Br. 27. U DUBROVNIKU 8. Avgusta 1891.
CRVENA HRVATS
List izlazi svakom subotom, a cijena ma je unaprijed za Dubrovnik : na cijela go- Pretplata i oglasi plaćaja se upravi ,Crrene Heratske“ a Dubrovnika a dopisi Ša-
dinu flor. 4, na p& godine flor. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijela lju se Uredništva.
godinu fior. 4: 50, na p0 godine flor. 2: 25; sa inozemstvo flor. 4 i poštarski troškovi. Za oglase, zahvale iost, plaća se 10 novč. po retku, & oglasi koji se više pata tiskaja
Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za doša- Rakopisi se ne vraćaju, Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava,
sto polugodište.
AGTONOMAŠI.
Naš narodai pokret u Dalmaciji od postanka
pa do danas nosi kao prvu tačku svoga progra-
ma sjedinjenje sa Hrvatskom. U ime sjedinjenja
probudio se je narod, u ime sjedinjena bori se
protiv tugjinštine, u ime istoga sjedinjena i sa-
mostalnosti boriće se do vijeka. Bez sjedinjena sa
banovinom, hrvatski narod u Dalmaciji i u drugim
pokrajinama našim nema nikakva uvjeta za svoj
razvitak i opstanak. Mi rascijepani ostajemo kao
otrgnuta uda od tijela, koje dava život. Tomu pak
nemamo se čuditi, jer ovo je naravni proces, na
koji sam nagon nuka svaki narod. Ovo razumjeli
su, ovo tražili su i drugi mnogo veći narodi nego
li je naš, a rade i dao danas da se okupe u je-
dno kolo svi djelovi istoga naroda, kasko bi se
mogli bolje razvijati i napredovati. Nijemci i Ta-
lijanci, koliko nijesu podnijeli, da postignu ujedi-
njene svoje domovine! Kako se za to ujedinjene
bore danas Česi ! Koliko se tomu daje važnosti na-
lazimo najbolji primjer kod Talijanaca. Osim Italije
ima još u susjednim joj državama po koji komadić
zemlje, u komu stanuje talijanski narod, pa kako
živo agitiraju iredentiste, eda bi mogli i njih pri-
'družiti majci zemlji. Eto kako svak na svijetu že-
li da se nagje sa jednokrvnom braćom na okupu,
tako želimo i mi i zato baš glavna točka našega
programa jest: sjedinjenje. Sjedinjenje mora na-
rodu i. materijalno koristiti, a na to ga nuka i
njegovo narodno pravo.
Da imamo žestokih neprijatelja koji po sva-
ki način gledaju gapriječiti sjedinjenje oije se ču-
diti. U prvom _ redu. spadaju Srbi i dalmatinski
autonomaši, da me imenujemo sada one podalje.
Srbi mu se opiru, ne znajuć ni sami koju. veliku
štetu rade tim i koju ljagu na se navlače, a au-
tonomaši zastavi sjediojenja suprotstavljaju onu
osamljenja Dalmacije, želeći da ostane prostom ci-
slajtanskom pokrajinom kako je faktično i gada,
PODLISTAK
Savjeti Ženi.
Iz ,Strenna“ za god. 1884.
(nastavak v, br. 36). |
Kada ti sin pomoću znanosti postane: ,kralj
i papa sama sebe,* slijediće nauk sv, Pavla,
koji veli: Govorim vam kao osobama razumnim,
sudite sami što velim, kušajte 'sve, pak zadržite
ono što je dobro.“ Vidiće, ako je: snanost neprijate-
ljica njekih malovažnih i priprostih dogma, ako
istrašaje i ispituje prije nego li sudi; da ipak ne
niječe posvema vjere, nebeskoga svjelionika Rosmi:+
ni-eva, jer kako kaše Romaquovi, nema se slosta-
vljati razum uzaludnim sofizmima, / neodobrenim
od zdravoga mudroslovlja, pokle preko mejaša nepo-
stišoa, ima njekih otajstva, koja treba prišaavati,
ali ih no pretressti. || 6 1/0
Radi česa, ako je kogod, komu nije pošto
ga rukom da otkrije gustu koprenu, koja sastire
povijeat stvaranja i početak roda ljudskoga, re-
kao: ,On se domaade: ou I' homme vicat, ou i
Pojedini broj stoji 10 novč. | po pogodbi.
NHS NN
Ko su ti automaši? Ostanci tugjinskoga e-
lementa od vremena mletačke vlade, što se još u
malom broju pomiču po primorskim gradovima
smiješani sa otugjenom domaćom burokracijom
opiru se aneksiji svim silama. Burokracija se u
tomu poslu odlikovala, a zašto, razumljivo je. Kad
je naš narod još snivao sanak, ova bila je u Dal-
maciji — bez prećecravanja govoreći svemoguća.
Kreatura staroga Meternichova sustava, ohola i
silna preziruć naš prosti puk, koga se je stidila i
željela da ostane onakav kakav je bio, ovamo u-
lagivala se smijerno i metanisala duboko svojim
njemačkim gospodarima nadajući se, da će na o-
vaj način u zemlji uzdržati se. Nedjela koja je
počinjala poznata su : potvaranja, laži, krivi izvje-
staji izmišljeni zločini, tužbe i progonstva s lju-
dima koji su joj se opirali bili su na dnevnomu
redu, a s njezine strane počinjali su se sami
prekržaji, kako svjedoče žrtve drniških izbora i
nasilja po Boki.
Autonomaši ne mogu imati opstanka u naro-
du, jer to je stranka koja mu o glavi radi, jer ona
se opire njegovu sjediajenju i samostalnosti. Ispri-
ke da je talijanska kultura potrebita Dalmaciji i
da se Dalmacija ne može otresti talijanskoga je-
zika padaju, jer kad bi sve to tako bilo, ne izvo-
dimo odatle da ima talijanske narodnosti u Dalma-
ciji. A da se osvjedoćimo koliko je smiješna ta
autonomija, dosta nam je pogledati dalmatinske
primorske seljake, kao zadarskoga koji je glavas
potpora i zadarskim velikim Talijancima i njihovoj
općini, a zna žlje i gore ono malo najobićnijih poz-
drava u talijanskomu jeziku. Gdje nam je pak
spljetski varošanin u svemu i po svemu brat za-
darskomu seljaku. Obojica, crvenkape, najžešće su
uporište nekadašnjih autonomaša a današnjih to-
božojih Talijana u Dalmaciji, 1 u Dubrovniku vi-
dimo ljudi, koji do jučer nijesu zaali ai riječi ta-
lijanske, a danas su talijanaši, Ovi su jo& smješ-
niji od spljetskih, zadarskih i starogradskih, jer
dok ovi barem govore talijanski, dubrovački tali-
janaš služi se jedino svojim materinskim jezikom.
Dalmatinski, govore jadao i nevoljano, dubrovčanin
toskanegja t. j. zbori onako kako je iz knjiga na-
učio, Pa da što hoće ti ljudi? Mi ne znamo a u-
vjereni smo da ne znadu ni oni, izuzev mlade i-
redentiste. A što neće? Neće sjedinjenje Dalma-
čije sa Hrvatskom !
Rekosmo nekad da one stranke danas ne bi bilo
da je ne podržavaju Srbi, i tako je. Srbi su se
združili ne s talijanašima, nego kako oni vele s
autonomnom strankom i okrijepili i&. Da se osvje-
dočimo da je tako, pogledajmo Dubrovnik, koji
nam danas u svačemu pruža sjajan primjer najve-
će abnormalnosti. U ovomu gradu autonomaši tek
su životarili zaboravljeni od svakoga i nije im ni
na pamet dolazilo da bi mogli doći ikad više u
većinu. Potkrijepljeni od Srba postali su jaki fak-
tor, jer njihovi mogući i uplivni ljudi dali su se
na rad. Sve tobožnja srpske pobjede u Dubrovni-
ku imaju se zahvaliti autonomasima, bez kojih
Srbi ne bi nikad postigli ništa.
Pa tako sto vidimo? Da Dubrovnik koji je
u Dalmaciji prvi ustao da se bori za sjedinjenje,
danas pljuva na svoju prošlost. Tako je avokad,
a Srbi prije ili puslje odgovaraće slavenstvu za
ovaka nedjela.
Obojicu na savez mogla je postisnuti jedino
mržnja oa Hrvate, jer što drugo imadu xajedni-
čkoga. Veliko-srbi hoće da vinidiciraju ovo primo-
rje, koje nije srpsko, za srpstvo, a talijanaši pri-
pravljaju ga za Italija! To su dvije goleme oprije-
ke, što bi ih do vijeka imale držati u zavadi, da
ne bi bilo Hrvata protiv kojih ustali su, d& u ime
slavenske solidarnosti nastoje zapriječiti njihovu
sjedinjenje !
Dalmatinsko talijanstvo podržavaće se sve,
dok se naš narod potpuno ne osvijesti. Kada gra-
gjanin i seljak avidi da je otišao stranputicom i
kad se vrati na stazu svojih djedova, nestaće ve-
likoga protivnika aneksije, a ni svi Srbi neće ga
moći spasiti. Talijanski jesik i talijanska knjiga
va; čternel et misterieux probleme auquel nulle
solution n' a pu encore dćfinitivement repoudre,“
(čovjek se pita odakle dohodi, kamo igje; vjećno
i otajstveno pitanje na koje se nije moglo još
konačno odgovoriti); ako Edgard Quinet, Zimmer-
man, Lamark, Moleschot, Darwin i toliko drugih
brane glede toga razne i čudnovate teorije, on ih
neće u porugu uzimati, već će ih proučavati, pak
zadržati ono i onoliko, koliko bi u njima moglo bi-
ti pravo i pametao. Pokle proući s pomenutim u-
Genjacima je li čovjek po atavisau sačinjen iz
raznih čostica, jesu li pranik, sumpor, sruca ili
stanice poćela njegova bivstvovanja (opstanka), da
li nije ujedinjenje maglich — proizlazi li od opi-
e& — da li po zakonima Darwinovim nije no
pretvorba ili bolje nastavljanje bić&, koja su već
opstojala, razmisliće takogjer s Campanellom, Ros-
mini-em, Tomaseom, Bosuetom, Pasealom, Dantom,
Petrarkom, Matastasijom itd, itd. da li nasuprot
čovjeka nije iz mičesa stvorio jedan svemogući
Bog na svoju sliku i priliku, jer u njem
ke u Ja Divina immago -/
Pura od austora santit& risplende 1)
Kad odgojiš sina u nabožnom čuvastvu i op
bude atalan o neumrlosti duha, lakše će ti biti
gojiti u njem klicu kreposti, učiniti ga jakim pro-
ti ugodnim zamamam slih navada, koje će ga vi-
še privlačiti i mamiti, nego li prividna strogost
kreposti ; jednom riječju podraste 'li krepostan i
pošten, podrustao ti je i za ćudoregje i za vje-
rosakon. '
i \ M pi“
' : \ i e
d t ME los tom PR 83460 ODN :
se da! 1 čovjek.* bili 3
Omid A višku tu RE SE
t Sdivien 0, suki
mmm i
| 1) Botanska slika, čista i stroga svetost
100 —- oijeni oja sazna DU SOM URU 04
+ ši i
ut tate zat toi