sutra i vladati. Kakav je taj njemački socijalizam reka slu- ži i ovo anekdota sa hamburške skupštine. Kako je poznato socijaliste su internacijonalni. Sada je- dan poljski socijalist iz Poznanja stavio je bio predlog, da se. u Poznanju postave za. kandidate oni socijaliste, koji uz njemački razumiju i poljski. Urnebesnom vikom odbiven je ovaj predlog. Nje. mački socijaliste uče d duše naše zavedene .hr- vatske i češke radnike, da se 'ddricaju domiovine ali oni ostaju sveisto Nijemci. === Domaće vijesti. Paralelke u Zadru. — Na hrvatskoj gi- mnaziji u Zadru ustanovljena je paralelka. Ovo je najbolji odgovor protiv lude tvrdnje autonomaša, da je Zadar talijanski grad. Posrbi.i Okrugića. — Kad je umro koji- ževnik hrvatski, starina Ilija Okrugić neke naše srpske novine po svojoj staroj navadi proglasiše ga Srbinom. Sada čitamo u osmrtnići što mu je učinio prof, Aleksandar Sandić, u kojoj ovaj Srbin priznaje, da je Okrugić bio Hrvat. Srpskom .ape- titu i ovdje je prisjelo. Nije ovo od inada, da mi ističemo. Aii ili se treba odreći nade, da ćemo jedan dan doći do je- dinstvene i nezavisne Hrvatske, ili treba suzbijati svake težnje, koje idu za tim, da nam ma bilo na kom polju nešto otmu, pa naravno i srpske, Sva- komu svoje pa Bog. Pobune u Hrvatskoj. — Novinstvo ne- prestano javlja pobune u raznim krajevima Hrvat- ske protiv magjarske zastave, što se može uzeti tako kao da se narod buni protiv magjarima. $a- da se pobunila općina Zavalje, gdje je stanovniš- tvo skroz katoličko. Velika skupina od 500 ljudi navališe na općinsku kuću, da otmu magjarsku zastavu. Morala je doći vojska, da uspostavi red. I u Slavoniji zbiše se neki iskazi što je znak, da pokret nije lokaliziran. Na uv Frankovcima. — Dopisnik ,Magjar Hirlapa“ posjetio je u Zagrebu razne pr litičare, da ih ispita što misle o položaju u Hr- vatskoj. Megju ostalim došao je i do Franka, ko- ji mu je rekao, da bam Khuen nije ništa kriv ovome stanju u Banovini, te na svrhu oborio se na koaliciju i rekao, da bi isto bilo kad bi i ona došla na vladu !! Ko ne vjeruje neka zaviri u jedan od zad- njih brojeva ,Hrvatskoga Prava.“ Dr. Frank da- kle pere sa grofa Khuena Hedervarija svaku od- govornost radi današnjega stanja! Bolju uslugu i nije mu mogao pružiti u ovo kritićno doba, kad grof Khuen ne zna odakle će početi, eda se ne- što izvuće iz ove tjeskobe. Nije on dakle kriv, krive. je opozicija ! 9 Ovo na uvaženje našim Frankovcima, t. j. onim koji su se pustili zavestit od nekih bjeso- mučnjaka, jer na ove zadnje i ne reflektiramo. Oni bi za inad i zapalili Hrvatsku. Nadamo se da nećemo ostati osamljeni, nego da će i drugo pra- vaško dalmatinsko novinstvo, bez ikakvih obzira, pokuditi onu infamiju, koja se vodi na ime neu- mrloga Starčevića, koji da je živ danas bi ge zgra- žao. Mi priznajemo, da u koaliciji ima štogod što pravaš ne može odobriti, nadasve neke nazore po- jedinaca, ali valja opet priznati, da su to pošteni i mesebični patrijote, koji iskreno ljube svoju do- movinu, dočim ovaj drugi ..... | No bolje da prekinemo, a kako rekosmo na- damo se da ćemo čuti još koji glas, bar od om koji su u ime srbofilstva osugjivali ,domovinaše“. Nepristranost to zahtijeva. Položaj u Banovini ta- kav je, da stranka prava u Dalmaciji naprama pre- mnogim činj koje se tamo odigravaju, sve da i hoće, ne moše i ne smije ostati indiferentas, jer će onda i naša braća s one strane, koja se sad u teškoj nevolji nalaze, punim pravom prela- zit na dnevni red preko nas i preko novoga našega oportunog-radikalizma, koji regbi da sve gleda ka- ko se ne bi zamjerio Petru ili Pavlu i njihovim prkosim i ambicijam. i Pir. — Javljaju nam s Orašća: Na 24 ov. mj. vjenćaće se naš valjani Hrvat i pravaš g, Mar- ko Beran sa gjicom Anom Masle, Čestitamo. Atilij Kostan. 4 — Umro je u Cavtatu Atili, Kostan maogogodisnji onamošnji sudac, koji je tu skoro bio imenovan sudbenim savjetnikom u e SERI SGC GG CCC CO GO AGCO CK SK ČLA GO SOA LAS E RSS OO