+0 DUBROVNIKU '-4.: Jula: 1691.

 
  

   

  
 
     
     
    
 
 
 
    
      

 

umove “oO moa ma
sdlacnda did3ililoq emsm ojbvO * u3as|um

 

 
 

q om
ilemi sasjim goq smisxog ab svažsca sšiv | -ubu

\aocijenal sale ja an stubii zisamO' ispi oi

 

žak Prpa i gasi dj

o) ite maboteeMt
: ue a 128 ogra Auasro- U , Bosnu Horesgownu: ma cijela jema Uredništva.
o god : sona m4: 29,48, flor. 4 i poštarski troškovi. ;, |

i, Kani kateaiiriaa 6 gleglač ai

iso UI Jemaični IK

   
     

4

I? |

ila

sto ) lagodni: id se bosac ovo ilaqgk si
li "predlogu.. “koga Liechtensteina, obzativši se na
općine da: prosvjeduju. Vidjeli, smo onda kod nas,

šišanje i koj sila odaš obi: ie
al“ H>MIBRA- 09. SRHEDI:
“Di MN ;A& oni, što gu. se najviše mamili, bili:.su srpski
| Došta: smo “puti: ražmićljali * ogitijt 17 danas. pristaše, Jeli, moguće promisliti što glupijega i

Jažodi 91818783 SR pe i
razliku ati,

pda PRANJE iam juz |: igtadotno ,bezočnijega 2 Dok za se, hoće svi i svu-
čka, išto "bilalas ssetlovstjic.» Tini bikilkia | ve<1|: 4<i-tJersku, škola, kad: je drugi išta, opiru se 1 To
likog: narodnog pitanja 'Vhrtivoin Ytoišla" s'fijeti, je njihov liberalizam u komu se zrcali lijepi po-
plemeniko  upsda u bletorija: Misfinio ta šta tb jam, što imaju o pravu i pravici. Kad drugi zah-
borbi :pa arijedi iviše'cajećufi m tisa, te mo tijevaju konfesionalnu obuku ne sa se, nego sa sva-
uvjeredi da: jedan Gd' wdlučijučiki člotiiefidtd" a ei koga jednako, tad su natražnjaci, ultramontanci;
znamenitoji rasni fedv: bsimis askiki ode ži jezuvite, dok njihova konfesionalna škola jest po-:
je sevopet glifu. stv" politička sprdkea." Ovo stulat vjerske slođdde! Pak da poštena čovjeka
vati sa: opće ptipdshavaja; d6k**Srbi' vgdiijelito| ni ni- . | pe oslovalj Je M dipateka šaranja ?

ječu. Kal tii relašal $ nfiufe “vije Ii \nbjimanj do Vjerski eskluzivizam na kojem se temelji
vjere, za njih biva: sve“ jedno ' katolik, e niti [rorpstvo, :mičrao je [po prirodi da urodi sa politi»:
protestant, -vjeroik | bozvjetnik, “ jee dai i 'čko-vjerskim pojmom, iz koga se je izlegla poli-
slobodnjaci.Tsko:a "riječinia #* a čina“ trio stoji |" tičko«srpska stranka, što kreće pravcem sasvim
dragačije,: jer; ta: su Srbin irpravošlavni istovjetda protivnim pravca hrvatskomu. Uzalud mi imademo
stvar, U saborima u Zagroba'i Zadri sti" "jadi sjedan jesik i marod jedan. Isključiva narav srpstva
slani zastupnici: pripdaju Srpskoj " stranci, & i'| svegi teži sa tim da nagje prikladno tlo u koje-
opće teško je haći prevoslaviog; kojijoj" nie pri. | mu se moše razvijati u svome više vjerskom neg
pada;+Rijetko iznimke, u koliko! se! katolika" tiču, | političkom pravcu. Narav sama stvari hoće, da i-
kako ssfpski \oliladinci u Dubrovniku umjetao deja :drgska: ište semljište gdje pravoslavje go-
gojeni i pojedine osobe. po Dalmaciji n. pr. dr; o&poduje: ili» bag: gdje se. nametnuti može, jer, tu.
Bakotić i dr. Pavlović, njekadašnji gorljivi Hrya«(+88mo;0srpsteo . malati potrebite uvjate :sa život.
ti, ne mijeoj iptvax nego [potvrcjuja pravilo. Političko. “srpstvo i pravoslavje potrebiti su jedan
' Ideja srp ka šivd samo gdje se pravoslavni;| drugomu tako,,da jedan. bez drugoga se daju se
živalj: nalazi; 4; gdje. gw:nema;: nodta —ni srpstvu:| "di Dojuniki, ta sačinjavaju, kako rekosmo jednu : te
traga. low gašem: Dehedratku; taktodnjei stpstrd La-:|- datu. stvar, gdje se; vjera cod. politika no moše ra-
_ melji.na ina_pravaslavju. Tu ima prilištn bebj:Her- "luči kako ni politika od vjere. ;
cegovaca, koji su tekom vremesa' sridešj max Proslijedimo. Ivan Gjaja, sadsJovda; dalegu
:| tanin, uspeo se je njekako u Srbiji do ministar:
isko stolice, Udes -je htid da ise tu nagje kad je
sina NEMAS SRŠAN o što je stoi:

  
   
 
  
 
 
  
 
   
   
  
   
  
   
    
  
 
  
    
   
      
  
 
  
  
 
 
  
  

“aa

io
e

i otatuigla činom, Kad sosvelika graja 1 oilija na
'| Gjajucnakon izgona, što slu je srpetvo novinstvo

g BR i Lpredijanilo? 'Đa je :dokac; jesuvitski pitomac itd. |
me iilsm siNije sei pitalo? 'jećli on“is političkog vida
i DEO: ko": o dobro: ili: (00308 ivelika mana: njegova bila je

&tra' 61: što je kato 4k premda u'tom posla vjera nije
tako, videć' fujevočna dobna? ati nps:4 uticati thogla, doćirate šovinisam dotle, da su ga

i ugled: isgubila;' a“ qijekt“ Miji | uje poc o
Nije: saa doii sja loi stu Kod 'filia ' po«:
diža isvo veće glutni iodsti! iožidi rozo1ć ih

i

"obrušili st \sulijetnom optašbom, što je dao proli-
tt nevinu &rpsku krv da jvidi da“ Ili je iste boje
'kaočtokačka1— 'Imaaio još i drugih primjera. Ne
dalje nego ha 17 maja o. g. prigodom  arnautskih'
'Unapadsja sastala se dječka skupština u Beogradu;

I snosljivost vjerska toliko od" Srba? st
bljena nije: nego limba. Zigodi we: da pravosla

zaljubi, se!:w/katoličku! djevojku! Ati tili labgr | te sastavila:teselucij;:a kojoj se kaše: davne i- |'

kakva miu drago; ako:se 088 ine odrače svoje"vje+ | ma zameliti ruski: car da i on svojom mogućom
re i posprogje sia ipravoglavje,: tura: opće: '0: šenit- |: rukomrćava pravoslinije i srpstvo, od uasilja što
bi: neba: govova.: Zskuštio uči inn& daje tako, s | Aroanti i Bugari isvršuju na srpskomu pučanstvu
see nogo bijel muh6701li1/ 126182 | ja stevoj Srbiji i Macadoniji. Tako je bilo rečeno.

: Negoviditna naprijad, te vigjimo 'kako je Kuko!će pok ruski car čuvati srpsko pravoslavje
Čkoloto Ti slijedi: ist&/ igras Srbi! hoće ;sveje učip+ | od: pravoslavja bugarskog, to sa znadu one svi: |
nu u vjerskom: obliku, gdje: ('sstileljstveba da/bh«: ješnč glava: | 9
dei njihove» vjera; Njihovi: pansšaaje u: ovow' 1 ljsko se 'uvigja di u tekla prilikam hrvat: |
baš je bniiješno:oĐok: w svakoj: prigodi ističu ihra« tine Hrpstvo me mogu da sajedno opatoje će da |
vo na kefenibnaltu obukaf,lnid Iatdlicite'tčaše; | sepslka ideja isključuje hrvatsku i protivno. Odatle.

pe :prispaju im po! oneji stavojrajihovje /štol je "be raja“ ons neprestana borba što je svagdano i-

EN E. i & tvoje je't slo A A Tako ftviri obično svrše po- |
i 11m8 ogsijedu : jpodostt' MEN Mo di

lideraljsctn; cildje tođnij 58: labavi VU čeoi

= načela pratenu: iste tj; dd:wei 1tamO :goreti
kokice kloditisnttinom predlog." oitu? da

po
stivo aš 6“ pršadevijan za čička“ | OO se raja, Liv or e prim

dovolj

BB
“>
-

 

 
  

51

iv if6 poso“ i sib

m grrr Horsta Baroka; i ba,

ifileim oHadboj mom

= Za oglase, sahralg i ost plaća se 10 zovć, pa, reda, a oglasi koji se; riše puja piskajea

MLNAŠ

 
 

1 aš spear,

 

i razmišljaju je. u moguće da: ao nina. kalstr-
fa sapriječi. |:

Mi volimo da. jest, ali: god jednim avi <
vjetom, biva da se:rasplamtana. mašta. njekih kru-
gova sauzda, te uvažujuć današnje okolnosti, pusti
providnost, koja drži u svemogućoj ruci udes na-
roda bude «e starati za: ono što.će u blišem ili
daljem vremenu nastati iz dogagjaja, Ma te sli-
jediti beg.mas;i proti nama. ii >

Trebalo bi: ukrotiti -čustvo, da razum glede,

jer dok pravoslavje sa svoje strane istovjetuje se
sa srpatvom, nije čudo, ako & druge strane hrvat-

stvo prisiljego na ivona nateni ave. to više: vjer-

sko obilježje. izo

.. Nužno je.da mi svi: koji se besi si na ju-
gu. monarkije pripoznamo., činjenice, što se ne da-
ju vikom. izbrisati, Naši. pravoslavni na. temelju
strogo: narodnog načela bez; vjerskih -mješanija nek
zauzmu svoj stari položaj priznajuć na novo ono
što su njekad svi skupa beg isnimka prisnavali
naime da Dalmacija, ako hoće da_ sebe .pomože i
spasi od tugjinskog: talijanskog i njemačkog upli-
va, treba da ponovi sa užom Hrvatskom : svoju
ataru svezu. . isi ;
. Pokle sa poko \ Bosna i "Rlatoogovink sfeklično
spojene a mousrkijom, trebale bi da gpiravoslavni,
nazvani Srbi, sa svojim sljedbenicima :prisnaja ka-
ko: mi, da ione moraju. nljeati.u: zajedaicu na

temelju narodnog načela, što je-Italiju i Njema-

čku ujedinio. Nek promisle,da čovjek mora pe sa-
iti gonim što se postignuti može; a na da iz
prkosa i ovo. prepusti, jer 84 moše ila ima sve što

: žudi. I gori pomenute zemlje lnajir svojih: ut$leme-

nika, to ne živu a njima političkoj ; sajeđnici ;
ko što i mećna-Franceska: ima ih u Belgiji i>Švaj-

carskoj, da ne govorimo 0 pokrajinama : dcijeglje-

nim god. 1870 nakon. velikih. nečavenih : nesreća.
Usaladna prepirenja čija;je Bosaa ;i Hercegovina
neka prestanu. S etnografičkogi i bistoričkog gledišta

mi držimo da su ipak bliže nama nego ikomu dru-

gomu. Ali pustimo i to na. stranu, Kad su danas
prikladnije prilike, da se ove zemlje druže: a Tro-
jednicom, ne pojmime kako a tom Srbi uvigjaju
tako atrahovitu nepravdu da evagdano jadikuju

pred svijetom i bogom načinom takim, što nebi

bio opravdan si onda kad bi im te semlje tu sko-
ro silom otele bila izaaiilonani Žetnstndia; bjela .
od Franceske.

Da su negdašnje Voss: pokrajine. ua
samim pravoslavnim, stvar za strogo srpskog / dr-

šavnog gledišta, bila bi njekako razemljiva, : Ali
ondje veći dio muhamedanci su i katolici, koje mi-

o vike bogami ola sbno «sbatkua

oq si p sa bod i si 0369
aivoyosuski i aakoti ab uža slid ,

ty
biti