| "e Br. 44. RVENA HRVA List izlazi svakom sabotom, a cijena ma je unaprijed za Dudrovnik : na cijelu go- | Pretplata i oglasi plaćaja se upravi ,Crvene Hevatsko“ u Dubrovnika a dopisi ša- dinu for. 4, na pd godine flor. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegomn«: na cijelu godinu flor. 4: 50, na po godine flor. 2: 26; sa inosemstvo flor, 4 i poštarski troškovi. | Pojedini broj stoji 10 nove. Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, smatra se da je prodbrojen i sa doša- sto polugodište. 0 DUBROVNIKU 5. Decembra 1891. lju se Uredništva, po pogodbi. | Za oglase, sahvale i ost, plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta tiskaju Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništeo ni uprava. asa=== u u u uu See ZZ 011 VELIKA SRBIJA Političko srpstvo o kome se sada toliko go- vori nije naše gore list, niti je imalo kod nas pri- staša u početku narodnog pokreta, dapače za nj nije se onda ni znalo. Sljedbenici grčko-istočne vjere, ili srpske, kako je oni sami nazivlju, kad im to ide u pri- log, bili su najgorljiviji zagovaratelji združenja s Hrvatskom, te su mnogo sa svojim djelom do- prinijeli prvim uspjesima nar. stranke. Politička srpska misao importirana je amo s Dunava, gdje je nikla pod uplivom neznanstva i nadutosti, kad narod koji življaše u divljači pod turskim jarmom, milošća Rusije i slabošću Tar- ske dočepao se nezavisnosti. Kako se uopće zgagja neukim, Srbi preci- jenivši svoju moć, začnu fantastičnu misao, da će okupiti oko sebe rastrgana uda našega naroda na jugu, te stadoše da igraja ulogu iredentizma kod suplemenika, proglasiv sebe Pjemontom na Balkanu. Mjesto da nastoje oko svoga napretka i da troše u korist istome novac kojim ne obiluju, začeše političku propagandu, što u javooj štampi porodi više nakaza sličnih srpskomu organu na Jadran- skoma moru, toj otrovnoj sporadičnoj gljivi na zdravom našem tjelu, što bizantinski jednu čini, govori drugu, treća misli, a vavjek kleveta i laže. Neznaustvo je smjelo, te Srbi a svom prko- su nijesu se ni sjetili, kako kultura kod njekih im suplemenika još dok su oni bili patuljci duboko je prodrla, kao što svjedoči Dalmacija i Hrvatska. Nego za velike beogradske politike nema saprije- ka, pak ni kultorna golotinja, mi društvena i po- litička trulost ne priječe ni najmanje njihove as- piracije na tobožnju ulogu Pjemonta s pram ze- malja daleko naprednijih u svakom pogleda. Pjemont je svojim liberalnim uredbama ste- kao štovanje cijele Italije, a dinastija mu više puta metnula u pogibelj svoja krunu d netas. mjernoj borbi sa sadanjim aleatom. Kralj Karlo Alberto umro je u tugjini žrtvom inhada sa naro. dno oslobogjenje i tako svome sinu otvorio put do pajsjajnijih uspjeha. Pjemont nakon nesretnih sukoba god. 1848-49 zagrli bratski patriote, te su pobjegli iz drugih strana domovine, te tako pove- ća u narodu one simpatije, što je bio zaslažio ra- di tolikih žrtva položenih na oltar narodne nesa- visnosti. Poglavita je pak zasluga Pjemonta što nije težio za tim, da učini sebe velikim, nego da vjedini Italiju, u koju se je čedno raslio, te postao prostom pokrajinom. To je u kratko zaslužio Pje- mont prama ujedinjenoj talijanskoj otačbini ; vigjimo sada sto je učinila Srbija sa slavenstvo na jugu? Da nam se ne predbaci kakva pristranost, na postavljeno pitanje ne odgovaramo mi, nego puštamo riječ jednoma posmatomu publicisti tali- janskomu, Edoardo Scarfoglio prošle god. štam- pao je bilješke svojeg putovanja kros Balkane 1), kojim ćemo se poslužiti, eda predočimo svijetu kakav je Pjemont Srbija, a kakvi su Srbi Pjemon- tezi. Ne matemo ovdje da (tie opazimo kako dok 1) In Levante attraverso i Balcani. Note di vlaggie di ldosrdo Searfoglio. Milano. [Fratelli 'Treves. Editori, 1800. I. je Pjemont sebe žrtvovao Italiji u svakom' pogle- da, srpska državica je udesila svu svoju moć u protivnom smjeru, tako da pohlepe Srba svakomu su ozlogrdile. Batine što su im Bugari dali kod Slivnice i Pirota učinili su smiješnim taj Pjemoot nove vrste, koji mješte da se bori sa narodnim dušmanima, navali na bratsku bogarsku zemlju, da je izdajničkim načinom stegne pod svoj jaram. Talijancu Scarfoglia dok im je kroz domo- vinu putovao ostaviše posve loš utisak, te prispo- dabljajuć ih s Bugarima kaže da srbi nijesu dje- ca mirna i svijesna kako oni, nego nesmotrena i bačna dječurlija. 2) Baveć se s onim što srbi nazivlju svoj #a- rodni program ište da protumači, što u njihovim nesmišljenim aspiracijama zoači Velika Srbija 3) te kaže da je Talijancima lako ući u najskrovitije tajnosti te smjele osnove, jer da Srbi uzeše za n- zor Italiju, te se nazivlju balkanskim Pjemontom i tvrde da će oni sa jušne Slanene učiniti ono, što je Pjemont sa ujedinjenje Italije 4.) Novine koje zagovaraju tu misao zovu se Velika Srbija, a noše geslo: ša Serbia fard da se, što Scarfo- glio tumači: pomoću Rusije, 5) Nego uprkos svim tim zvučnim frazam u Beogradu u istinu zapovjeda ruski ministar; tako da položaj Persiania u historiji može se samo us- porediti s ovim Hamiltona, ili bolje Eme Lyonne na Boarboaskom dvoru o Napulju za doba Veli- koga Napoleona. 6) Zato što svaka mala država na Balkanu ho- da ima svoju autonomiju, svećenstvo je političko oružje prvoga reda. Narodne aspiracije imadu svoj izvor u vjeri, pa za to svećenstvo se uvjek našlo na glavi u svim prevratima protiv Turaka. Sve- ćenici su živa inkarnacija narodne misli, a njiho- ta je popularnost daleko više političke nego cr- kvene naravi. 7) Najsmjeliji sni, stvari najnemogućnije, naj- mahoitije rivendikacije pokazuju se kao neophod- 2) Str. 188: non sono che dei grandi fanciulli (biva balkanski narodi aopće) tranquili e saggi come i Bulgari, o ragazzacci irriflessivi & romoro- si come i serbi; e sono irresponsabili di cid Mrs 180: seguismo d i : : o dunque rogramina nazionale serbo ei pra cosa Ke a- SRED strampalate di questa goute, la Velika Str. 180: si proclamano apertamente il Pie- pa h Balcaoico, affermano che farenno per gli Slavi del Sud cio che il Piemonte fece per gli al- M ža Velika Srbin pigrafe, in | 0 reca per , io lingua italiana una variante della kJ g loa insegaa:; Za Serbia fard da 881 . . . la superba dichiara- sione significa, che Ja Serbia far seusa |' ajuto dell! Austria, ma non aensa quello della Russia. Str. i ka posisione del ministro Persiani 189; Bagrt solamente bile nella stori dije di Hamilton o di Bas Loss na posljedica ruske naklovosti spram velikoj srp- skoj djeci, te grozničavom nestrpljivošću javno se propovjeda fantastična restauracija Dušanova car- stva. Na večer sve krčme buče pozdravima sko- rom europejskom ratu i Velikoj Srbiji što će ni- knuti iz njega. Oni sve to drže kao stvar. neiz- bježivu, koja ima sliediti što prije, te već sada dijele megjusobom tugje zemlje. 8) Nije moguće ni pomisliti dokle dopiru nji- hovi zahtjevi, jer prekoračuju svaku mjeru. Oni prolaze Drinu, te zauzimlju Bosnu i Hercegovinu ; ulaze uz Savu pa zapremaju Hrvatsku, prohode Dunav, te u Banatu i Srijemu oslobogjuju do dva milijuna braće srpske vjere pak pošto im to sve nije dosta viču da hoće Novi Pazar i Bugarsku! 9) Što Scarfoglio ne meće Dalmaciju megju ze- mlje na koje se protežu srpski šovinistički vapaji beogradskih političara i ne spominje srpsko more i primorje na jadranskim obalama, mislimo da oma to radi tendecijozno, jer sudeć po teorijama o e8- paozivnosti Italije izraženim na više mjesta .u svo- joj kojizi mi cijenimo, da bi istu rado za sebe ostavio. Na temelju gori navedenih pojava sudimo da je sasvim netemeljita tvrdnja što se od Srba često čuje biva: da su oni odlučni protivnici hi- storičkoga prava. Oni su protivnici Mistoričkoga prava hrvatskoga, kojega su njekad najodlučnije zagovarali, a odrekli ga se tek onda kad iz nove kraljevine do njih su doprle vijesti o novom svp- skom Mistoričkom pravu na temelju kog pod o- kriljem pravoslavja zagovara se uskrsnuće Duša- nova Carstva. Nego sve te aspiracije ako slušamo talijan- 'skoga publicistu nemaju smisla ni ozbiljnosti kod puka, koji ima vojsku u potpunom neredu, koji stenje pod teškim teretom javnog duga što ga ta- re, kod kojeg vlada potpuna politička anarkija & uprava je tek rudimeatslna. 10) I taj puk hoće da igra megju jošnim Slave- nima ulogu Pjemonta, dok je očito da nema ni 8) Str. 184; Tutti i sogni pil esorbitaoti di g- gai fondamento di ragivne e di possibilita&, tutte le rivendicazioni pid assurde, tutte le pretese pil folli acquistano agli ocehi di questi grandi fan- ciulli por assenso e per 1' apoggio della Russia una parenza di fatti necessarii ed imminenti; e le fantasie poetiche sulla ricostituzione dell' im- di Duchan ,... + sono uo e itico pubblicamente professato e la cui. attuasione & invocata con vistosu inpasicnga. Tutti i caffd ribombano tutte le sere, di acolamazioni freneti- ohe alla grande dell" avvenire, e la guerra da cui eisa deve stfacire 8 aspettata come cosa fatale .,... 10 o dell. ,,.. & nel poen. siero de' Serbi una Qquastione di mesi ed' eesi gih se ne dividono le spoglie. 9) Str, 186: Dire dove. arcivino le ioro. non sarebbe cosa facila, paroha non hanao. . ni: &6se passano la Drina e invadono ia Bosia- Ersegovina, poi rimontano I alta Sova & si osten- dono alla valicano il Danubio €& van- no a ricercare nel