nego ljubi; ; zanosi i opaja svojom ljepotom. Nje- zini ljudi podniješe- mnogo gorkih dana-; njeki podlegoše e i malaksaše duhom, ali ako po- ga sna komu svijet_ostaje“_ne brvatsti o; jet nam srce kaže, da će to biti dostojni sinovi dvoga naroda. Danas stranka prava slovi osobiti imendan svoga prvaka, & njezini stariji pristaše prolaze u one trideset godina teške borbe. Hrvatski [ bez razlike mišljenja pridružiće se u dahu s jer je i njemu namjenjena. vot i kličemo iz svega srca: Živio! 17.673 £ 68 1.1? U sjednici od 8 o. mj. Dubrovačko opć. vi- jeće odlučilo je: da se vrela Bračevica, Orahovac i Pod Bota priključe općinskomu vodovodu, i uo- blastilo trošak od blizu 18,000 fior. u tu svrhu. To nam se čini prevele prama ekonomićnom stanju općine i prama sasvim ograničenu povišenju vo- de sto će taj priključak donijeti. Lako nam je opravdati naše mnijenje. Četi- ri vrela slijevaju se danas u naš vodovod, koja u doba velikih suša daju : 1. Vrelo na dan vode litara 266,400 2. Pod Vrelo s. g 14,400 3. Vrijesna Glavica , gao. 2,400 4. Mrčevo Đ ye i 1,440 Ukupoo 284,640. Nova tri vrela, što bi se po zaključku vije- ća imala pridružiti davala bi : 8. Orahovac na dan vode litara 17,728 6. Bračevica , , . . 53,424 A Pod Bota ». a tu LI 21,600 Ukupno 94,752 Dakle usljed nove radnje, sadašnja kolikoća na bi povisila: se nego samo za jednu četvrtinu. Tim stanje stvari ne bi se zaatao ma bolje promi- jenulo, pak nek se niko ne čudi ako, pogleiom na tako neznatni uspjeh, gori rekosmo, da nam se trošak čini velik preko svake mjere; a sad ope- tajemo da nam se čini strahovit. i ; Nego ima tu nješto sanimivijega pa srijedi t. j.: da se mogla prilično podići sadauja kolikoća vo- de sa troškom od 4000-8000 for, ćemu niko živ ne,bi bio zamjerio i to priključivši mjesto tri, samo dva vrela, biva Bračeviću i Orahovac. Imao bi se tako povišak od litara 78.162, mješte 94.752 što se dobivaju madodavši Pod Botu. Voda bi se mješte za četvrtinu uzmuožila samo za jedno petinu. - . Sad pitamo : da li je vrijedilo za 21,600 lit. što ih daje Pod Bota, što prema ukupnoj kolikoći drugih šest vrela od lit. 869, 624 ne sačinjavaju nego samo sedamnaesti dio (3/17) potrošiti 18 hi- ljada fior. mješte od četiri do pet? Mi velimo da nije, a mislimo da ćemo svakoga razumna imati na našoj strani. — Kad bi nas zapitali na čemu temeljimo ove tvrdnje, odgovorili bi amo, da se o- 'anivaju na mnijenju poznatog mijernika Comellija. Ovaj u radnji što je stara općina štampala na str. 91 tvrdi, da bi bilo nepromišljeno izvesti novu gragju starim pravcem da se spoji Pod Bota, jer da se ondje tlo po naravi prosijeva, te je, oprav- dana hojazan, da do malo isto bi s novom ra- dnjom slijedilo, ita je već.sa starom bilo, t. j. da bi se srušila. Comelli pak dodaje, da kad se po- gje na više prema brdu, ta pogibelj prestaje, jer se nalazi na tlo od živca kamena, Zato zaključuje da treba si o Pod Botu, a pripojiti k vo- I ac i Bračevicu, što eu na vi- Mi starcu vogji dug i čestit ke, te sato slutimo da; će nova radnja, sapočeti s parnicama, koje će po općinu zlo svršiti. Nera- sai; je, kako pravnici koji sjede u općinskom uje ili su_bez opaske da se glasuje gragjas To je “ito daje opravdanog io i da oni pm o komu su glaso- vali, nijesu ni najpovršnije poznali, niti znali za Comellijevu radnju. Tako postupanje po komu op- ćinski interedi 'pretvarsju se u igračku 9: dale se opravdati. * — Staro (općinsko oplativdiik«. svemu ši. što še vodovoda javnost kako “što je narav toga važnoga prijedme- ta zahtjevala. Po njegovu nastojanju izvrsna knji- žica Comelli-jeva: bila. je sastavljena, tiskana .i svuda. razdijeljena. "Taj postupak je hvale vrijedan te osobito osugjuje ponašanje sadašnje općine što je dala izraditi osnovu, pak'je 'za se pričržala; tako da se za nju nije ni znalo nego stoprv sad Kad je na nje temelju izvojštila da vijeće sasvim lakoumno glasuje za trošak od 17,673::68 for. koji sa nijednog gledišta neda se opravdati. Nikako se ne pojmi zašto. dok se je moglo sa 4-5000 for. imati 369.642 lit. vode, da se dobije po. prilici sa- mo jedan sedamuaesti dio (?/17) više t. j. 21.600 lit. od pod Bote rasiplje. se ništa manje nego 13-14.000 for. bez potrebe. Nije ovo šala, niti je ovdje više po srijedi igra na Srba i na Talijana; po srijedi je općinski novac, koji ue pozna strana- ka, pak hoće da se zdušno & njim uregjaje. Čo- vjek može svoje, ako mu je drago, rasipati i se- be upropastiti, ali tugje svak ima štediti. Jesmo li se razumjeli? Ako općinstvo dubrovačko dijeli naše mnije- nje da je vijeće u ovom poslu postupalo naglo nek se gragjani dogovore i podnesu utok starijoj vlasti, protiv zaključka što opterećuje općinu bez ikakve razmjerne koristi sa blizu 18.000 for, duga. Tim više mislimo ovo treba, jer ako se ovi nesretni dug sklopi, bar za nas i djecu našu biće nam prekinuta svaka nada da vodu od Rijeke vi- dinu podigoutu premda zato, kako je mjernik Bauda proračunao (str. 6. Comellijeve knjižice) ne bi se potrošilo nego for. 20.508 što znači sa- mo 2864:32 više nego se sada traži, da se postigne nezgatui povišak ili da se bolji izrazimo da se postigne ništa ! Naši Dopisi. iKorčala 6 maja. =: + (Idemo li na bolje?) Ako nemoćnik/ od ljute bolesti oboren na svoju tešku i dosadnu postelju, čeka čas po čas kad :će mu liječnik šanuti onu utješljiva riječ krenulo je u bolje: koliko više :to mora izčekivati cijela masa puka koja je kroz mno- ge i mnoge decenije morala nesnovijivi ostracijam trpjeti, biti prezrena, u verigama spućena ua svo- joj kući, tugjinkinja na svojoj trpezi. Kojim ža- rom, kojim li zanosom ne mora izgledati, otkud da bane onaj koji bi joj doviknuo, — segui da je- dnom postaneš svoja? onaj koji bi joj stresao ja- ram sa sagnuta vrata i na svoje je noge pridigao. Shrvana al ne izgubljena duha i naš Hrvat Korčulanin na dugo čekao da ga minu dnevi tuge i žalosti — čekao i bio dočekao. — al opet ma- laksao. Gdje su ona doba kad. taj sgoljni, Hrvat polag razjarena lava u borbu arćao, svojim se ime- nom dičio pod egidom avete trobojnice nosio rasap i utamanjenje onome što mu svetinje krajilo, je- sik i prava griješnom petom gazilo. A,danas? Da- nas taj gordi lav pognuo svoju, glavu te na ubra- nu lovoru udario u san, pa čujući me čuje, a vi- deći ne vidi, kako njeki tek vidljivi pigmejac kao crv stao da mu o glavi radi, A to je ona kobna polag filoksere autonomija, koje bi se svaki dal- matinac sramiti morao, koji je iole u povijest pro- šastih vremena savirio; koja kroz, cijalo sredovje- čnje doba pa sve.do pada aeremisaime nije činila | drugo ako ne varvarski tamaniti,i naše svetinje otimati. i Ali nejprije pitamo da li su uprav ti ostanci ostanaka bočao autonomije, nješto kroz Ni još ranvikane, isbore u Korčuli izvojštili. Ako po njihovoj &liki, :po njihovom šeperenju sudimo 000 | stalne nije lične pobjede niti Prreho ikada \0, podavalo je izvaredno Stup te razvikane autonomije korčulanske nije ni< ko drugi nego činovnici. Ali dok ti činovnici koji svoj kruh moraju onoj zemlji zafaliti po kojoj se ako ne nesinovski bane, dok_ne utuve u glavu “iko, a to barem oni morali bi pripozaati narod sa činovnike već činovnići. za Biiroj uz iznimku — moraju uvijek \ hrvatskoga naroda, a dosljedno kame E. voga mirnoga grada. Danu pustit$ vi veli nomaška gospodo naš narod slob bez ikakva pritiska, * oce | ša : " vt. BR. da na Hrvat S da- nas zaspao. Jest uprav zaspao. Pa i ako se danas dvije tri 4ugave glave, ljudi slaba značaja podigli da opet okrpe svoju salomjenu dvobojnu zastavu, to su krivi niko drugi već naši sami koji bi htje- li pamoćnom batinom mlatiti, dok im se ne sgo- di ko što se je zmiji sa ježom bilo zgodilo — us ovoliko mrtvilo. Ako stara lijena autonomija nije nikada s nami htjela rabiti onu quod uni aequm, alteri sit, iustum, gašto mi njime prilagogjivati se ? Istina je, živa istina da je naš narod pravi Antej, ali ipak rak rama popustljivosti nije ga nigda po- mogla — popustljivost ga je uvijek niz brdo tura- la. Nijesam nakan za danas isticati sva ona po- manjkanja što su naši kroz ovo zadnje vrijeme na- pravili. Istina je, način je vratan, tihost je ple- menita — ali to sve danas hvalimo držmo. dok smo sami uza se, ali mislimo li i za drugoga radi- ti pripašimo bokove naše dobrotom do mjere — načinom do prigode tihošću do časa, a na našoj glavi nek se plete vijenac odvažnosti i radinosti pravde i otresitosti govoreći: s vragom sve što ne valja a privlačeći ave što je harno da nam narod jednom ne bude s Njegušem pjevati onu strašnu: u- pravnici 2.42........ postadoste ..... i tako pa- stiće lija prekomorka a hrvatski narod svih kra- jeva pomladiće se uzvišenijim idealima — rije- čju postaćemo ono, što smo zaboravili, naime na- ša krv. Budemo li činili da se hrvatski duh po- digae, budemo li ga mi podupirali — sami sebi sgradićemo monumentum aere perenius:; drugčije moraćemo i preko volje biti klasificirani u rod raka. Šiba. Pogled po svijetu. — Isa kako je odbor za ovjerovljenje igbo- ra jednoglasno predložio da se uništi izbor zas- tupnika Vergottini, ovaj je sam ostupio, tako da u Istri biće jedan naknadni izbor. — Odbor za pro- račun razpravlja tačku po tačku. Kod članka ,Car. vijeće“ htjedoše mladočesi da se vrati trošak i ga češke stenografe, ali to je naravno bilo odba- čeno. Njemački ljevičari glasovaše poslije dvana- eat godina prvi put za dispozicijalnu zakladu što je očiti znak da se sve više približavaju k Taaffe-u zadovoljni njegovom izjavom o njemačkom uredov- nom jeziku. — Predložen je zakou proti socijalis- tima i njihovom pogibeljnom jeastojanju da pore- mete današnji red. — Nema vele dana, da je bulanžista Mille- voy upravio na engleskog zastupnika Laboucher-a pismo u koje dokašuje posivljući-se osobito na pok. kneza Napoleona da je i Eogleska pristupila tajnim ugovorom trojnomu savezu, koji bi se imao gvati četvorni savez. Ova vijest tumači se na ra- gne načine, ali svi se ulažu u tomu da Eogleska ima s Italijom zajedničkih interesa u Stedože- mnom moru, te je s toga moguća njihova zajed- nička obrana u slučaju rata. Sve franceske novine silno viču proti Eagleskoj. Sa talijanske strane službeno se ne potvrgjuje taj Savez. | — ,Figaro* donosi ustanovio trojaom 88. vezu. Utanačeno je, kaše, da. ako bi koja god od tri velevlasti pripadajuća tom. saveza započela rat, druge dvije biće neutralne, ali_u alučaju, na- vale s vana na koju od saveznica i drugo morale | g ustati na njeziou obrana. — Njeke vijesti tvr- da je ZUR RAVE toj a draga. to niječu. u.