Gruž 27 Oktobra. — Preujednik tal. sabota Biancheri preuteo
= Kaže se: L' acqua deve si considerare co- | je presjedništvo parlamentarnoga kongresa za mir,
me la materia prima di tutti i bisogni dell' uomo, | pošto je Bonghi otstupio.
a za ovo zna svaki koji i malo zdrava razama i- — Kongres socijalista u Erfartu svršio se,
made, samo regbi da ne znadu naši gospari na | g pijegu se mogli složiti stariji vogje sa opozicijom.
općini, ili što je još gore neće da znadu, jer bi
sa ako ništa, barem zato brinuli, da ljudima i ži-
vinama ne fali čiste i zdrave vode. — Ostavimo
'grfsk6 običaje, pjesme i ostalo sva siipsko. Teko b3
-je nastala ta njegova rečenica. =: |
& s Otjje uveo reforma u srpski jezik i pravo-
pis, mjesto one nagrde od slaveno-srpskoga jezi-
ka uxeo je u kajigu, čisti narodni jezik. To je li-
jepo, i za to Vuku miko pametan: ne. prigovara,
no da slova nadopani uzeo je iz letinice slovo j.
Ko 086, kad im dirneš_n-gnijexdo pobuniše se Sr-
'i, vičući da ih on hoće. da pošokči i-što ti. ja | šalu na stranu, ali vjerujte mi gosp. Uredniče, da Domaće vijesti.
znam što sve ne govorahu radi onoga slova j. !| je voda što izpod platana teče taka, da je čovjek — Napokon. možemo našim čitateljima na-
Pa 'Srhi mi sad ne aki jezika kako je oa na-
"redio, on je ljisao ijeksv&tinom, što je naučio u
'judačkih Herćegovaca,& Srbi pišu ekavštinom, ka-
ko še u njih govori. No pregjimo na glavno!
U vrijeme hrvatskoga narodnog pokreta, na-
stojati 'su prvi naši ljudi kako bi svi južai Slave-
ti stvorili jedno tijelo koje bi isko moglo uzdr-
.gati sve neprijateljske napadaje, Za te skovaše o-
ni novo ime, Iliri uzeše jezik, koji od svakoga
njeke elemente imatako da sve južne Slavene spa-
je, & svi prosvjetni: zavodi ne biše prozvani ime-
nom hrvatskim nego jugoslavenskim, & ipak ih po-
diše hrvatski mar, trud i novac. Sve je to imalo
tomu služiti da se koji narod od tih Jugoslavena
a osobite Srbi ne bi spoticali o to, što bi primili
što hrvatskog. i da se ne moraju bojati, da će se
u hrvatstvu izgubiti.
Kako je pozaato naši pokretači narodnog du-
.ha, pa sabor i sve ostalo radilo je u prilog toj i-
deji ,Jugoslavenstva.“Nu Vuk koji. je takogjer u
to vrijeme živio mislio je inače. On je htio po o-
onoj poslovici : što je tvoje, to je moje i tvoje, a
što je moje, to je samo moje, da svi llirci budu
Srbi, dok su naši ljudi čvrsto ustrajali uz onu i-
deju općeg ilirstva i jugoslavenstva koja se na na-
šu silnu štetu toli dugo održala.
Evo što iz Beča Vraz piše svomu prijate-
lju Malinu, ,Beč 1839: ,Koliko sam ja iz
_sBovora drugih ljudi čuo i razumjeti mogao,
ato g. Vuk samo za svoju granu llira ži-
gvi, ća druge sve presire (nije li to i današnja
gkrepost Srba ?) a njegova najveća želja jest : sve
pllice posrbiti (tako isto i danas Srbi hoće!) g
gtom smo se osvjedočili, gdi je jednog Dubrovča-
glina ma taj krivi i nevaljali put htio navesti, Ali
-silirsko čestito srce našega prijatelja odbaci krep-
pko taj povod i to nepravedno vozbudjavanje. Mi
vsvi ovdi veoma razveseljeni bismo čujući liep po-
»hos našega srodnika 1*.,.. Ko ne vjeruje neka
gleda u kajiga : Stanko Vraz: izabrane pjesme,
uvod dr. Fr. Markovića Izdanje Matice Hrvatske
str. CXII. (uvod).
Auto mila braćo kako su Srbi postupali za
naseg narodnog pokreta, tako i danas! Tek Vuk
“fiije na mnogu stvar ni mislio, čemu s6 mladi 8r-
bi tek u gajnovije dane dosjetiše. Čudo te Vak
pije i Kačića kroz srpske naočare čitao.
ne smije pit od straha da ma se žabice u trbuhu (|. i : :
: javiti hrvatsku pobjedu u Istri! Dobili smo; po-
ne zalega. A znate to je vražji posao kad čovjek slje tolikih pasilja i nezakonitosti, pobijedili smo
mora i pod ovakom općinom patiti, Pa da nije is- | 14, protivnike. Evala našoj braći u Istri, što o-
tinita ona: novi. ljudi novi jadil Kono kroz koje- pet prodičiše hrvatsko ime! Drugi put su ih zvali
sa se ODRE do platana dolazi, pod sta- | na porište i pobijediše opet. Digauo se siromah
rom općinom čistio se od vremena do vremens a kmet i kazao gospodi ko je i što je.
od kada je ova nije se ni za ovo pobrinula. Ho- Bocha bila i :
d i je strašna, dobili su. ipak 4 gla-
će4, nećeš, moramo se od proljeća kroz svo ljeto, sa većine; onoliko koliko je dosta da uskliknemo :
pa i danas smrdećom vodom zadovoljavati, Meni d za&; iga bao
se čini da kad im ne bi trebovali za elecijoni da Živio dr. Laginja p
bi puštili i nas da s& usmrdimo. [li valjda patres — Čitamo u »Hrvatskoj* kako je zastapnik
patrise Serviae čekaju da ih drugi sjete njihove | frauceski g. L. Millevoye poslao dr. Starčeviću
dužaosti. Možebit da bi i to ko pokušao da se ne | Yeoma laskavo pismo. Povod tomu pismu bio je
boji onoga maloga strumentića što mu ga je osta. | razgovor dr. Starčevića sa suradnikom ,N. Fr.
vio kapo banda od stare mužike na vječnu uspo. | Presse," što je u istom lista objelodanjen.
menu a strah i trepet Hrvata. Na dok mi mučimo — Hrvatski sabor sastaće se na 16 dojdu-
imamo i razloga, ali što radi gospar Vodnica ? On | ćega mjeseca u 11 sati prije podne.
je s gosparom potestatom kako s bratom pa bi ma — Čitamo u ,Narodu“, da se je spljetsko
bez straha mogo što natuknut. Pa nije. m Vodni- kazalište dogradilo do krova, te da se već 1boću
ca jedini asesur, koji zato zna, ima ih.i još: gos- grede za krov. a
par Broje i onaj mali što jaše konju, ljeti su sva- : (
ko večer zalazili pred Pavlovićevu kavanu i vo- — Usljed ražaa vremena brzi parobrod , iz
dom žegju gasili, pa su mogli opaziti kako zau- | Ičsta zakasnio je čitav dan, i tako mam je dal-
dara po kalu. Možda nijesu na to pazili, jer si ih | metinska i hrvatska pošta prekasno došla za ovaj
vidio zamišljene jedan bi se sapišdrio u kalesine | YF9)-
da vidi falili komu rola, a drugi snijevao o srp- — ,Napredak“ u zadnjemu broju hoće da
skoj slavi. pobije njeki naš članak. Dokazi, što ih zato ma-
Dok ih za nas nije briga, mi bi im oprosti- | vagja pobijaju ojega istoga, i čine ga smiješnim.
li, ali kako im nije pred očima porat od gvere? | Ko se želi osvjedoćiti neka pročita članak ,Hr-
[li je gospar Frano tu točku iz svoga programa | vati i iskrenost.“ ,Napredak“ je uvjek liberalan
izbrisao ? Sudeć po tomu što neće da se za vodu | pa u svom liberalizmu obara se na nekakve po-
pobrine reg bi da jest, jer on dobro znade da se | štovane oce, koji su tobož dotični članak napisali.
š njome služu vise ratni brodovi nego mješćani, | On bi barem morao zoati što je i kakvo je dubro-
a zoa da bi naša voda kad bi bila dobra, bila | vačko svećenstvo, da je ono najveći naš protivnik.
bolji rikjam za porat od gvere, nego sve vizite i | Mi mu darivamo $ klera gradskoga da š njime 0-
iluminacije, što sa ih činili admiralu. Žao mi je | kiti svoju srpsku glavu.
jadnih mrnara kakvu vodu moraju pit, a za ofici- Pišu nam iz Beda.
re nije mi stalo jer gase žegju sifunom ili pivom,
javlj da je ove godine do-
a ono vode što im treba isprose tamo amo. — A Badošću Vam javljamo da jo 08400
i At : šlo novaka na sveučilište preko 20 samo iz Dal-
što sa gosesiši: oš -Imadegri ;adi_.00. vaga. lota macije. Mi stariji pripravili smo im nazad malo dana
bili namješteni u staroj divoni? Čuo sam pripo- kolo. bilo je rodsljsbuih našdravlcs
vjedat da je njihova kapetana ta nemarnost opći- amrlgčla M, go ini Oki 9
ne uprav zgadila, te htio sAm dati kono očistit, ,
nu kad je viđio da se 'tu hoće mnogo dangube, Dalmatinci gjaci u Prag |
poštio stat. Bolje bi bila općina učinila da im je Mladi ljudi, koji su u Beču i Gracu megi
očistila kono, nego im slat glazbu da ih prati, | Švabama, morali bi imati plemeuitijih namjera, pa
jer bi je batem ljudi blagosivljali, a kad tamo bi- mjesto da u spomenuta mjesta pogju, nek se u-
Vrijeme narodnog zanosa prošlo je; svake vr- lo bi dosta, da je i stota stigne. pute i na ćeško sveučilište u Prag; to je u Ci-
sti nemili sustavi, progoni i nevolje dotjeraše nas | ' a. 4. slajtaniji, pa ne gube ništa. U Češkoj smo mi Hr-
sa pjesme i imašte na ozbiljnu prozu. Hoćemo 'da ! vati megju srodaom braćom, lako možemo se na-
upotrebljavamo stari naš jezik kojim su već umni |... učiti družeći se s češkim gjacima njihov jezik. Us
i Dubrovčani govorili — ali Srhi vele: ukrali ste Pogled po svijetu. to imamo najbolje prilike upozuati njihova kultu-
| nam ga, nemate pravo naanj! Hoćemo di isdade- ti
mo narodne pjesme, al ne više pod imenom ju-
, goslavenskim, no , hrvatskim“ — što će ako Bog da
| vrijedna Matica Hrvatska doskora učiniti — ne,,
| Srbi vele, ukrali ste nam narodne umotvorine, ne-
| mate prava na nje ! Dogovaramo se kako bi ska-'
| demiji u Zagrebu dali živo ime hrvatsko i tim
novu krv i snagu, al nam Srbi dovikuju ; nemate
prava da to činite, akademija je isto srpska ko i
hrvatska !
Čovjek koji bi to za prvi put čuo morao bi
snebivati, no mi se i tome priučismo, pa se samo
smijemo, u budućnost će pokazati sto Hrvati smi-
ju činiti, bez da mole u Srba dozvolu!
Na žalost ima u nas jod i sada ljudi, koji
ru, naobrazbu, borbu za narodni opstanak, potr-
— U carevinskom vijeću teku rasprave, i | tvovnost za svako plemenito rodoljubno djelo i
e de ga vladine p velikom većinom. | njihov napredak.
od radprave o Slokienad su se mladoče- Česi daleko su pred nama u farodnoj borbi.
ski sastopoici. Zastupnik rusinski Romacsuk pod- | Ko im se ne divi, i ko se ne čudi njihovoj poli-
nio je bio predlog da se poveća broj članova od- | tičkoj srelosti, koju su pokazali, kad su jednim
bora sa izbornu reformu. Predlog je panuo, ali je | izborom srušili Staročehe i njihova nagodbu. Ne
uzburkao bio duhove, jer za nj su glasovali ux | sjeća li nas ovo postupanje na ono Atenjau&, kad
mladočehe i njeki dalmatinski zastopnici i pet, | su se svi digli na poslanike, koji su na svoj ra-
šest Poljaka. čun utanačili sramotan saves s Perzijinima ?
— U ugarskom saboru došla je ma red U- Kod Čeha možemo se mi naučiti mnogome,
selčeva stvar i nagjoše da je on z da je iza. |.9 osjtiše: pošrtvovnosti sa domovino i |narodnu
sivljao nerede na Rijeci. Ministra nije niko pobi. | ter i ustrojnosti u političkoj borbi, koja je ma-
jao a opozicija ni sm nije bila zadovoljna. Libe- | me Potrebna ko ozeblu sunce |
ralaa i opozicijalna stranka tako su se uhvatile u Nek se niko ne boji izaći &mo sa sjever u
koštac da ne fali svakih prisors. ubavu dolina Vitave, nije tu mogju tugjima, nego
— Govoti se da ruski car neće svratiti se u m 91 SA e EN
m rukama uju svakog Hrva
Berlio na putu u Dansku, — On je dao sa po- | moramo zoru koja je ovdje već osvanula najviti i
stradalo radi nerođice $. mil. rubalja. natemu rodu. Kako su naši preporoditelji prvu da-
— Nadbiskup grada Aux u Pranceskoj po- | ševnu hranu dobili od Čeha, tako moramo i mi
svan je pred sud u Paris sato što je oštro odgo- | sada, kad je već nova narodna borba neisbji
gorio na okrušnicu ministra natarnjih posala, ko- bote i Jeti. Sorte be_3e_ MIN i U
je ovaj sabranio hodočašće u Rim. Dogagjej | Prag dakle braćo, niko se neće kajati!
Srbima vjeruju, pa još iza tulikih jasnih dokaza,
da oni neće oko sebe nego same Srbe, ali neka.
I ovo nekoliko vjerovanih Tomaša, pretvoriće se
u nevjerovane, kao što su se mnogi i mnogi Hrvati
okrenuli. 8 tih neprestanih navala svesrpskih jača-
ju se samo naši značaji i naše grudi. Svesrpske
lubanje će pasti, a iz pod njih piknuće mežda
Srbima pamet.
No do vidova braćo Srbi s malo krupnijom
popeo!