B Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, je ga postići stojeć uz Nijemce liberalce koji ga neće, ili uz ostale Slavene koji ga traže ? Mladočeha više nema; u ;Beću su samo češki narodni zastupnici kraljevine Češke. Oni se ne zadovoljavaju s mrvicama njihova vlastitoga kruha, već se bore za sva prava svoga naroda. Oni su osamljeni, a to osamljenje težak je ukor ostalim slavenskim zastupnicima. Hrvatski i slovenački zastupnici na prvom mjestu zvani su da se približe Česima, osobito hr- vatski po svom državopravnom stanovištu. Hrvat- ski i češki narod najveći su prijatelji, pa ne zna- mo zašto ne bi bili i njihovi zastupoici. Česi im idu a svačem na ruku: nema važaijega upita ili pred- loga koga im nijesu oni poduprii. Česi traže nas, žele nas u svome društvu. Pa komu radije da se približimo: ili njima koji su ponosno i bez stra- ha razvili zastavu slavenstva i ravnopravnosti, ili kakvomu Pleneru i Popovskomu, koji kažu da dr- žavno pravo i slavenstvo ne vrijedi ni lule duhana ? Svakud na svijetu štuje se javno mnijenje naroda, pa mora se štovati i kod nas. A javno mnijenje želi i traži od hrvatskih i slovenačkih zastupnika, da se čim više nagju u doticaju 8 Če- sima. Svi Slovenci, osim ono malo klerikalaca to hoće, hoće Istra, Dalmacija, pa i opozicija u užoj Hrvatskoj. Glavai listovi ovih zemalja već su 8e israzili zato, a ko umije čitati izmegju redaka, uvidjeće da vez #a Česima želi i sam organ dal- matinske saborske većine. Mi se nadamo da južni slavenski zastupnici ne- će prečuti sve ove glasove. Pružajuć potpore češ- koj stvari, jačaju slavenstvo u monarkiji a dobiva- ju iskrena prijatelja u najkulturnijem slavenskom narodu. Pa, ko zna, da se ne bi i drugim Slave- nima otvorile oči, a onda gdje smo mi. Položaj bi se dosta promijenio, jer vlada ne bi mogla imati one plašive većine, s kojom se sada služi da nam neda ništa. Ako je ovo naravno, ne znawo onda što ne bi bilo. Pogledajmo malo tu čudnu četu : Plenera i njegove Nijemce s talijanašima, koji hoće centra- lizaciju u svemu i njemački kao jedini službeni jezik u monarkiji, a na drugoj strani pak Hohenwar- ta negdašojega ministra, koji je bio razvio zasta- vu federalizma, a dauas višeg vladinog činovnika koji kao zastupnik sakuplja narode i stranke, te kažu da traže federalizaciju, narodno pravo i pra- vo švoga jezika u svojoj zemlji na slušbeni jesik! Mogu li se ovakovi elementi uaći zajedno ? Mi držimo da ne mogu u ničemu, pa ni u gospo- darskim pitanjima, I gospodarska pitanja mogu i- mati političku boju kako je to uprav u monarkiji, gdje gotovo sva nose na sebi karakter centraliz- ma. Sve se hoće da centralizuje od uprave Lloy- dove, do uregjenja rijeka i gragjenja novih želje- znica, što je i Poljake smutilo, da ne govorimo 0 dispozicijonalnom fondu i o mnogim drugim stva- rima. A nije li i to već jedna vrst centralizacije, koju se mukom potvrgjuje, dok se ne dopušta ni Česima ni ikomu svoj jezik kao službeni ? 'Ostaje dakle njemački, koji sačinjava glavni paragraf programa liberalne stranke ! ve na svijetu valja da teče njekim redom, pa tako i politički i narodni posli. Nije moguće uspješno raditi za gospodarska pitanja jednoga ili više naroda prije nego, što im se ne izlijeće teška narodna pitanja. To se zove oblačit čarape na 0- panke, pošto se u gospodarske interese preplića i narodni. A kad se baš gospodarskim pitanjima ho- će da zabašure narodna, što onda? Zato nam se čini da je pogrješka davati pot- poru onomu koji ti uskraćuje i prve životne po- trebe. Hrvatski islovenački zastupnici traže sad svoj jezik kao službeni u svoje urede. Koliko mo- gu imati nade da će ga dobiti, neka pitaju staro- čehe, koji baš radi jezika kane posvema ostupiti. hrvatski i slovenački zastupnici pri- u =— = uuu u =u=uu======= Da je u Austriji parlamentarizam spanuo na nisko, to smo znali još onda kad je počeo svoj rad bez adrese, koju nije bilo moguće sastaviti. Qd onda do danas njegovo stanje pogoršalo se u koliko je bilo moguće. u srAko pogledamo na držanje raznih grupa u sabora; možemo zaključiti, da se veće smetnje nije jos vidjelo. Prestavnici pojedinih naroda ili stranaka, motaju se amo tamo bez odlučna cilja | i trajna stanovišta. Sve što su danas sveza stvo- | rili, sutra ih ruše, a stvaraju nove. Jednom na- gju se s vječitim protivnicima, a drugi put sa | starim prijateljima. Vladine stranke u pravom smislu riječi na- ma, & vladine su sve, izuzev dvije ili tri. Nema ni kakvog kompromisa izmegju nje i stranaka. U takom slučaju ulazi u kabinet i koji član dotične stranke kao što vidimo danas u Italiji Rudini i Nicoteru zajedno. Vladu ne sačinjava samo ono 5-6 ministara, nego sva većina što ih podupire. Izgube li povjerenje u stranci ili ova.u narodu, padaju. Svega toga ne vidimo mi u Beču. Poslije potpunog poraza staročeha, glavue potpore Taaffe-a, desnica skršena došla je u ma- njinu, Ipak kabinet prijašnje desnice, vlada dakle, dobiva za predloge ili zakonske osnove redovito dvije trećine glasova. Zastupnici izgledaju kao da su tamo samo zato, da glasuju ili ne. :Svak se nada da ovo stanje ne moše dugo potrajati, Nepolitička politika koja se sad vodi u Beča učinila je, da su Poljaci dali ruku li- beraloima, a ovi se približili najvišemu svomu ne- prijatelju, Hohenwarta i njegovoj družini, pa ra- de kao kompaktna većina, kakve Taaffe još ni- je došivio! === === === === === PODLISTAK Smiluj mi se — i ti mene ljubi .. Budi moja — grofova gospogja.“ Nekoliko pripovijetčica. Drugo jutro muški su i ženske Ljubav i suze. Mudrujući zborili po selu: Suzi Ante: ,Jao meni, jao! ,To je pravo... Grofić u zatvoru.. Napast croa Evičich milih ...* Lijepa Anka ljubiti me neće — Ja sam zavjjek nesretan i b'jedan.“ Suzi Anka: ,Jao meni, jao! Lijepi Marko ljubiti me neće — Ja sam navljek nesretna i b'jedoa.“ Susi Marko: ,Jao meni, jao! Lijepa Milka ljubiti me neće — Ja sam zav'jek nesretan i b'jedan.“ (Suzi Milka: ,Jao meni, jao! Lijepi Anto ljubiti me neće — Ja sam sav'jek nesretna i bljedna.“ San i istinitost. Soila Milka: Da je došo po nju Voda vinu: ,Bolje, da te nije! Ljudi jadni koli često pate, Jere piju tebe malo vrijedno e Vino vodi: ,Gdje ti pamet jadnoj? Vino kriviš ... sar je ono krivo, f Sunce i zemlja. Da su ljudi toli često ladi ?“ Sunce peče, da je grozno, KO da siplja oganj živi ; Tuži mu se semlja jadna: ,Smilaj mi se, nestat će me.* Ali sunce peče dalje I do podne i od podne : Peče, žeše, da je grozno, KO da siplje oganj živi. »Crvena Hrvatska.“ Gdje su, gdje su Dubrovniće moj, Gdje su tebi oni tvoji dani, Čašću divni, slavom ovjenčani? Gdje su, kaši, Dobrovniće moj | Zar si savjjek, Dubrovniče moj, Zar si zavjek sa Olimpa pano? Za sjaj zar ti i sa slavu dano a o 8 Sunce nije; oblačine Mrke, crne nebo kriju; Moli, prosi semlja jadna: Da je došo, da je reko sladko Ali suncu nije traga ; Vodiće te ,Orvena Hrvatska tavi Klanjajuć se: ,Pastirice mila, Oblačive mrke, crao Nivo O ww Došo draga, angieliću blagi! I do, pddoe | od p$dno . ati “odite odav Ja te ljubim, kano boga ljubim, Nebo kriju — da je grosno, 0 ML