B

  
  
 
 
 
 
 
 
 
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
 
 
 
 
 
 
 
  
 
 
 
 
 
 
  

Pojedini broj stoji 10 novč.
Ko ne vrati list kad ma pretplata mine,

 
 

    
 
 
 
 
 
  
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
   
 
 
   
  
  

je ga postići stojeć uz Nijemce liberalce koji ga
neće, ili uz ostale Slavene koji ga traže ?

Mladočeha više nema; u ;Beću su samo
češki narodni zastupnici kraljevine Češke. Oni se
ne zadovoljavaju s mrvicama njihova vlastitoga
kruha, već se bore za sva prava svoga naroda.
Oni su osamljeni, a to osamljenje težak je ukor
ostalim slavenskim zastupnicima.

Hrvatski i slovenački zastupnici na prvom
mjestu zvani su da se približe Česima, osobito hr-
vatski po svom državopravnom stanovištu. Hrvat-
ski i češki narod najveći su prijatelji, pa ne zna-
mo zašto ne bi bili i njihovi zastupoici. Česi im idu
a svačem na ruku: nema važaijega upita ili pred-
loga koga im nijesu oni poduprii. Česi traže nas,
žele nas u svome društvu. Pa komu radije da se
približimo: ili njima koji su ponosno i bez stra-
ha razvili zastavu slavenstva i ravnopravnosti, ili
kakvomu Pleneru i Popovskomu, koji kažu da dr-
žavno pravo i slavenstvo ne vrijedi ni lule duhana ?

Svakud na svijetu štuje se javno mnijenje
naroda, pa mora se štovati i kod nas. A javno
mnijenje želi i traži od hrvatskih i slovenačkih
zastupnika, da se čim više nagju u doticaju 8 Če-
sima. Svi Slovenci, osim ono malo klerikalaca to
hoće, hoće Istra, Dalmacija, pa i opozicija u užoj
Hrvatskoj. Glavai listovi ovih zemalja već su 8e
israzili zato, a ko umije čitati izmegju redaka,
uvidjeće da vez #a Česima želi i sam organ dal-
matinske saborske većine.

Mi se nadamo da južni slavenski zastupnici ne-
će prečuti sve ove glasove. Pružajuć potpore češ-
koj stvari, jačaju slavenstvo u monarkiji a dobiva-
ju iskrena prijatelja u najkulturnijem slavenskom
narodu. Pa, ko zna, da se ne bi i drugim Slave-
nima otvorile oči, a onda gdje smo mi. Položaj bi
se dosta promijenio, jer vlada ne bi mogla imati
one plašive većine, s kojom se sada služi da nam

neda ništa.

Ako je ovo naravno, ne znawo onda što ne
bi bilo. Pogledajmo malo tu čudnu četu : Plenera
i njegove Nijemce s talijanašima, koji hoće centra-
lizaciju u svemu i njemački kao jedini službeni
jezik u monarkiji, a na drugoj strani pak Hohenwar-
ta negdašojega ministra, koji je bio razvio zasta-
vu federalizma, a dauas višeg vladinog činovnika
koji kao zastupnik sakuplja narode i stranke, te
kažu da traže federalizaciju, narodno pravo i pra-
vo švoga jezika u svojoj zemlji na slušbeni jesik!

Mogu li se ovakovi elementi uaći zajedno ?
Mi držimo da ne mogu u ničemu, pa ni u gospo-
darskim pitanjima, I gospodarska pitanja mogu i-
mati političku boju kako je to uprav u monarkiji,
gdje gotovo sva nose na sebi karakter centraliz-
ma. Sve se hoće da centralizuje od uprave Lloy-
dove, do uregjenja rijeka i gragjenja novih želje-
znica, što je i Poljake smutilo, da ne govorimo 0
dispozicijonalnom fondu i o mnogim drugim stva-
rima. A nije li i to već jedna vrst centralizacije,
koju se mukom potvrgjuje, dok se ne dopušta ni
Česima ni ikomu svoj jezik kao službeni ? 'Ostaje
dakle njemački, koji sačinjava glavni paragraf
programa liberalne stranke !

ve na svijetu valja da teče njekim redom,
pa tako i politički i narodni posli. Nije moguće
uspješno raditi za gospodarska pitanja jednoga ili
više naroda prije nego, što im se ne izlijeće teška
narodna pitanja. To se zove oblačit čarape na 0-
panke, pošto se u gospodarske interese preplića i
narodni. A kad se baš gospodarskim pitanjima ho-
će da zabašure narodna, što onda?

Zato nam se čini da je pogrješka davati pot-
poru onomu koji ti uskraćuje i prve životne po-
trebe. Hrvatski islovenački zastupnici traže sad
svoj jezik kao službeni u svoje urede. Koliko mo-
gu imati nade da će ga dobiti, neka pitaju staro-
čehe, koji baš radi jezika kane posvema ostupiti.
hrvatski i slovenački zastupnici pri-

u =— = uuu u =u=uu=======

Da je u Austriji parlamentarizam spanuo na
nisko, to smo znali još onda kad je počeo svoj
rad bez adrese, koju nije bilo moguće sastaviti.
Qd onda do danas njegovo stanje pogoršalo se u
koliko je bilo moguće.

u srAko pogledamo na držanje raznih grupa u

sabora; možemo zaključiti, da se veće smetnje

nije jos vidjelo. Prestavnici pojedinih naroda ili

stranaka, motaju se amo tamo bez odlučna cilja
| i trajna stanovišta. Sve što su danas sveza stvo-
| rili, sutra ih ruše, a stvaraju nove. Jednom na-
gju se s vječitim protivnicima, a drugi put sa
| starim prijateljima.

Vladine stranke u pravom smislu riječi na-
ma, & vladine su sve, izuzev dvije ili tri. Nema
ni kakvog kompromisa izmegju nje i stranaka. U

takom slučaju ulazi u kabinet i koji član dotične
stranke kao što vidimo danas u Italiji Rudini i
Nicoteru zajedno. Vladu ne sačinjava samo ono
5-6 ministara, nego sva većina što ih podupire.
Izgube li povjerenje u stranci ili ova.u narodu,
padaju. Svega toga ne vidimo mi u Beču.

Poslije potpunog poraza staročeha, glavue
potpore Taaffe-a, desnica skršena došla je u ma-
njinu, Ipak kabinet prijašnje desnice, vlada dakle,
dobiva za predloge ili zakonske osnove redovito
dvije trećine glasova. Zastupnici izgledaju kao da
su tamo samo zato, da glasuju ili ne.

:Svak se nada da ovo stanje ne moše
dugo potrajati, Nepolitička politika koja se sad
vodi u Beča učinila je, da su Poljaci dali ruku li-
beraloima, a ovi se približili najvišemu svomu ne-
prijatelju, Hohenwarta i njegovoj družini, pa ra-
de kao kompaktna većina, kakve Taaffe još ni-
je došivio!

=== === === === ===

PODLISTAK Smiluj mi se — i ti mene ljubi ..

Budi moja — grofova gospogja.“
Nekoliko pripovijetčica. Drugo jutro muški su i ženske
Ljubav i suze.

Mudrujući zborili po selu:
Suzi Ante: ,Jao meni, jao!

,To je pravo... Grofić u zatvoru..
Napast croa Evičich milih ...*

Lijepa Anka ljubiti me neće —

Ja sam zavjjek nesretan i b'jedan.“

Suzi Anka: ,Jao meni, jao!
Lijepi Marko ljubiti me neće —
Ja sam navljek nesretna i b'jedoa.“

Susi Marko: ,Jao meni, jao!
Lijepa Milka ljubiti me neće —
Ja sam zav'jek nesretan i b'jedan.“

(Suzi Milka: ,Jao meni, jao!

Lijepi Anto ljubiti me neće —
Ja sam sav'jek nesretna i bljedna.“

San i istinitost.
Soila Milka: Da je došo po nju

 

 

 

 

 

Voda vinu: ,Bolje, da te nije!
Ljudi jadni koli često pate,
Jere piju tebe malo vrijedno e

Vino vodi: ,Gdje ti pamet jadnoj?
Vino kriviš ... sar je ono krivo, f

Sunce i zemlja. Da su ljudi toli često ladi ?“

Sunce peče, da je grozno,
KO da siplja oganj živi ;

Tuži mu se semlja jadna:
,Smilaj mi se, nestat će me.*

Ali sunce peče dalje

I do podne i od podne :
Peče, žeše, da je grozno,
KO da siplje oganj živi.

»Crvena Hrvatska.“

Gdje su, gdje su Dubrovniće moj,

Gdje su tebi oni tvoji dani,
Čašću divni, slavom ovjenčani?

Gdje su, kaši, Dobrovniće moj |

Zar si savjjek, Dubrovniče moj,

Zar si zavjek sa Olimpa pano?
Za sjaj zar ti i sa slavu dano

a
o 8

Sunce nije; oblačine
Mrke, crne nebo kriju;
Moli, prosi semlja jadna:

Da je došo, da je reko sladko Ali suncu nije traga ; Vodiće te ,Orvena Hrvatska tavi

Klanjajuć se: ,Pastirice mila, Oblačive mrke, crao Nivo O ww
Došo draga, angieliću blagi! I do, pddoe | od p$dno . ati “odite odav
Ja te ljubim, kano boga ljubim, Nebo kriju — da je grosno, 0 ML