Br. 21. U DUBROVNIKU 27. Juna 1891. CRVENA HRVA List islazi svakom subotom, a cijena ma je unaprijed za Dubroom«k : na cijela go- , Pretplata i oglasi plaćaja se apravi ,Crvene Hevatske“ u Dubrovniku, & dopisi ša- dinu &or. 4, na po godine for. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijelu i lju se Uredništvu. godinu flor. 4: 50, na p0 godine flor. 2: 25; sa inosematvo flor. 4 i poštarski troškovi. Pojedini broj stoji 10 norč. Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za doša- Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novč, po retka, a oglasi koji se više pata tiskaja 0 POLOŽAJU. Za rasprave o proračunu doviknuo je Lue- ger njemačkoj ljevici : Živila nova vladina stranka! To se je dogodilo iza govora ministra pre- sjednika, koji je šojim još jedan put pokazao ka- mo naginje. Ljupko se nasmijao lijevici, pogladio je i izrazio joj svoje .,priznanje.“ Nijemci liberal- ci uprkos njihovim niječnim izjavama, stupaju da- kle na vladu; to je stranka, koja ne trpi Slavena. »Položaj“ se još nije sasvim ,razbistrio“ i kad mi ovo pišemo ne znamo na čemu smo i ako možemo istinu nagagjati. Debatu 0 proračunu 0- tvorio je Gregr svojim krasnim i neustrašivim go- vorom. On je bio tumač želja svih Slavena, i a- ko mu to neće priznati. Liberalci mu odgovaraše, ali se istini i pravednosti ne može odgovarati nego izvrtanjem. Poljaci se držaše nelijepo te reg- bi da su za geslo uzeli; ko više da! a našavši na lijevici dobra mušsteriju otići će k njima. Hohenwartov klub vladao se u raspravi ta- mno. Jedan klerikalac govori proti, drugi član istog kluba za. Za jugoslavensku skupinu govori- še Šuklje i Perić. Šuklje nabrojio: je sve neprav- de nanešene Slovencima, istakao njihove težnje i želje, kojim da se nije ni najmanje zadovoljilo i izrazio se da će glasovati za proračun. Perić o- pet označio svoje hrvatsko i pravno stanovište, naveo jadno stanje Hrvata u Cislajtaniji i glaso- vaće proti. Sa razloga s kojeg će Perić glasovati proti proračunu, koji se ni najmanje na nas ne obazire, s tog istog razloga glasuje Slovenac Šuk- lje za nj! — Poljaci će s vladom svakako, a Nijemci ih brane od napadaja braće Slavena, Kad im je Gregr predbacio da paze što rade, jer da se ger- manizatorna struja, ako porazi Češku, neće zau- staviti na megjama Galicije, te im primjerim doka- zao kako je nijemstvo i njima pogibeljeno, obrani PODLISTAK Savjeti Ženi. Iz ,Strenna“ za god. 1884. (nastavak v. br, 20). Tvoj će sin tada, ponavljajuć u ljubeznom poletu: ,Neću suvišnih stvarih, dok ima onih, koji nemaju potrebitih,“ staviti u djelo jedno od najglavnijih načela Evangjelja Hristova ondje gdje govori: ,dajle suvišno siromasima,“ Najprva tvoja briga budi ta, da mu razviješ razum, jer je on u djetetu poput prenježna cvi- jetka, koji, ako se dobro goji, i og dan na, dan raste, dok se bujno ne raspupi sipljuć preu- godan miris. Da to postigueš, gledaj da mu &8e neda ni- jedna ideja lažna ili tamna; a ako bi ti pak on s onom m snatiželjnošću, štono je toliko eci, tražio kakvo razjašnjenje, na koje niti bi mogla niti smjela odgovoriti, mjesto da mu rečeš kakvu budalaštinu, čini nek uposna, kako te radi svoje nesposobnosti nije u stanju da razumije i usbudi u njem želju za s s ćavši mu, da ćeš ga unaprijed sadovolji dom lavici mosga i istražuje | naslada Me soi rai aa po kad bi uposoao ih Nijemac Menger, koji reče Česima da Nijemci i Poljaci imaju zajedničkoga neprijatelja na istoku ! Mladočesi su uzeli posve jasno stanovište. Oni će vladi biti protivni sve dok im se ne ostva- re narodne težnje. Ostali Česi takogjer su neslo- ni, jer dok feudalac plemić govori za, moravuc je proti vladi. Herold je pak uvjeren da će se sve tri češke straoke složiti u jednu. Odbio je potvo- ru Wurmbranda kao da Hrvati teže izvan drža- ve i naravno, branio svoj jezik. Vogja lijevice Ple- ner odgovori mu, da bi pitanje o češkom jeziku našlo riješenje kad bi Češka graničila sa Dalmaci- jom ili Crnomgorom. Ovo je razumljivo. Mi Hrvati možemo se vladati po govoru zast, Perića kako se o nama misli, Perić razvio je že- lje hrvatskog naroda mirno, objektivno i pravedno, ali u isto doba istaknuo i hrvatsko državno pra- vo kojega se ne odriče. Na to stane dreka nje- mačku štampu: kad on, polazeć sa državopravnog stanovišta, dolazi u car. vijeće ,na sila“, kako mo- že zahtijevati da njegovu zemlju podtpomože vlada, koju on i drugi zastupnici priznaju na silu? — Po tomu se jasno vidi, da ako mislimo dobiti kakvu mrvicu, moramo se odreći državnoga prava, a bez njega što da živimo ? Nijemci dakle dopustiće dru- gim narodima mnogo toga, ali ne ono što je gla- vni uslov njihova opstanka. Zato bi mi s veseljem pozdravili slavensku opoziciju u car. vijeću. Što nam može nahudit o- pozicija ? Koliko će nam koristiti i pristajanje uz vlada, jer čim bi nas za naše podupiranje nagra- dili, tim će mas u opoziciji kazniti, Izgubiti nema- mo što, a dok nijesu izvršeni svi naši pravedni zah- tjevi, opozicija mora nam biti jedino naravno mjesto. Ako se teško ne varamo ovo je mnijenje i svega hrvatskoga naroda, a njegovi prestavnici u Beču imali bi dobro promišljati ob ovoj čiujemici. Većina pak koja će se sad učiniti, to je ni- kakva većina. Nijemci i Coroninijevci sa Poljaci- ma jači su od manjine samo za njekoliko glasova. Čovjek, stvoren slobodan od sama sebe, bi obdaren razumom, da mu bude provodićem. Ne- moj mu dakle priječiti razvitak istoga, već ga goj toliko većom brigom, koliko je veća njegova važnost, Razum će mu jednom za to biti vogi, da zna cijeniti svetost načela, koja mu je slijediti a odbaciti ona rasumu protivna, što bi mu se htjela nametnuti radi koristi ili rad koga drugog uzroka; jednom riječi da zna raspoznati sto je pravedno i pošteno od onoga, što je lažao i smi- ješno, kad bi mu se ovo pokasivalo i pod lažaom odorom dužnosti. Kad ti sin podraste, nemoj ga žalostiti ; ni- ti ga drži preveć kao roba, niti ga opet pusti odveć slobodna, jer je pogibeljno u oba slućaja, al pogibeljnije u prvom, nego li u drugom. Mla- dić, pripušten samomu sebi, hrli u pogibiju po- put razuzdana konja, drši li se opet tvrdo na ug di, hlepi sa draštvom kalaš&, kao što temnićar blepi sa slobodom, slijepac sa svjetlošću. Tad uprav postaje himben i licumjeran, pre- Slajd se da mu se mili ropstvo, koje nit mu moše, nit mora biti ugodao i po volji; i kad mu se pak popuste malko uzde, sve je savršeno. Slje- ge' ilo naviko, ta do kapljice ispija zaled_ lado ge slo na te tie i već kao nesposođan sa 0 u e "majka zna biti nješaa i ode odvažna, je dobro, lijepo i pošteno. Možda da im se još ko pridruži, ali dvojimo. Po- ljaci s Nijemcima teško da se na dugo sporazumi- ju, jer su i Poljaci najposlje Slaveni, a to je za Nijemce dosta. Osim toga ni Poljaci oijesu složni . nego imadu straoku koja neće s lijevicom, a sva- ki disident kadar bi bio buduću većinu uništiti, Nasuprot opozicija biće žestoka. U njoj bi se našli antisemiti sa svojim popularnim Liechten- steinom i Nijemci konservativci, koji pripoznavaju jednakost naroda. Ovi se ne mogu nikada složiti sa liberalcima, jer su antipod njihovih načela. Sama slavenska oporba brojila bi 80-90 zastupnika, a iz take skupine, čulo bi se po svoj Europi mnogo toga, što se je do danas iz obzira i radi koncesija zatajivalo. To bi nam i mnogo više koristilo. Još nješto o vodovodu. Mislimo da smo aašli ključ bludnje na ko- joj se temelji tvrdnja, da, pripojenjem trijuh no- vih vrela, sadašnja vods povisila bi se za 134.444 lit. na dap. E Ne znamo kako se moglo doći do toga ima- juć pri ruci računanja Baadina, koja daju slijede- ć, množinu: 1. Za Orahovac lit. 17.728 29. , Bračevicu , 050,4234 3. , Pod Botu , 21.600 Ukupno: 94.752 Kad usporedimo ovu posljednju brojku s o- nom od lit. 134.424 6to je opć. načelnik naveo kako tačno , Stvaraju nam se pred očima 89.672 lit. kojim kod Baude nema traga. Nego znamo sa eaznečenja vode, što se gostigle još g. 1888 s radnjom, kojom se poboljšalo. sta- nje trijah starih vrela, koja po datima g. kap. odopića od onda davaja više ; 1. Pod Vrelo lit. 14.400 2. Vrijesna Glavica , 20.685 8. Mrčevo » 3.880 Svega: 87.915 praviti mu navaljajuće strasti, lažao rekoh, jer žena svijesna svojih dužaosti kao majka, ugušiće do potrebe majčine uzdisaje, srce će joj se cije- pati, ali joj potrebite odvažnosti neće nikad po- manjkati, Al će se dakle majčina briga ograničiti, dok bude trajalo djetinstvo? Nipošto, ljubozna sna gdru- žiti ljubav sa atrogošću. Ona, koja je snala ustr- pljivo, pače s veseljem podnijeti muke ; i boli, dok je svoj porod na svijet dala, dojila ga i od- hranjivala, znaće takogjer uggojiti ga za ono, što : e Žena, koja ou mladosti gubila vremena u ništetne i isprasae lu- dorije, nego bude tražila pribaviti salihu potrebi- Sa ODN moći će, stavivši u djelo onaj nauk i ona pravila, kojim se je uposonsla, uputiti svoju djecu stasom kreposti. Ali strogost nek ne bude nikada bes ljubavi, Tvoj je sin u dobi, kad mu je potreba od ra, a ti mu ga dozvoli, da se spra u izvršivanju svojih dužnosti, i tako ćak, , re ne šeli većih.