kroće, i dayn, zemlje, zatim kako je njeki pravoslav- nji trgovac bezplatno ih prevozio preko Save. l Stvar na prvi pogled od male je važnosti, «gorih istina, Pa | drogi o- Onu ; golati da u Sroija Ba eda bi se ti. prorokowe Vjere čim prije iselili iz zemlje, te jih;od toga šlsvim ozbiljno odvršića preporuću- juči im da ogte ua e. domovini. Mi smo se začudili, da bojite stvat tako, gotovo bismo rekli naivno + čio svojim čitateljima, Iseljivanje velika je briga, koja muči svako- ga pametnoga i razboritoga muhamedauca, a mu- či i nas. Zašto? Evo zašto. Dopustimo za čas da rišm mthameđanci nijesa braća, da nijesu & pa- ma jedne narodnosti, jednoga jezika, pa ne žaleći za gubitkom takoga elementa, stavimo drugo pi- tanje: Ko bi ispunio onu prazninu u zemlji, bi ostavilo preko 500.000 muhamedanaca kad bi otišli iz domovine ?..... ti Nije moguće dakle, da bi se ni s ovega gle- dišta mogli fadovati ni mi pi Srbija iseljivanju, jer niti bi mi'piti Srbija mogli napučiti prazou zemlju. Napučio bi je onaj, koji se i dan danas pomalo i u asše i u Srbijanske zemlje uvlači, što bi na gr. Srbiji a koliko oua (kako se barem glisovi iprotose) rado pogleda na zaposjednute zemlje“ bilo''od velike štete. Dakle kako joj može ima jež psstiida potiče mnuhamedance na iselji- r iTo bi s njezine strane bilo ' uaprošto ludo 'Diigi di bili razlozi koji su j6 naveli da ide nA ruka iseljenicima. , Bošnjak“ dapače veli da ih ona i pomaga, 'a'kako je on vrlo oprezan list, ne dvojimo da ja istina ono što je kazao. Sad ako rije "onaj uzrok kojega je ,Bošnjak“ istaknuo, ko- ji bi drugi mogao biti ? Koji drugi nego taj što srbijanska vlada želi na ovaj način uzgojiti i ste- ći* simpatiju izinegja bosanskih i hercegovačkih muhamedanača. Je&tmo li ugonenuli ? Da se se je ! srpstvo u zaposjednutim zemljama nema vele počelo svojski tjerati to je poznata stvar, a da ga izmegju muhamedanaca nikad nije bilo svak će nam potvrditi. 1 sam » Bošnjak“ koji bolje od nas pozna prošlost svojih jednovjernika neće moći, a da ne prizna kako je Bosna dala Carigradu 'ifeu kitu paša i velikih vezira, koji su Be svi nasivali Hrvati. To i osmanlijska po- vjest spominje, dok za srpsko ime niti ne zua, već ih zove Rači. I jezik kojim su se ovi odlič- ači služili“ nazivlje hrvatskim. Srpstvo malo po uo pripagiralo se najprvo izmegju pravoslavnih, koji nijesu bili Srbi. Hoće li se tomu i dokaza, evo ga na brzu ruku: Crnogorci su svi pravosla- vni, a njih dosta ima u stranomu svijetu osobito u Carigradu gdje prolaze pod imenom Hrvata. Datas ovi su pravoslavni srbi, a to sve pomoću vjere. Ništa logičnijega od toga! Ako je čovjek katoličke tjere, on je katolik, ako je mubame- danske, on je muhamedanac, ako je žudijoske, ži- dov itd. a ako je, kako što je nazivlje srpsko- pravoslavne, ou je i srbin-pravoslavni! Pa kad se je kod pravoslavnih toliko posti- glo, da. mi danas & njima moramo računati kao sa pravim pravcatim srbima, kuša se i kod muha. međanaci. Ali ne ide. Ovi tvrdo drže do svoje vjere, pamte što se prije radilo i znadu da sr- bi istovjetuju vjera s narodnošću. Daj na drugi način, na treći, ne ide nikako, već mješte srba stekose žestoke protivnike posrbljivanju. Nije li i ovo sad jedno srestvo, kojim se kuša što postići kod muhsmedsnaca ? I tako se i najgora narodna rana upotrijeb- ljuje u stranačke svrhe. Jer kud: ćeš gore: rane nego je iseljivanje ? Žalosno je kad se narod dije- li od svoga 'ogojišta od svojih : krajeva i snanaca da u tugjini i neposnatim mu predjelima probo- sq svoje dane. J Salo iji jest način koji pr sltomat če jek dojudil mu a 'koću 4, lje, blago i pokućstvo ko- mu se prvi namijari i | mu drago. 8 ono ma- lo novaca što ih je ahvatio ode sa maogobrojuom obitelji u :tugji svijet, pa što na:put a $to na hra- nu potroši sve:dok dogje tame.:A onda ?..... I- zrabljivati pak ovaku bijedu u svoje svrhe, to je prenisko. NOVA ijeonMulo a 6 koju |. (Svi moramo kako rekosmo gapriječiti ovo i- seljivanje a vogje muhamedaustva mogu to najbo- lje. Neka oni svomu puku stavljaju pred oči što ga u tugjini čeka i podučavaju ga kako će bolje odoljeti Onim; uzrocima, koji bi ga ponukali da ode iz domovine. To znači pobijediti ih, a iseliti se znači pokazati da su ti uzrocijači od njege, znaći podleći im. Neka tako rade vogje, i neka narodu prosvjetom i kajigom oči otvaraju i neka ga počavaju da svoju djecu seli — u školu, ot- kle će mu se uzgojiti ljadi, koji će znati odoljeti .| svako protimbi. a U ostalomu oni će Ša ito obazirati na te nove srpske eksperimente, koji otvoreno kažu šta sv& ne podužima srbizam u svoje svrhe, a mi ih ovim samo htjedosmo na njih, upozoriti. Naši Dopisi. Trebinje koncem septembra. Mi još plivamo u slasti krasnih hrvatskih zabava, koje je dne 7 i 8 o. mj., u čast biskupa Buconjića, a u korist katoličke crkve Trebinjske, priredio naš vrli i revni dr. Senjak. S tim 'krasno uspjelim svečanostima učvršćena je hrvatska mi- sao svim mama ; hrvatstvo i hrvatska trobojnica zadobile su zakonito priznanje i zaštita, te je na- de da će nas sada protivnici manje IAEA ne- go su do sada. činili. Ali dok se mi ovdje ponosimo narodnim hr- vatskim imenom, ničim: ne vrijegjamo, niti izazi- vljemo naše ,sugragjaae : koji se srbima nazivlja ; mi im to ime u miru pripušćamo ; samo zahtje- vamo, da i oni: naše svetinje štuju, ili :barem pe pogrgjuju, i da mas ne izazivlju. Ama se naši na- zovi srbi toga ne drže. Neću da više spominjem 21:juna,niti 17 avgusta tek. god. kada su se srbi ogriješili o naše svetinje, nego ću samo &pomenu- ti, kako našim nazovisrbi izmišljaju uprav sretsva i načine ga širenje biogradske propagande u ovim krajevima. Sada su ovdje zaredali ženski pasovi sa srpskom trobojnicom. Pa nek i to bude, ali evo zaredaše i srpski grbovi na crnogorskim kapi« cama. Što mislite ko je to zaveo? Učitelj ovda- šnje pravoslavne škole, Tek što je ovamo pred njekoliko dana iz Banata došao, objesio je šešir io kliu a natukao crnogorsku kapicu sa srpskim grbom. Qu je jučer ovamo došao i odmah počeo novatorije: zavoditi i biogradsku propagandu pra- viti, u čemu će 80 i učenici pazavno gu svojim u- čiteljem povesti, te će, sada srpski grbići na er- nogorskun kapicama nicati kao gljive, Što će se ouda kazati ako mi ma. našim fesovina stavimo hrvatski grb? Eto. dok je. prijašnji učitelj — sa- danji ovdje paroh — učio djecu: gda su Bosna i Hercegovina srpske zemlje ;“ sadanji nam opet u- čitelj dolazi sa crnogorskom kapicom: i srpskim grbom. Da je. koji gragjanin. počeo srpski grb no- siti ni pola muke, ama jedan stranac učitelj, ko- ga je visoka, zemaljska vlada ovamo: poslala, da sa srpskim grbom. na čelu podučaje djecu; to je smjelo i previše. U koliko mi je: poznato u 80- sni i Hercegovini ni hrvatski ni srpski grb pije dozvoljen, Barem su u Mostaru zabranili hrvatski grb. Bude li ovdje dozvoljen srpski grb, eto i nas hrvata bez razlike vjere, da okitimo naše fenove hrvatskim grbom. Što je jednom dopušteno <= osobito učitelju — dozvoljeno je i drugomu. x . Beč 26 Septembra Slavensko pjev. društvo u Beču. P. n. slavenskim pjevačicama i pjavačima u Beču | Pjevanje je bilo uvjek moćnim faktorom u životu naroda u opće a slavenskih napose. Pjes- mom Slaven uadiše i kliče, pjesmom se veseli i krijepi, pjesmom 1skrene želje svoje tumači i ču- stva svoja odaje, naroduš pjesma je čisti i nepo- mućeni sok u njegovu životnom deblu, , To jašno spoznanje ponukalo je prije mnogo godina nezaboravne utemeljitelje našega društra k tomu, da su razvili bar) u Beču pod kojim bi se sakupile raštrkune pjevačke silo slavenske : gojenjemi slavenske pjesme imala! te je ujedno gojiu takogjer iskrena slavšnska uzajamnost, tim pe je ujedno oiljalo ma ta) način višim interesima i šivolu potrebito cijeloga Slavenstva ulužiti, i ' i - Barjak taj koji je naše društvo već 80 god: čvrsto u svojih rukama vijalo, u kojemu je-i-na- dalje voljno uz prkos nepovoljnim prilikama vjer- no ostalo, ueka_bude i u ovoj godini stož kolo kojega se kupite svi jednomišljenici, | je mati natav čilo slavensko srce u grudi la, a s tim srcem udijelila im a" sni dar pje Svi vi pjevači i pjevačice slavens! nam srdačno pozdravljeni “pod u? Pia & Pjevačke Noe Gi. X se svakoga petk od 48 sati dojto. na I e 13. Prva vježba jes tobra. Ženski zbor ima svoje vježbe svaki ponedje- lak u: dvorani.,Slavenske, besede“ I. Tallperstras+ se 2. od 5+64 :aa većer, prva vježba je 6IX 18914:; Članovi pjevači i potpomagujući primaju se svaki dan u pisaroi društva I Tiefergraben Mez- zaun kod presjednika L. Bouckala ih kod pjevać- kih vježba. EEE Odbor. S ai . oR Bugojno 20 Septembra. Nastavljajući moj dopis -0' stvari sto učiniše noćju Carskog dana iz Bugojaš zvani srbi; moga! javiti, da je Prestojnik pozvao ianogo: gragjana :i regbi da je stvac time riješio, što je'opomenuo da mu: je jako žao da še /tsko što zbilo, jer da onako znađu samo divljaci čiditi;o za to da će narediti da niko ne smije po noći hodati! i pjevati;:A sko opet bajagi mladeži zapelio, ali sve jedao, pored: ujegovih oglasa i sve stroge sabrane, vaš kad: je: izdat oglas onu većer trojica :rišćanćadi od: kojih: je jedan u službi, baš ispod prestojnikovih:pead-; žera za inad u 4 sata noći (pjevali su -pa :šta je: bilo, poted te sve strogosti osugjenisu: na 2š fior. globe, a dok se još apeliraju možda : bade i manje. Zaista ovakoj bahatosti kukavnoj i nemo- ralnom ponašanju, prećeranih srba miko se ne ine- že isčuditi, a opet takoj popustljivosti oblasti Najgore čekati da prikipi. Naši. su izvrženi rogla: i izazivaol u velike 1 glede toga odlučili su dalje. tražiti svoje pravo, i javuo poručiti visokoj: vladi da ako ne priadesi oduosaj u Bugojuu, da se wmo- že izleć svašta, što svakom poštenu gragjaninu ne bi bilo po čadi. Vlast uuslum treba da priuči sva: koga redu, da postuje tugje. Do vidova. vila Bugojanin Hrvat. >: i: Mostar 29 Septembra. Slučajuo namjetih 'se ua“ zadaji broj , Na? pretka, usli sam se baš slatko n&smijao dioda: njegovoj budalaštini. Kau god pocetas' 8468 goh' srbi, šamo sto katkad jadni ,Napreusk“ gadikaje da srbima, biva Goun u Seviji, Hrvač i Bugari oteše sve njihove velikane kao Guudulića, Kačića, Gaja i t. d. pa i šadii jedik, čak“ uspošljstki; da in oteše i Dospčta koji da je ostavio“ lipiwano du je srbin. Nije še čuditi što tako dolućatui list" k0ndd zablugjeli Napredak“ tako piše, Jer di se e ila“. lazi dokaz o pokojuom Despotu u njegova \iekivd," moglo, bi se sumojati. Gajret daklšu, 'vitedk; uš“ prestaj izaositi srpske velikane iz tvoga posebnog arkiva, koji je pun kao Šipak. Zaisto sa "nas Hr- vate šabimiro je čitati ,Naprodsk“ kad dragog šaljivog lista u Bosni nemaino. | koliko sam vi- še bi se Hrvata u Bosni i u nas predbrojilo na šaljivi list ,Naptedak,* ds avaj &b “hi izvrauo od- mah, da smo srbi, & pošto nas Hrvate ne srbi ue treba nam se ni ćešati. | Kako sasusdoh ,Napredak* je isada eve viran od starine Novaka. | pravo je, jer mv ljri biti zastupaik vakcijelog sepstv&?"S tja "ja slim, da bi njegova propaganda uspjela kod Ye se u pojedinim kojišarama (šrpskiin) prodavao , Na - predak* na kogišd, jer ga tada ni sian' Hišćani ne podupiru. Stela. Žao nam 46.što. se, takus: dje- lom ne bavi Starina Novak g Mostara, nogo ;kon- lerijom pa poslužuje .mostarake inlinare i vekeće pa kape hrvatske i bijela fesove. svojim, kozjim glasom. Od novosti vam Javljam, ds će, 90, na skoro obaviti biranje ns glavnoj sk skupbtini. ka od- nog pjevačkog društva, e nov ud be je nadati, da će ai 8 7) a ue saa i odabrati radite djeda: |: od oso te il : # “ga. akoro