' U DUBROVNIKU 1S.Janwwsi bos. tčodina Vi, Br. 8. ik Me MOT RI i liakikvasnmicii) _ ESENS m ——— “mmm ae a i ko: | lovi tih s fot odar o Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene tirvatske“ u Dubrovniku & dopisi ije-: | dalja se Uredništva. ži pa gabićua: ko 2% oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, & oglasi koji ge. riše puta ju po pogodbi. jona pe Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. liki PoE s id : mie odero iiodt ime 0 značaj odoljet nekoj drugb' gorci regbi da to nijesu umjeti. ' Ali Ostavimo e- ve razgovore. s % Antagonizam srpskijeh dinastija! Dosljedno tome i srpske politike ! Politika beogradska ne sli- či ni u čem cetinjskoj. Aleksandar 1. ne bi nikad govorio kao Nikola I. A srpstvo, mlado, nadobu- dno, vasiono srpstvo neka gleda sluša i — neka prispodablja. Pa neka se tada odluči. Je li sada da na Cetiniu ovako govore, što im zbilja prijeti kakva pogibija? Jli treba da se unutra malo rehabilitiraju?_Jli je mapokom to sve neka pusta reklama za prvenstvo u srpstvu ? Mi zbilja ne bismo umjeli odgovoriti ma ova pitanja, al nam se čini, da su ova dva zadnja pajvjerojatnija. U tom slučaju t« su njihove domaće stvari, pa nek ih oni megju sobom rasčiste kako bolje znadu. Ali zato nije lijepo, da se pri tom izaziv- lju marodni osjećaji susjednih plemena. Istina, da to čine i drugi Srbi i srpski listovi, ali tu su od- govorni pojedinci a ne parod i države. Na Cetiniu stvari drugčije stoje. Što se ondje veli i piše, za to narod nije cdgovoran, jer nema ustavnih prava, Nekad je Crna Gora bila čašćena i, ljublje« . na od svijeh južnijeh Slavena bez razlike vjere, imena i jezika. Hrvati su prama ovoj i «tržavici gojili tople bratske -gsjećaje i . onda, kad su bili zavagjeni sa domaćim Srbima. Sa Cetinja nagjoše umjesno da se umješaju u našu plemen- sku razmiricu, pristajuć uz Srbe i donoseć niiho- ve pogrdue pamflete proti Hrvatima. Službeni list crnogorske vlade nije se zaustavio na slavlie- nju pok. Bajamonta. On je od onda donio. po- hvalio, usvojio ili preštampao sve ovo što je sa srpske strane bilo namijenieno da Hrvate vrijegja počam od Ružičićeve poviiesti, sve do ludijeh la- kardija beogradskih plaćenika u Zagrebu i to je sve začinio bizantijskim uzdisajina za bratskom slogom, kojom nas Srbi obično darivaju u omj | prije toga rekosmo: A isti čas. kad nam otimoju sve što imamo mila i _Jediustvo_je jedno, a samostalnost je drugo. sveta. Ovo ponašanje naravno da je izazvalo ogor- , Hrvatski narod može biti sjedinjem u je tijelo, čenje sa strane Hrvata. pa ipak ne imati sve potrebite uzjele scajoj: nesd- neda 16H GĐIGKIM GONNA Ga 0 sjeditjčnje a suo itako1 u. Žao nam je šte pod ovim naslovom moramo odgovarati jedcomu pravaškom liste: 4Kateličkoj Dalmaciji.“ U prošlom brojti ova nas je na: jednom mjestu pokudila, & na četiri mješta::pohvalila.: Tako se stvar dovela nekako na ravnovjesje +“ izuzev kojekakve opaske“ ma koje 'se nećerho. osyrćati, jer onda — polemika gotova A mi: nematino ni malo volje, da radi sitnsrija: polemišelno:#% hrvat- skim, pa još k tvme pravaškim | novinama. Držimo se dakle same stvati. i»h ogeii ie U pretprošlom broju mi smo napisali, da je ,i samo sjedinjenje — bez potnune samostalnosti — jedna neprocjenjiva stečevina.“ , Kat. :Dalmaci- ja“ najoštrije osugjuje naše riječi, pak veli: da bi se takim sjedinjenjem samo raširila tr»wnica. u ko- joj sada Magijari drže Hrvate. Ali prije toga kaže, da se ona (,Kat. Dalm.“) po svoj; prilici tomu sje- dinjenju ipak ne bi protivila. Mi ne možemo .doku- čiti kako se to sleže. | i. #7 Kat. Dalmacija“ prenašajuć gornje naše ri- ječi, da je prenijela i razloge koje smo mi prije i poslije njih naveli, možda joj ne bi .bilo potreba odgovarati, jer ti razlozi tako su jasni i bjeloda- ni, da će svakoga uvjeriti. — ,Sjedinjeni (čita se iza onijeh n&šijeh redaka) mi smo jedna cjelina s kojom se: mora računati ; ako je sad jednijem grubo, možda je drugijem gore, &. zajedno kilo bi nam lakše ; dulazimo skupa, u više, pak..s? može- mo bolje i braniti; u slučaju velikih promjena mi smo već tu kao ujedinjen narod, dočim 0 rascjepkanim česticama lako je odregjivati, kako hoćeš; sjedinjenjem Dalmacije sa Hrvatskom bila Preko Lovćena. OQyo ima neko doba, da se češće čuje štogod o susjednoj Ornoj Gori. Poznat je onaj dar cara Nikolaja od 35.000 ostraguša i po izbor čeličnih topova. Onda se govorilo da je to priprema za rat, ali organ cetinjske vlade razbi sumnju, pa protumači, kako je i Crnogurcim trebalo, da izmi- jeng modernijim svoje staro oružje, & pošto su siromasi pak ne mogu da kupe, to im je ruski e u pomoć priskočio. Ovo je rečeno onako po diplomatsku. "Mal dana iza toga Njeg. Visočanstvo Knjaz Nikola porazgovarao se sa dopisnikom Londonskog lista Daily Chrenicle i tu mu se otprto potužio na nepravde berlinskoga kongresa, koji nije dao, , da mu pripadne Hercegovina. Ej, Austrijo, Austri- i usklikne Knjaz tom prigodom i udari se ru- kom po koljenu. Osvem Hercegovine, govorilo se nešto i o Boki. Sarajevski , Bošnjak“ osvrćuć se na ovu i- zjavu, prvo je posumnjao u njezinu autentičnost, & zatim, dopustivši da bi mogla biti i istinita, 0- "pazi da se knjaz po svoj prilici malo našalio, jer u prvom redu velika većina hercegovačkog pučan- / stva, da bi prije krv prolila nego pristsla na Cr- nogorsko gospostvo. Svakako ako je ovo bila šala, malo je i odviše ozbiljna, a da bi je mogli za šalu uzeti. Jer izjava o Hercegovini nije sama. Imamo i pje: smu Dubrovniku, u kojoj vladar-pjesnik proriče našemu gradu, da mu u budućnosti nigdje obla- čka nema“,;samo neka uštraje u svome duhu. Ko- ji je pak taj dub, to nam tumači organ crnogor- ske vlade prenoseć članke , Dubrovnika“ proti Hrvatima. Da li je ovaj duh zbilja dubrovački, to je druco pitanje. Dubrovnik je više puta pro- tiv toga prosvjedovao. Iza svega ovoga evo nam novijeh vijesti, da se Crna Gora oruža. Svaki, pišu srpski listovi, crnogorski vojnik dobio je naredbu, da do februa- 1. kože ai bi zatvorena vrata tugiinskim aspiracijam na Ros- nu itd. A osim svega toga, ko govori, da mi u Dalmaciji ne bi ipak nešto dobili?“ 0/0 o Ovako smo mi obrazložili našu tvrdnja. a I MITU za bude potpuno spreman. Kniaz je tom prigo- PR bosa “(dom držao govor, u kom reče: ,Nemamo se ko- |. Velikim pak sspiracijama preko Lovćena | visnosti,“ ga bojati: nećemo napasti nikoca, a ako ko nas | i se od 8rca sm jomo. Boka je dika od Hrvata, Da je ovo čista istina, affeliramo na zdrav mou ljutu je zmiju tako! Bog i Rusi & nama | kako je već RA I U Hereogonial ogromač.| razam. nodilah čitatola «sie stoje! Rusi su mam toplo zapleće, a oni nikoga većina naroda, ili osjeća hrvatski, ili je hrvatstva A kad je tako, nastaje pitanje : ,Je Ji bolje .. € + : : ts g , i m Na U sklonija. Stari Dubrovnik tako je hrvatstvom pr%- | qa Hrvati, uz nesa mostalnost, budu još i a nemaju za plećima do Boga i vječnoga leda, a ci- jelom su svijetu prsi obrnuli! Mi i oni ne bojimo se nikoga do Boga !* . Qvako je govorio Nikola L, a mi ovo dono- niknut, da može mirnim okom gledati u svoju bu- dućnost. Izuzev šake doseljenih rišćana i nekoli- ko zavedenih katolika, koji sv skupa tako nez- natni, da sami ze mogu uspjeti & nikakvom usta- više djelova, ili da su barem siedinjeni ?“ , Upitas- mo i odgovorismo i gorajim razlozima po mo naš odgovor, a pozivljemo sve. hrvatske re, da nas, ako mogu, u ovome s iza gornjih redaka. da se vidi, da ko ovako 8 Zli slarbj*uludroed&kiji vepibiici govori i radi, on se nečemu nada, a u najgorem slu- , enom činu u cijeloj staroj \dubrovačkaj repičio) Mi se tijem ni 1 i čaju nada se da neće bit osamljen. registri . A ME Alek zajenje.1 W vne Ovako čovjek. pomisli na prvi mah. Ali ima Ovu činjenicu imala bi uvažit braća preko E Doe A JN e e jnš nešto po srijedi. Treba A da u Crooj Go- Lostena | < sko im je stalo do dobre po tur. er] omfsli ore Koma Si nije. baš tako čvrsto, kako iz vana. izgleda. U megju Hrvatima — u bađuće malo bolje bavi poi ht Basta dok ši A . 1 lapjskim brojevima našega lista wi smo imali pri- pati. Hrvatsko ime i hreatska državna ideja neće: “možemo direllć Oe sa dvi Poni .se tako lako iskonjeniti, dapače po svoj prilici, da onaj koji se danas svojim položajem pričinja prividno slabijim, u istinu je mnogo (jači. A na-/ pokon na Cetinju ne smiju zaboraviti, da smo i: imi Slaveni. Mi im zato po stoti Iput. poručujemo. da bi bolje. bilo, ako nas u našoj borbi :neće za- govarati a tugjinske snveze Srba deseuvirati, da nas ruste na miru. Jer u svakom slučaiu ne bi škodilo da se spomenu. da u ukvpnim zemljama, o kojim smo gore zajedno govorili, imade bafem tri puta više Hrvata nego Srba. poe mot DA o q I i " » jo is deaših i (* gode, da to dokažemo mnogebrojnim činjenicama diti narodnu sviiešt, 'suzbijati protivnike hrvatstva, _eruogorskih emigranta, Nećemo ponavljati što smo tumačiti misao narodna šlabođa eh. to voda: pisali, samo ćemo dodati, da se stvari do er rot rada. All stvarali, lanas nijesu ni malo ns bolje promijenule,: Tu je , po;srijedi antagonizam. kuća Obrenovića i Petro- ; vića, a izmed njih i Karagjorajevića, o prvenstvo u.srpstvu — i još nešto druge. (4 Ob ovom ,drugom“_ što čini da u Crnoj Go- primije, sve zu redu“ mi nećemo govoriti, U koli- .ko se Crnogoraca tiče, nijesu se najbolje li. .Hargkter je poginut za domovinu, ali je j veći < ijikttocnck ARPUBLIKA MH" SMA NAUČNA £iPLIOTEKA, ivna AI ložaju ne možemo. Na kom temelju, malfihu vas