' U DUBROVNIKU  1S.Janwwsi bos. tčodina Vi,

Br. 8. ik Me MOT RI i liakikvasnmicii)
_ ESENS m ——— “mmm
ae a i ko: | lovi tih

  

  
      
  
  
 
 
 
  
 
 
  
  
 
 
 
 
 
 
 
 
  
  
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
 
 
 
 
 
 
  

s fot odar

o Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene tirvatske“ u Dubrovniku & dopisi
ije-: | dalja se Uredništva. ži pa gabićua:
ko 2% oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, & oglasi koji ge. riše puta
ju po pogodbi. jona
pe Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.
liki PoE s id : mie odero  iiodt ime 0

 
   

     

   
   

 

značaj odoljet nekoj drugb'
gorci regbi da to nijesu umjeti. ' Ali Ostavimo e-
ve razgovore. s %
Antagonizam srpskijeh dinastija! Dosljedno
tome i srpske politike ! Politika beogradska ne sli-
či ni u čem cetinjskoj. Aleksandar 1. ne bi nikad

govorio kao Nikola I. A srpstvo, mlado, nadobu-
dno, vasiono srpstvo neka gleda sluša i — neka
prispodablja. Pa neka se tada odluči.

Je li sada da na Cetiniu ovako govore, što
im zbilja prijeti kakva pogibija? Jli treba da se
unutra malo rehabilitiraju?_Jli je mapokom to sve
neka pusta reklama za prvenstvo u srpstvu ? Mi
zbilja ne bismo umjeli odgovoriti ma ova pitanja,
al nam se čini, da su ova dva zadnja pajvjerojatnija.

U tom slučaju t« su njihove domaće stvari,
pa nek ih oni megju sobom rasčiste kako bolje
znadu. Ali zato nije lijepo, da se pri tom izaziv-
lju marodni osjećaji susjednih plemena. Istina, da
to čine i drugi Srbi i srpski listovi, ali tu su od-
govorni pojedinci a ne parod i države. Na Cetiniu
stvari drugčije stoje. Što se ondje veli i piše, za
to narod nije cdgovoran, jer nema ustavnih prava,

Nekad je Crna Gora bila čašćena i, ljublje« .
na od svijeh južnijeh Slavena bez razlike vjere,
imena i jezika. Hrvati su prama ovoj i
«tržavici gojili tople bratske -gsjećaje i . onda, kad
su bili zavagjeni sa domaćim Srbima. Sa Cetinja
nagjoše umjesno da se umješaju u našu plemen-
sku razmiricu, pristajuć uz Srbe i donoseć niiho-
ve pogrdue pamflete proti Hrvatima. Službeni
list crnogorske vlade nije se zaustavio na slavlie-
nju pok. Bajamonta. On je od onda donio. po-
hvalio, usvojio ili preštampao sve ovo što je sa
srpske strane bilo namijenieno da Hrvate vrijegja
počam od Ružičićeve poviiesti, sve do ludijeh la-
kardija beogradskih plaćenika u Zagrebu i to je
sve začinio bizantijskim uzdisajina za bratskom
slogom, kojom nas Srbi obično darivaju u omj | prije toga rekosmo: A
isti čas. kad nam otimoju sve što imamo mila i _Jediustvo_je jedno, a samostalnost je drugo.
sveta. Ovo ponašanje naravno da je izazvalo ogor- , Hrvatski narod može biti sjedinjem u je tijelo,
čenje sa strane Hrvata. pa ipak ne imati sve potrebite uzjele scajoj: nesd-

  

neda 16H GĐIGKIM GONNA Ga

0 sjeditjčnje a suo itako1 u.

Žao nam je šte pod ovim naslovom moramo
odgovarati jedcomu pravaškom liste: 4Kateličkoj
Dalmaciji.“ U prošlom brojti ova nas je na: jednom
mjestu pokudila, & na četiri mješta::pohvalila.: Tako
se stvar dovela nekako na ravnovjesje +“ izuzev
kojekakve opaske“ ma koje 'se nećerho. osyrćati,
jer onda — polemika gotova A mi: nematino ni
malo volje, da radi sitnsrija: polemišelno:#% hrvat-
skim, pa još k tvme pravaškim | novinama. Držimo
se dakle same stvati. i»h ogeii ie

U pretprošlom broju mi smo napisali, da je
,i samo sjedinjenje — bez potnune samostalnosti
— jedna neprocjenjiva stečevina.“ , Kat. :Dalmaci-
ja“ najoštrije osugjuje naše riječi, pak veli: da bi
se takim sjedinjenjem samo raširila tr»wnica. u ko-
joj sada Magijari drže Hrvate. Ali prije toga kaže,
da se ona (,Kat. Dalm.“) po svoj; prilici tomu sje-
dinjenju ipak ne bi protivila. Mi ne možemo .doku-
čiti kako se to sleže. | i. #7

Kat. Dalmacija“ prenašajuć gornje naše ri-
ječi, da je prenijela i razloge koje smo mi prije i
poslije njih naveli, možda joj ne bi .bilo potreba
odgovarati, jer ti razlozi tako su jasni i bjeloda-
ni, da će svakoga uvjeriti. — ,Sjedinjeni (čita se
iza onijeh n&šijeh redaka) mi smo jedna cjelina
s kojom se: mora računati ; ako je sad jednijem
grubo, možda je drugijem gore, &. zajedno kilo bi
nam lakše ; dulazimo skupa, u više, pak..s? može-
mo bolje i braniti; u slučaju velikih promjena
mi smo već tu kao ujedinjen narod, dočim 0
rascjepkanim česticama lako je odregjivati, kako
hoćeš; sjedinjenjem Dalmacije sa Hrvatskom bila

  

Preko Lovćena.
OQyo ima neko doba, da se češće čuje štogod o
susjednoj Ornoj Gori. Poznat je onaj dar cara
Nikolaja od 35.000 ostraguša i po izbor čeličnih
topova. Onda se govorilo da je to priprema za
rat, ali organ cetinjske vlade razbi sumnju, pa
protumači, kako je i Crnogurcim trebalo, da izmi-
jeng modernijim svoje staro oružje, & pošto su
siromasi pak ne mogu da kupe, to im je ruski
e u pomoć priskočio. Ovo je rečeno onako po
diplomatsku.

"Mal dana iza toga Njeg. Visočanstvo Knjaz
Nikola porazgovarao se sa dopisnikom Londonskog
lista Daily Chrenicle i tu mu se otprto potužio
na nepravde berlinskoga kongresa, koji nije dao, ,
da mu pripadne Hercegovina. Ej, Austrijo, Austri-
i usklikne Knjaz tom prigodom i udari se ru-
kom po koljenu. Osvem Hercegovine, govorilo se

nešto i o Boki.

Sarajevski , Bošnjak“ osvrćuć se na ovu i-
zjavu, prvo je posumnjao u njezinu autentičnost,
& zatim, dopustivši da bi mogla biti i istinita, 0-
"pazi da se knjaz po svoj prilici malo našalio, jer
u prvom redu velika većina hercegovačkog pučan-

/ stva, da bi prije krv prolila nego pristsla na Cr-

nogorsko gospostvo.
Svakako ako je ovo bila šala, malo je i

odviše ozbiljna, a da bi je mogli za šalu uzeti.
Jer izjava o Hercegovini nije sama. Imamo i pje:
smu Dubrovniku, u kojoj vladar-pjesnik proriče
našemu gradu, da mu u budućnosti nigdje obla-
čka nema“,;samo neka uštraje u svome duhu. Ko-
ji je pak taj dub, to nam tumači organ crnogor-
ske vlade prenoseć članke , Dubrovnika“ proti
Hrvatima. Da li je ovaj duh zbilja dubrovački,
to je druco pitanje. Dubrovnik je više puta pro-
tiv toga prosvjedovao.

Iza svega ovoga evo nam novijeh vijesti, da
se Crna Gora oruža. Svaki, pišu srpski listovi,
crnogorski vojnik dobio je naredbu, da do februa-

  
 
 
 
 
 
   
 
 
 
 
 
 
 
  
  
 
 
  
  
 
 
 
  
 
  

1. kože ai

bi zatvorena vrata tugiinskim aspiracijam na Ros-
nu itd. A osim svega toga, ko govori, da mi u
Dalmaciji ne bi ipak nešto dobili?“ 0/0 o

Ovako smo mi obrazložili našu tvrdnja. a

I MITU

za bude potpuno spreman. Kniaz je tom prigo- PR bosa
“(dom držao govor, u kom reče: ,Nemamo se ko- |. Velikim pak  sspiracijama preko Lovćena | visnosti,“
ga bojati: nećemo napasti nikoca, a ako ko nas | i se od 8rca sm jomo. Boka je dika od Hrvata, Da je ovo čista istina, affeliramo na zdrav
mou ljutu je zmiju tako! Bog i Rusi & nama | kako je već RA I U Hereogonial ogromač.| razam. nodilah čitatola «sie
stoje! Rusi su mam toplo zapleće, a oni nikoga većina naroda, ili osjeća hrvatski, ili je hrvatstva A kad je tako, nastaje pitanje : ,Je Ji bolje
.. € + : : ts g , i m Na U
sklonija. Stari Dubrovnik tako je hrvatstvom pr%- | qa Hrvati, uz nesa mostalnost, budu još i a

nemaju za plećima do Boga i vječnoga leda, a ci-
jelom su svijetu prsi obrnuli! Mi i oni ne bojimo

se nikoga do Boga !*
. Qvako je govorio Nikola L, a mi ovo dono-

niknut, da može mirnim okom gledati u svoju bu-
dućnost. Izuzev šake doseljenih rišćana i nekoli-
ko zavedenih katolika, koji sv skupa tako nez-
natni, da sami ze mogu uspjeti & nikakvom usta-

više djelova, ili da su barem siedinjeni ?“ , Upitas-
mo i odgovorismo i gorajim razlozima po

 
 
 
 
 
 
 
 

mo naš odgovor, a pozivljemo sve. hrvatske
re, da nas, ako mogu, u ovome

  
 

s iza gornjih redaka. da se vidi, da ko ovako 8 Zli slarbj*uludroed&kiji vepibiici

govori i radi, on se nečemu nada, a u najgorem slu- , enom činu u cijeloj staroj \dubrovačkaj repičio) Mi se tijem ni 1 i
čaju nada se da neće bit osamljen. registri . A ME Alek zajenje.1 W vne
Ovako čovjek. pomisli na prvi mah. Ali ima Ovu činjenicu imala bi uvažit braća preko E Doe A JN e e

jnš nešto po srijedi. Treba A da u Crooj Go- Lostena | < sko im je stalo do dobre po tur. er] omfsli ore Koma
Si nije. baš tako čvrsto, kako iz vana. izgleda. U megju Hrvatima — u bađuće malo bolje bavi poi ht Basta dok ši A
. 1 lapjskim brojevima našega lista wi smo imali pri- pati. Hrvatsko ime i hreatska državna ideja neće: “možemo direllć Oe sa dvi Poni

.se tako lako iskonjeniti, dapače po svoj prilici,
da onaj koji se danas svojim položajem pričinja
prividno slabijim, u istinu je mnogo (jači. A na-/
pokon na Cetinju ne smiju zaboraviti, da smo i:
imi Slaveni. Mi im zato po stoti Iput. poručujemo.
da bi bolje. bilo, ako nas u našoj borbi :neće za-
govarati a tugjinske snveze Srba deseuvirati, da
nas ruste na miru. Jer u svakom slučaiu ne bi
škodilo da se spomenu. da u ukvpnim zemljama,
o kojim smo gore zajedno govorili, imade bafem
tri puta više Hrvata nego Srba. poe

mot DA
o q I i " » jo is deaših i (*

gode, da to dokažemo mnogebrojnim činjenicama diti narodnu sviiešt, 'suzbijati protivnike hrvatstva,
_eruogorskih emigranta, Nećemo ponavljati što smo tumačiti misao narodna šlabođa eh. to
voda: pisali, samo ćemo dodati, da se stvari do er rot rada. All stvarali,

lanas nijesu ni malo ns bolje promijenule,: Tu je
, po;srijedi antagonizam. kuća Obrenovića i Petro-
; vića, a izmed njih i Karagjorajevića, o prvenstvo
u.srpstvu — i još nešto druge.

(4 Ob ovom ,drugom“_ što čini da u Crnoj Go-
primije, sve zu redu“ mi nećemo govoriti, U koli-
.ko se Crnogoraca tiče, nijesu se najbolje li.
.Hargkter je poginut za domovinu, ali je j veći

< ijikttocnck ARPUBLIKA MH" SMA

NAUČNA £iPLIOTEKA, ivna AI

ložaju ne možemo. Na kom temelju, malfihu vas