kašw,možda dobro, ali nagodba nam ne pruža em može ne povrijegjena proizvagjat, jer Ogazđin nije više _ Ugarska već tia u P | rupi zemljora- Fe: Zadnji čin ja vsj- kadije bude morao onaj ) ipso nije je i nestalo, i boriti proti pjoj, ht nost i sjedinjenje. Ako obje stranke na jednom, na ovom temelju rade. 'sloga' i: jedinstvo gotovo je, ako toga jedin- stva. još.. nema, što drugo može bit uzrokon nego osobnosti i stare zavadice. Evo što mi ne može- mo .nikako::da: razumijemo: kako mogu opstojat dvije hrvatske stranke sa jednim te istim progra- ni<i? Jer kate poslovica non bis in idem; a ako pak opstoje onda vrijedi ona druga: si duo faciunt idelti; non 'est idem. Zato mi nastojimo da se sve stranke slože u jednu, koja bi imala postavit kao program ono što smo već toliko puta napomenuli. Ovaj bi bio hrvatski i samo hrvatski. Ako bi se puk ova jedinstvena stranka zvala strankom pra- va to opet nije nikakvo zlo. -»). Pitanja o akademiji, o fonetici, o ekavštini i jekdvštini ne spadaju na političko. polje. Osobne mržnje morale bi ee podrediti općim interesima a načelo voditi stranku. Jedno načelo jedan pro- gram morao bi gospodovati u svim našim zenlja- mal, pa bi'se sve radnje koje nas vode k boljoj budućnosti obavile složno i pobjedonosno. Imamo za primjer našu malu Istra onaj uzor bratske slo- ge: Kakva je istra sublizu joj je Bosna i Herce- govina, : mogla bi biti i Banovina, i Dalmacija. U ovoj zadnjoj, govorio ko što hoće, ne mogu se na- še strauke dijeliti kao drugovdje, ovdje može op- stojat : umjerenija stranka i radikalnija, ali koje stoja na jednom programu. A dalo bi se urediti da se složno koraca k svomu cilju. Mi ne kažemo da ćemo ga sutra imati. Nijesu ga tako brzo ste- kla ni drage zemlje. Koliko i koliko su se sasta- vljale Njemačka, i ftelija pak ih eto. Tako će biti it's nama, jer pravedna i zakonita stvar mora po- bijediti. Zato je sloga potrebna jer se tako izbje- gne mnogim. neugodnim slučajevima, kad svi radi- mo jednim pravcem, k jednom cilju a u jednom duhu. 2. -, > Pomanjkanje toga jedinstva teško osjećamo. Stakdano nastaju oprijeke i megju jednim te istim strankama. Ne idimo daleku, pogledajmo na pro- šlu i ovu godinu. U koliko slučaja su se na dru- gi način: vladala dva organa jedne te iste stran- ke! :Dosta nam je spomenuti: poruku iz Beča, dubro- vačke izbore, govor Klaićev, brvatsku borbu u Bo- sni i Hercegovini, Makarsku svečanost, pitanje o pohrvaćenju gimnazije zadarske, mnijenja Borči- ćeva, osnutak našega lista, članke g. Š., pitanje o- glagolici;; Bulatovu zdravicu, katoličku hrvatsku stranku, izjavu zastapnika u carevinskom vijeću itd. Koliko li je megju nama u svim tim točkama oprijeka bilo! Kako su dosta i dosta pr došla ue mm IEEE teško u sukob dva prijateljska lista! Pa to i sad traje. Eto pogledajmo nesporazumljenje .,Hrvat- ske* i ,Kat. Dalmacije“ glede nove katoličko- hrvatske stranke. A zašto pak sve to? Nemojmo odkrivati teške i pokvarene rane našega naroda jer vrijegjaju oku ali ih niti ne sakrivajmo, da se gore ne poglede. Liječimo ih sa jedinstvenim načelom, postavivši se na jedno sta- novište, pa ako se to stanovište ne bi moglo po- stići na onaj način kako smo ga mi predložili, ko zna za bolji, neka ga iznese. Izbori trgovačke komore. Ko god pozna dubrovačko sadašnje stanje neće se bit ni malo začudio pročitav korčulanski dopis u prošlom našem broju, o nepravilnostima što se nalaze u izbornim imenicama, Nemarnost što amo vlada stvar je opće po- znata. Tu se za $ 17. zak. o ustrojstvu trg. komo- re i ne zna, te sjednice, mješte jednom najmanje na mjesec, ne drže se neg dva, najviše tri puta na godinu. Samo kad su kakvi izbori komora poda znak da je živa, Ali to ne da udovolji zakonu, jer toli- ko presjednik koliko tajnik reg bi da za zakon- ske propise niti zaaju niti haju. Nećemo se osvrćati na prošlost. To ćemo a- ko nas okolnosti usile, učiniti u drugoj prigodi ; pak ćemo tada dokazati kako bez razloga, nazad malo, bili su prilično uzmoženi troškovi komore s povišenja starih i uvedenja novih plaća. Tom prigodom napomenućemo i njeke druge stvari što se presjedništva tiču. Danas samo pozivljemo ja- vuo mnijenje da svrati svoju pažnju na ono što se zbilo u ovo zadnje vrijeme i što je sa skorim izbo- rima stoji u tijesnoj svezi. Stvar je već onda bila javljena gosp. Vladi- na povjereniku kot. poglavaru Ragazzini-u, ali, kako nam se čini, bez uspjeha. Potpisatelji tužbe žalili su se, da je gori uvedeni & 17 za našu ko- moru mrtvo slovo; nadodajuć, da je manje zlo što se sjednice ne drže, neg što se kad su držane sablazno krši zakon. Da potkrijepe svoju tvrdnju pozvaše se na čin što je slijedio na 18, decembra pr. god. O- nog dana bijaše urečena sjednica za biranje tri- juh predloženika za izborno povjerenstvo. Prem- da ima članova u Kotoru, Korčuli, Cavtatu i Ri- jeci, presjednik, bez ikakva obzira obavijestio je sa okružnicom samo one, koji stoje u Dubrovni- ku, da je sjednica odgogjena na 283 istog mjeseca. Ali to nije ništa prama onomu što se je o- vaj dan dogodilo i što dokazuje dokle doprijeti može stranačka bezobsirnost. Sakapiše se sedam- naest lica pak njeki prekoriše presjednika i taj- nika što ne opslužuju $ 4. unutrnjeg pravilnika kod pozivanja na sjednice. .A oni mješte da se opravdaju zašto nijesu ispunili svoju dužnost, na- prosto izjaviše da ne snadu da li su i ovaj put pozvali kako zakon hoće sve članove. I zbilja se negje da nijeđu premda njeki i neposvati dogjoše \od drugih svaviješteni. Presjednik onda hotio ih je mučke i po drugi put poslati doma povrijedom 8 6. pravilnika, koji nalaže, da kad je broj zako- nit sjednica se mora otvoriti. Kad su ga pozvali da zakon štuje, otvorio je, nu samo da počini go- ru nezakonitost, jer jednom kad je sjednica bila otvorena, kamara je sama mogla odlučiti da li je legalna ili ne. Ali pošto se presjednikova stranka nalazila u manjini, on je htio da svakako sjedai+ cu zapriječi ; pak radeć protuzakonito, sisi je proti većini koja prosvjedovaše. =. . Ova gola istina bila je javljena vladinu vjereniku gosp. Ragarziniu-u pismu, kojeg ot svjedujući članovi na nj upravili ; a u prepisu pre- dali i presjedniku. Tu su očitovali da radi svoje časti neće do- laziti na sjednice gdje se ovake stvari dogagjaju. I pošto su održali riječ, protivnici u novoj sjedni- ci birali su koga im je bilo drago; a ako starija vlast i nije sva tri njihova predloženika odobrila, metnula je u povjerenstvo od protivnika gosp. F. Dabrovića koji se veći dio godine ne nalazi u Du- brovniku, te zato će slabo moći učestvovati u o- nom radu. I tako povjerenstvo sastoji od tri srbo- autonomaša i jednoga im protivnika, premda u komori razlika izmegju stranaka nije nego za je- dan sami glas. Povjerenstvo tako sastavljeno može raditi po svojoj volji. To, po našem mnijenju, meće u dell. katan položaj gosp. Vladina povjerenika, jer sta- rija vlast ne smije dopustiti da se trgovačke ko- more pretvore u izborništva politička i da krše ustanove za postignuće kakve političke cijelji. Sve to kazasmo, jer nakon onoga što zna- mo da je na Korčuli slijedilo, možemo se svače- mu nadati. Mi zato pozivljemo naše patriotične općine da dobro imenice razvide te paze je li i kod njih izostavljeno i koliko onih, kojim po za- kona pripada pravo glasa. Ako nagju nepravilno- sti nek nam ih jave, da možemo javno mnijenje obavijestiti, i vršeći našu novinarsku dužnost po- zvati oblasti i pojedine njihove organe da zlopo- rabe zapriječe. Naši Dopisi. Sarajevo 8. Maja. Strašičića mirisavi cvijetu Kadte majka ovom rodi svijete ? Nasta maj, najugodniji mjesec u godini ; eve se budi, i priroda se budi. Bog prirodu budi, a Stražičić hrvatske sinove, neka se prenu oda sna, i neka rade, jer su dosta spavali, Priroda mora: svog stvoritelja slušat, pa zato se i budi, a nam: hrvatskoj dječici je na volju poslašati buditelja : Ili da, ili ne. Ali ini smo poslušni učitelju svoma,. i velimo skupa svi: oda sna budimo se! Mi ame: se probudili Ante i do groba više spavat nećemo. Ti Ante mnogo znaš: i povjest i bogosloviju! Je- li de? Dakako, Ti si prvo meue svjelovao, da na tašte pročitam tvoj odgovor meni upravljeni, i na- dodao si: da neću moći mise slašiti sa koju ,iS> gubljenu dušica.“ Ja sam uo ODU mi ne- Sad jednom rukom pridiže Bolesnom čćku glavu, Sad drugom rupcem otire 'S&Apu mu već krvavu; I još ga grli pri tome, Vapijuć plačno, zdvojno: Ah, premili moj vojno, Nema mi tehe već!! y vi naše bili : Ak eveć k siki dani ; udjeli da joj snagu Pri teškoj sudbi svoj. Al u to srce šine joj Misao prem nemila : Da čedo malo, nevino go njena igra krila; pogledav se šnaždeno Zaviči pi b'jedna majka : Nema ti već babajka Porode slatki moj! ......ĆE O, > O Jelko, tvoji to li su i uzdasi?!.. Ah _Jelko draga, sngjele, Koliko nesretna si! Isda te za kog bila bi Sve blago pregorila, I kog si obljabi Svim žarom srca svog! Da, izda tebe nesretnik!... _ Jer svakih pan bolesti, I s njih vas gnjio do kosti U krilo tvi& se smjesti; Pa tebe s tvojim porodom Otrova i umori, 1 sa sobom obori U vječni groba I8g. Ta nije samo izdajstvo U nožu iz potaje, Niti se samo sičanom Čovjeku smrt zadaje: Izdajstvo 'e gore, sramote Skupljene širom svjjeta, Djevojci mladih ljeta U zdravo njedro sn'jet! Joh, teško ti ga onome al' ženi, jal' čovjeku, s' sebe otrov presadi U krvi jal' u mltjeku; Poguba s njih će prelazit 8 koljena sa koljeno, A 8 zlo počinjeno vak će ih šiv proklet Al, Jelko, ti ga ljubljaše, Nek' ti je krvnik bio, [ nek ti se je o njedro KO smaj otrovni svio: Do smrta ti mu ostade Mila i draga ljuba, Er veće neg poguba Uzmnože t' ljuven žar! Na ovom sv'jetu čemernom "Već tebe, Jelko, nija; Kućom ti pustom sloguka Sova se obnoć vije; Niko se tebe ne qjeća!... Al tvoga vrhu groba Do sudnjeg lebdi doba Osvetnik duh stražar! (serha).