kroće, i dayn, zemlje, zatim kako je njeki pravoslav-
nji trgovac bezplatno ih prevozio preko Save.

l Stvar na prvi pogled od male je važnosti,

«gorih istina,
Pa | drogi o-

Onu

; golati da u Sroija Ba eda bi se

 
 

  
  
  

ti. prorokowe Vjere čim prije iselili iz zemlje,
te jih;od toga šlsvim ozbiljno odvršića preporuću-
juči im da ogte ua e. domovini. Mi smo se
začudili, da bojite stvat tako, gotovo bismo
rekli naivno + čio svojim čitateljima,

Iseljivanje velika je briga, koja muči svako-
ga pametnoga i razboritoga muhamedauca, a mu-
či i nas. Zašto? Evo zašto. Dopustimo za čas da
rišm mthameđanci nijesa braća, da nijesu & pa-
ma jedne narodnosti, jednoga jezika, pa ne žaleći
za gubitkom takoga elementa, stavimo drugo pi-
tanje: Ko bi ispunio onu prazninu u zemlji,
bi ostavilo preko 500.000 muhamedanaca kad bi
otišli iz domovine ?.....

ti Nije moguće dakle, da bi se ni s ovega gle-
dišta mogli fadovati ni mi pi Srbija iseljivanju,
jer niti bi mi'piti Srbija mogli napučiti prazou
zemlju.  Napučio bi je onaj, koji se i dan danas
pomalo i u asše i u Srbijanske zemlje uvlači,
što bi na gr. Srbiji a koliko oua (kako se barem
glisovi  iprotose) rado pogleda na zaposjednute
zemlje“ bilo''od velike štete. Dakle kako joj može
ima jež psstiida potiče mnuhamedance na iselji-

r iTo bi s njezine strane bilo ' uaprošto ludo

'Diigi di bili razlozi koji su j6 naveli da ide
nA ruka iseljenicima. , Bošnjak“ dapače veli da ih
ona i pomaga, 'a'kako je on vrlo oprezan list, ne
dvojimo da ja istina ono što je kazao. Sad ako
rije "onaj uzrok kojega je ,Bošnjak“ istaknuo, ko-
ji bi drugi mogao biti ? Koji drugi nego taj što
srbijanska vlada želi na ovaj način uzgojiti i ste-
ći* simpatiju izinegja bosanskih i hercegovačkih
muhamedanača. Je&tmo li ugonenuli ?

Da se se je ! srpstvo u zaposjednutim zemljama
nema vele počelo svojski tjerati to je poznata
stvar, a da ga izmegju muhamedanaca nikad nije
bilo svak će nam potvrditi. 1 sam » Bošnjak“ koji
bolje od nas pozna prošlost svojih jednovjernika
neće moći, a da ne prizna kako je Bosna dala
Carigradu 'ifeu kitu paša i velikih vezira, koji
su Be svi nasivali Hrvati. To i osmanlijska po-
vjest spominje, dok za srpsko ime niti ne zua,
već ih zove Rači. I jezik kojim su se ovi  odlič-

ači služili“ nazivlje hrvatskim. Srpstvo malo po

uo pripagiralo se najprvo  izmegju pravoslavnih,
koji nijesu bili Srbi. Hoće li se tomu i dokaza,
evo ga na brzu ruku: Crnogorci su svi pravosla-
vni, a njih dosta ima u stranomu svijetu osobito
u Carigradu gdje prolaze pod imenom Hrvata.
Datas ovi su pravoslavni srbi, a to sve pomoću
vjere. Ništa logičnijega od toga! Ako je čovjek
katoličke tjere, on je katolik, ako je mubame-
danske, on je muhamedanac, ako je žudijoske, ži-
dov itd. a ako je, kako što je nazivlje srpsko-
pravoslavne, ou je i srbin-pravoslavni!

Pa kad se je kod pravoslavnih toliko posti-
glo, da. mi danas & njima moramo računati kao sa
pravim pravcatim srbima, kuša se i kod muha.
međanaci. Ali ne ide. Ovi tvrdo drže do svoje
vjere, pamte što se prije radilo i znadu da sr-
bi istovjetuju vjera s narodnošću. Daj na drugi
način, na treći, ne ide nikako, već mješte srba
stekose žestoke protivnike posrbljivanju. Nije li i
ovo sad jedno srestvo, kojim se kuša što postići
kod muhsmedsnaca ?

I tako se i najgora narodna rana upotrijeb-
ljuje u stranačke svrhe. Jer kud: ćeš gore: rane
nego je iseljivanje ? Žalosno je kad se narod dije-
li od svoga 'ogojišta od svojih : krajeva i snanaca
da u tugjini i neposnatim mu predjelima  probo-
sq svoje dane. J Salo iji jest način koji

pr sltomat če jek dojudil mu
a 'koću 4, lje, blago i pokućstvo ko-
mu se prvi namijari i | mu drago. 8 ono ma-
lo novaca što ih je ahvatio ode sa maogobrojuom
obitelji u :tugji svijet, pa što na:put a $to na hra-
nu potroši sve:dok dogje tame.:A onda ?..... I-
zrabljivati pak ovaku bijedu u svoje svrhe, to je

prenisko. NOVA

ijeonMulo a 6

koju |.

(Svi moramo kako rekosmo gapriječiti ovo i-
seljivanje a vogje muhamedaustva mogu to najbo-
lje. Neka oni svomu puku stavljaju pred oči što
ga u tugjini čeka i podučavaju ga kako će bolje
odoljeti Onim; uzrocima, koji bi ga ponukali da
ode iz domovine. To znači pobijediti ih, a iseliti
se znači pokazati da su ti uzrocijači od njege,
znaći podleći im. Neka tako rade vogje, i neka
narodu prosvjetom i kajigom oči otvaraju i neka
ga počavaju da svoju djecu seli — u školu, ot-
kle će mu se uzgojiti ljadi, koji će znati odoljeti

.| svako protimbi. a
U ostalomu oni će Ša ito obazirati na te

nove srpske eksperimente, koji otvoreno kažu šta
sv& ne podužima srbizam u svoje svrhe, a mi ih
ovim samo htjedosmo na njih, upozoriti.

 

Naši Dopisi.
Trebinje koncem septembra.

Mi još plivamo u slasti krasnih hrvatskih
zabava, koje je dne 7 i 8 o. mj., u čast biskupa
Buconjića, a u korist katoličke crkve Trebinjske,
priredio naš vrli i revni dr. Senjak. S tim 'krasno
uspjelim svečanostima učvršćena je hrvatska mi-
sao svim mama ; hrvatstvo i hrvatska trobojnica
zadobile su zakonito priznanje i zaštita, te je na-
de da će nas sada protivnici manje IAEA ne-

go su do sada. činili.

Ali dok se mi ovdje ponosimo narodnim hr-
vatskim imenom, ničim: ne vrijegjamo, niti izazi-
vljemo naše ,sugragjaae : koji se srbima nazivlja ;
mi im to ime u miru pripušćamo ; samo  zahtje-
vamo, da i oni: naše svetinje štuju, ili :barem pe
pogrgjuju, i da mas ne izazivlju. Ama se naši na-
zovi srbi toga ne drže. Neću da više spominjem
21:juna,niti 17 avgusta tek. god. kada su se srbi
ogriješili o naše svetinje, nego ću samo &pomenu-
ti, kako našim nazovisrbi izmišljaju uprav sretsva
i načine ga širenje biogradske propagande u ovim
krajevima. Sada su ovdje zaredali ženski pasovi
sa srpskom trobojnicom. Pa nek i to bude, ali evo
zaredaše i srpski grbovi na crnogorskim kapi«
cama. Što mislite ko je to zaveo? Učitelj ovda-
šnje pravoslavne škole, Tek što je ovamo pred
njekoliko dana iz Banata došao, objesio je šešir

io kliu a natukao crnogorsku kapicu sa srpskim

grbom. Qu je jučer ovamo došao i odmah počeo
novatorije: zavoditi i biogradsku propagandu pra-
viti, u čemu će 80 i učenici pazavno gu svojim u-
čiteljem povesti, te će, sada srpski grbići na er-
nogorskun kapicama nicati kao gljive, Što će se
ouda kazati ako mi ma. našim  fesovina stavimo
hrvatski grb? Eto. dok je. prijašnji učitelj — sa-
danji ovdje paroh — učio djecu: gda su Bosna i
Hercegovina srpske zemlje ;“ sadanji nam opet u-
čitelj dolazi sa crnogorskom kapicom: i srpskim

grbom. Da je. koji gragjanin. počeo srpski grb no-

siti ni pola muke, ama jedan stranac učitelj, ko-
ga je visoka, zemaljska vlada ovamo: poslala, da
sa srpskim grbom. na čelu podučaje djecu; to je
smjelo i previše. U koliko mi je: poznato u 80-

sni i Hercegovini ni hrvatski ni srpski grb pije
dozvoljen, Barem su u Mostaru zabranili hrvatski

grb. Bude li ovdje dozvoljen srpski grb, eto i nas
hrvata bez razlike vjere, da okitimo naše fenove

hrvatskim grbom. Što je jednom dopušteno <=

osobito učitelju — dozvoljeno je i drugomu.
x .

Beč 26 Septembra
Slavensko pjev. društvo u Beču.

P. n. slavenskim pjevačicama i pjavačima u Beču |
Pjevanje je bilo uvjek moćnim faktorom u
životu naroda u opće a slavenskih napose. Pjes-
mom Slaven uadiše i kliče, pjesmom se veseli i
krijepi, pjesmom 1skrene želje svoje tumači i ču-
stva svoja odaje, naroduš pjesma je čisti i nepo-
mućeni sok u njegovu životnom deblu, ,

To jašno spoznanje ponukalo je prije mnogo
godina nezaboravne utemeljitelje našega društra
k tomu, da su razvili bar) u Beču pod kojim
bi se sakupile raštrkune pjevačke silo slavenske :
gojenjemi slavenske pjesme imala! te je ujedno
gojiu takogjer iskrena slavšnska uzajamnost, tim
pe je ujedno oiljalo ma ta) način višim interesima
i šivolu potrebito cijeloga Slavenstva ulužiti,

i ' i

-

Barjak taj koji je naše društvo već 80 god:
čvrsto u svojih rukama vijalo, u kojemu je-i-na-
dalje voljno uz prkos nepovoljnim prilikama vjer-

  

no ostalo, ueka_bude i u ovoj godini stož
kolo kojega se kupite svi jednomišljenici, |
je mati natav čilo slavensko srce u grudi
la, a s tim srcem udijelila im a" sni dar pje
Svi vi pjevači i pjevačice slavens!
nam srdačno pozdravljeni “pod u? Pia &
Pjevačke Noe Gi. X
se svakoga petk od 48 sati dojto. na
I e 13. Prva vježba jes
tobra.

Ženski zbor ima svoje vježbe svaki ponedje-
lak u: dvorani.,Slavenske, besede“ I. Tallperstras+
se 2. od 5+64 :aa većer, prva vježba je 6IX 18914:;

Članovi pjevači i potpomagujući primaju se
svaki dan u pisaroi društva I Tiefergraben  Mez-
zaun kod presjednika L. Bouckala ih kod pjevać-

kih vježba. EEE
Odbor.

S ai
. oR

Bugojno 20 Septembra.
Nastavljajući moj dopis -0' stvari sto učiniše
noćju Carskog dana iz Bugojaš zvani srbi; moga!
javiti, da je Prestojnik pozvao ianogo: gragjana :i
regbi da je stvac time riješio, što je'opomenuo da mu:
je jako žao da še /tsko što zbilo, jer da onako
znađu samo divljaci čiditi;o za to da će narediti
da niko ne smije po noći hodati! i pjevati;:A sko
opet bajagi mladeži zapelio, ali sve jedao, pored:
ujegovih oglasa i sve stroge sabrane, vaš kad: je:
izdat oglas onu većer trojica :rišćanćadi od: kojih:
je jedan u službi, baš ispod prestojnikovih:pead-;
žera za  inad u 4 sata noći (pjevali su -pa :šta je:
bilo, poted te sve strogosti osugjenisu: na 2š
fior. globe, a dok se još apeliraju možda : bade
i manje. Zaista ovakoj bahatosti kukavnoj i nemo-
ralnom ponašanju, prećeranih srba miko se ne ine-
že isčuditi, a opet takoj popustljivosti oblasti
Najgore čekati da prikipi. Naši. su izvrženi rogla:
i izazivaol u velike 1 glede toga odlučili su dalje.
tražiti svoje pravo, i javuo poručiti visokoj: vladi
da ako ne priadesi oduosaj u Bugojuu, da se wmo-
že izleć svašta, što svakom poštenu gragjaninu ne
bi bilo po čadi. Vlast uuslum treba da priuči sva:

koga redu, da postuje tugje. Do vidova. vila
Bugojanin Hrvat. >: i:

Mostar 29 Septembra.

Slučajuo namjetih 'se ua“ zadaji broj , Na?
pretka, usli sam se baš slatko n&smijao dioda:
njegovoj budalaštini. Kau god  pocetas' 8468 goh'
srbi, šamo sto katkad jadni ,Napreusk“ gadikaje
da srbima, biva Goun u Seviji, Hrvač i Bugari
oteše sve njihove velikane kao Guudulića, Kačića,
Gaja i t. d. pa i šadii jedik, čak“ uspošljstki; da
in oteše i Dospčta koji da je ostavio“ lipiwano du
je srbin. Nije še čuditi što tako dolućatui list" k0ndd
zablugjeli Napredak“ tako piše, Jer di se e ila“.
lazi dokaz o pokojuom Despotu u njegova \iekivd,"
moglo, bi se sumojati. Gajret daklšu, 'vitedk; uš“
prestaj  izaositi srpske velikane iz tvoga posebnog
arkiva, koji je pun kao Šipak. Zaisto sa "nas Hr-
vate šabimiro je čitati ,Naprodsk“ kad dragog
šaljivog lista u Bosni nemaino. | koliko sam vi-
še bi se Hrvata u Bosni i u nas predbrojilo na
šaljivi list ,Naptedak,* ds avaj &b “hi izvrauo od-
mah, da smo srbi, & pošto nas Hrvate ne srbi ue
treba nam se ni ćešati. |

Kako sasusdoh ,Napredak* je isada eve
viran od starine Novaka. | pravo je, jer mv ljri
biti zastupaik vakcijelog sepstv&?"S tja "ja
slim, da bi njegova propaganda uspjela kod Ye se
u pojedinim kojišarama (šrpskiin) prodavao , Na -
predak* na kogišd, jer ga tada ni sian' Hišćani
ne podupiru. Stela. Žao nam 46.što. se, takus: dje-
lom ne bavi Starina Novak g Mostara, nogo ;kon-
lerijom pa poslužuje .mostarake inlinare i vekeće
pa kape hrvatske i bijela fesove. svojim, kozjim
glasom.

Od novosti vam Javljam, ds će, 90, na skoro
obaviti biranje ns glavnoj sk skupbtini. ka od-
nog pjevačkog društva, e nov ud
be je nadati, da će ai 8 7) a ue
saa i odabrati radite djeda: |: od oso te il

:

# “ga. akoro