* \ \ toliko odeš. g. Wilfan koliko sadašnja uprava pri- svojili su onu osnovu. Najelemeutarnija uljudnost zahtijeva od opć. načelnika da to pripozna mješte da porugljivo i naduto dogje nam reći da se prije nije ni- šta uwradilo, te tako sebe i družinu proti istini istak- ne, kako da su nješto nova učinili, dok stvar se ima oko pet godina nazad. Treba nadodati da staro zastupstvo, dok je obzirao i ozbiljno pripravljalo osnove za veliku radnju, da se s vremenom voda iz Rijeke podigne nije stalo prekrštenih ruka kako sada izmišljaju njegovi opadači. Ono je u posljedoje vrijeme svo- jeg službovanja vas vodovod od glave do pete po- pravilo i tako prištedilo - priličnu kolikoću vode što se je njekad gubila, Osobito se poboljšalo vo- dovodno stanje sa radnjam izvedenim tom prigo- dom na virovima i to po prilici ovako : I. Pod Vrelo prije popra- vljenja nije davalo nego na dan lit. 14,400 a nakon popravljenja t. j. više 14,400 na dan lit. 28,800 II. Mrčevo prije popra- vljanja nije davalo nego pa dan lit 1,400 a nakon popravljanja [u više 2,880 na dan lit. 4,820 III. Vrijesna glavica prije popravljanja nije davala nego na dan lit. 2,405 a nakon popravljanja t. j, više 20,663 na dan lit. 23,040 . Što daje povišenje ukupne kolikoće na lit. 38,915. *) Nego megju brojkama što je opć. načelnik naveo, da opravda svoj predlog ima nješto što se ne sudara s Baudinovoj osnovom, naime da po tač- nom računu s priključenjemnovih trijuh vrela uzmno- žila bi se voda za lit. 134,424 na dan, te mješte sadaš- 284,640. što ih je Bauda nakon obavljenih pokušaja ustanovio imalo bi se lit. 419.064. A to ne stoji, jer ka- ko već vidjesmo u prvome našem članku, ona tri no- va vrela po Baudinim računima ne iznose neg sa- mo 94,702 lit. tj. 89,672 lit. manje nego se tvrdi. Vrijedilo bi znati kako se je bludnja začela, te upraviteljstvo u nju zaplelo; jer bar koliko je pozaato u opće, novijih istraživanja nakon Baude nije niko činio. G. mjer. Wi)lfan nije ih ni mogao činiti pošto kako svak zaa, nema nego samo nje- koliko mjeseca da je on amo došao, a slični po- kusi ne mogu se obaviti nego samo svrhom avgu- sta ili u septembru, kad radi suša voda susvim pane. Dakle mi pitamo, a uprava grada koja na- šim novcem raspolaže dužua je da nam odgovori, otkle se stvorilo ono 39,672 lit. vode što se kaže da po tačnom računu ima se dobiti više neg je Bauda ustanovio & Comelli potvrdio? To mi, pro- sti ljudi, nikako ne dokučujemo, nemoj ako se tu krivo ne računa s malom razlikom gore navedeni višak kod virova Pod Vrelo, Mrčevo, Vrijesna Gla- vica, o koje mu ne može uprav biti govora, jer je već praktično postignut sa radnjama, što ih je stara općina obavila, Dakle, dok nam se ne odgovori na pitanje gori postavljeno, otkle su se izlegli one 89. 672 lit. mi naslanjajuć se na ono što gori navedosmo mo- žemo opet potvrditi da s troškom od 17.678 ; 68 ne bi se dobila trećina neg stoprv četvrtina vode više. A to se razumije u najboljem slučaju, kad bi sve lijepo prošlo i novi kono sagragjen na ze- mljištu što se prosijeva, ostao stalan što strukov- njak Comelli drži da neće, = Mislimo dag. vijećnika pi. Nikla Gradi, je- dinog što za predlog nije glasovao, potakli su raz- losi slični ovim, kad je predložio da se meritorno riješenje odgodi, a da se pojedinim vijećnicima bu- de dat po primjerak nove osnove, te u budućoj sjednici svaki nagje se u stanju da poda (rasu- mije se duševno) svoje mnijenje / A na to što isu mu odgovorili? Da bi se izgubilo vremena des koristi pripoznajuć stoprv tada, da je nova osnova izragjena na temelju one što je Bauda učinio, koja da je svim viječnicima poznata. Mučno bi bilo. skopčati u tako malo riječi više nezgrapnosti. Jer kako vidjesmo, Baudina o- snova u onom što je najbitnije, protuslovi sa Wil- fanovom, biva u kolikoći vode koja po Baudi bi- la bi od 94.762, dok je po movoj dotjerana do 184.424 lit. naime 39.672 više. Po onom pak kako se nakon glasovanja (kad su se pokajali za ono, što su učinili) njeki vije- ćnici izraziše, nikad njima nije bila dostavljena radnja Baudina. Ona dakle nije im bila poznata; kako ni ona Wilfanova, jer će nam dopustit, da odgogjenje od deset (10) časova, dozvoljeno vijeću da posljednju prigleda, prestavlja se kao pravi bezmisao, što može samo smijehu izložiti lakou- mno postupanje u ovom ozbiljnom poslu. Nije ni- šta odviše rečeno, jer stavka od deset (kažemo 10) časova da vijeće ovaku osnovu ispita, w sapi- sniku sabilježena, ne može nego samo smijeh sa- žaljenja prouzročiti ! A što da rečemo po napose o razlogu, da bi se tako izgubilo vremena ? To nije nikakav ra- zlog nego indelikatni nerazmišljeni izraz kad je po srijedi važno novčano pitanje kako ovo, pak nemamo riječi, da taj prizor žigošemo kano za- služuje, i čudimo se da se mogla naći taka općin- ska većina, što za temelju onih šupljih fraza od- klonila je odgodbu, koja se je neophodno pokaza- |. la nužnom. A sada progjimo na drugo. Doznali smo, kako nam se predbacuje, da u članku od prošle subote pri svrsi gdje kažemo, da sa f. 20508 mo- glo se uzdići vodu iz Rijeke, naumljeno smo izo- stavili godišnji trošak, koji bi bio potrebit za uz- državanje onog komada vodovoda. Kad smo ono pisali nijesmo imali nikakve tajne svrhe. Samo smo per incidens rekli kako kono od 1550 metara, koji bi podigao vodu, vri- jedio bi samo f. 2.864:382. više od onog po prilici od 1450 metara, što bi imao da priključi nova tri vrela, koji je proračunan na f, 17.673:68. Svak zna pak da uzdržavanje istog, a nadasve dotičnih strojeva koji tjeraju vodu uzbrdo, zapalo bi ne malo, bilo da bi se to postiglo vodenom moći ili silom pare. Nego velika je bludnja misliti da taj novac bio bi izgubljen; recimo potrošen a fondo perduto, Vodu putem tih strojeva amo dovedena i gragjanima podijeljena u odregjenoj kolikoći za osobite svrhe, nadasve posjednicima perivoja na Konalu i na Pilama da o Pločama i ne govorimo gdje bi se s nevelikim troškom mogla privesti, kako mi mislimo dala bi lijepu dobit općini. Ko- lika bi pak dobit bila i da li bi pokrila trošak za uzdržavanje novih strojeva i novog osoblja ili bi ovi bio bio veći i koliko ili manje, tako da bi još za općinu ispado vlastiti dobitak ; to se sve ne može lako danas proračunati. Pak mislimo da ni- jesmo ni proti istini ni proti pristojnosti sagrije- šili s prispodobom ovih brojka, jer dopustiće nam se, da bi bili radili proti faktičnoj istini, da smo naveli jednostavno trošak uzdržavanja bez navesti s druge strane i dotičnu korist. Tim više, što po našem mnijenju, ako bi u početku kakav se gubi- tak i slačio, s vremenom bi ga nestalo, dapače uzdignuta voda davala bi, ako i malu aktivnost općinskome budgetu. Naši Dopisi. Mostar 10 june. Evo me po obećanju da malo opširnije ra- sjasnim njeke naše: stvari. Mislim, da svaki od vaših čitatelja, čim bijaše ,Cr. Hr.“ pokrenuta nadao ;se dopisnicima odovud, ali se ćutilo, jer ne bijaše vijesti, koje bi obratile pažnju i na ši- re općinatvo. Nije amo dobro po hrvatsku misao na koju regbi da su se sa svih strana sile uroči- Je, pak i. odanle, otkud se nijesi ni nadao. Na prvi pogled rekao bi da je u Mostaru cijela naša stvar u opasnosti, pa opet nije, jer svi oni pot- kopatelji hrv. misli promešiše cilja, pošto je nji- hovo navaljivanje postiglo vrhunac i počelo opa- dati, a, narod se u kušnji sve više uči opirati avojim dušmanima. odu udsgOJ GO "O Tako vam je i glede ,Nar. pj. društva.“ Kakvim li je ushićenjem mladež odazvala se i izvela što je u nas bilo teško i pomisliti, te tako svroula na se pažnju ostalih naših pokrajina !_Ra- dilo se i žrtvovalo se truda i novaca, ali šta? mladež uvidi, da je društvo još u zametku ste- gnuto okovima i to po osobama koje ga počeše opadati. Takovim ljudima nije ni na kraj pameti bilo da se naše društvo uzdrži, pak najposlje po- stupak mudre filozofije doveo nas da smo i grb sa zavjese pozorničke kao i s društvenih pozivnica izgubili ! Kažu, da su po njekoj naredbi (govorili da je to strani grb za zemlje okupirane, (sic I) Videći mladež što se njezinu ponosu. uradi zaključi: da će prije društvo ostaviti nego li pu- stiti da se taj narodni znak pogazi. Pa šta se do- godi ? G. Šeselj koji je, govora, savjetovao mlade- ži, da se svog pravca drži i čuva tu nar. sveti- nju bude zatvoren a ne radi demonstracija proti procesiji o kojoj ne bijaše govora. Onda njeki što na lijepe što drugačije oko mladeži da postignu što hoće. — Šešelj od petnaest godina bijaše žrtvom naše stvari. Kad bi ga prijatelji ukorili, znao bi reći: ta ne ludujte ; nikakav se boj ne može dobiti ako ko ne pane i ne žrtvuje se. Za sad dosta a u buduće stoji pripravan Glas is Podhuma. Mljet, 16 juna. Kao što je svakom poznato, ovaj malešni otok odstranjen od ostalog ljustva i napretka, bez ikakve nužne i važne potrebe narodu epskr- bljen; a kao prosti težak nije mu ni moguće da pribavi zdravstvena srestva, ne imajući liječnika ni ljekarne, u nuždi su bolestaici utjecati se, e da budu primljeni u Gragjansku Bonicu u Dubrov- niku i ako im je to čestokrat dosta požrtvovanja i neprilika desilo, ipak kao siromasi nije im se bilo nikomu tužiti; buduć da više puta na općin- skoj stolici sjedu ljudi pismeni, koji bi i do svo- jih ekonomičnih sila žrtvovali, e da puku nanesu dovoljne koristi. Ali a to je da moraju siroma- šne obitelji bez kuće i kućišta, i ikakvih moć- nih srestava iskazati se uz harnost za nebar- nost, pošto moraju hoćeš nećeš kao bonici da budu primljeni u bližoju bouicu. Ali kako hoćete ubogi ljudi ? da ste zaklonjeni u javnu bonicu tražeći zdravlja, kad eto, g. načelnik zapelio je uzkraćivati vam potpisom svjedočbu općinskog podaništva i to kao siromasim, bez jamčevine od forinta 10 a možda ne mogu izložiti ni deset nov- čića. Dakle morali. bi ovi ljudi mrijeti ne samo bez liječnika i ljekarne, dapače riješiti ih i onoga što je za bonike počinila Visoka C. K. Vlada, kratiti istu nit života njihova, a da skapaju ka- kono živine bez ikakve utjehe i pomoći ? Časna gospodo oko općine stavljam vam na , duševnu savjest, e da suzbijete ovaj prkos i tako ne bude- mo iznositi na_javnost svaku malenkost, i da bu- dete nastojati za zdravlje bonika, te jednom o- tvoriti i natječaj za liječnika, što će biti jedina korist i probitak ovom stanovništvu, ali ne dao Bog u onome. smislu prednjašnih uprava jer se tim ista izvrgava smijehu i rugu. Pogled po svijetu. — Zastupnička kuća počela je opću raspra- vu o proračunu. Upisano je mnogo govornika sa i proti. Gregr kad je govorio proti rasvio je pro- gram mladoćeha ističući češko državno pravo i autonomiju svih zemalja, te je žestoko napao na njemačke liberalce i istaknuo im sve mane. U svo- me govoru odvraćao je Poljake od propasnog sa- veza sa Nijemcima. Njegov govor učinio je veliki utisak na sve stranke, ,N. Fr. Presse* umiljava se pred Taaffeom i veli, da su liberalci pološili o- ružje. — Pri nastavljanju opće rasprave o prora- računu izjavi Taaffe da vlada neće da se strunko odreču svog stanovišta nego da je ciljala s jedne stra- ne nato da se otklone ozbiljni sakobi, a # druge da se ispuni želja većine pučanstva za mir | riješenje naprešnih gospodarskih i vocijalnih pitanja. Svoj govor završio je nadom da će vladi poć sa rukom ostvarenje prijestolnoga govora i adovoljiti sahtjevi- ma državnog jedinstva i interesima pojedinih kre- ljevina i zemalja, ;