. Mist izlazi svake subote. Cijena mu je 4:50, na po godine fior. 2:25; za Dubrovnik sa 8 , Govori se da će se prijateljstvo izmegju O- irenovićeve i Petrović-Njeguševe dinastije još bo- lje utvrditi uzajamnim posjetom Nikole I. u Beo- grad i Aleksandra I. na Cetinje. Druga vijest opet poriče ovaj izmjeuični posjet, nego same, da će se ova dva vladara sastati na jednom mjestu. Taj sasta- nak imao bi biti ovoga ljeta — ako vrijeme do- pusti. Sa svim tim ima u Crnoj Gori jaka stran- ka nezadovoljnika, koja osvem što pita ustavnu slobodu, traži k tome i jedinstvo srpskih država pod Obrenovićevom dinastijom, veleć, da bi tako prestale sve buduće razmirice, koje će prvim us- pjehom nastati izmegju ovih država. Onomadne javismo kako je knjaz Nikola I. drža vatren govor ispred Crnogoraca, u kom reče da je Rusija s ujima, i da se oni uz Ruse osvem Boga nikoga ne boje. Sada doznajemo za uzrok toga gayora. Knjaz je dao naredbu, da do Februa- ra budu svi Crnogovci spremni. Ovaj nalog dobi- še takogjer i Crnogorci izvan domovine, dapače i same Crnogorke, koje se u našim krajevima nala- ze uz službi. Ovo se nemilo dojmilo svijeh. pak se nezadovoljan narod uzbunio, čemu to gospodar zo - ve na pripremu, a mnogi dapače ne htjedoše ići. Kojaz sam bio je prinužden doći megju narod, da ga umiri, pak je tom prigodom držao onaj glaso- viti govor. Sarajevski ,Bošnjak“ nadovezuje na o- vo nekoliko svojih opazaka. On veli da je knez Nikola htio pokuš.ti, može li se crnogorska vojska mobilizirati, kao ona drugijeh država, pak je tom prilikom mješte poslušnosti i zapla našao vike i nezadovoljstva, što baca čudno svjetlo na zapt i vojničku uredbu u Cruoj Gori. Dočuli smo uz to, da se u Crnu Goru šve- jednako uvozi oružje i da je baš ovijeh dana do- šao u Bar jedan brod pun ratne 7aire. + U predzadnjem broju ,Glasa Crnogorca“ či- tali smo, da granica izmed Crne Gore i Bosne Hercegovine, koja je više mjeseca bila zatvorena, opet se otvorila i tv na zahtjev bosanske vlade. Po tom bi izgledalo, da je Crna Gora zatvorila granicu, pak bosanska vlada pitala, da ju otvori, a ona popustila. Nakon toga izagje u , Bosnische Post“ poluslužbeni komunike, koji veli da stvar stoji sasvim drugačije. U proljeću prošle godine radi opetovanih otimaćiua počinjevih iz Crne Go- re, da je bosanska vlada zatvorila granicu. Ako je ova opet otvorena, to se zbilo ne na zahtjev, nego na naredbu bos. vlade i to radi velikog gla- da koji u Crnoj Gori vlada, pri čem su bos. vladu vodili motivi čovječnosti. Ovako piše ,Bos. Post.“ Znatiželjni smo: što će ma ovo odgovoriti ,Glas Crnogorca“, pak-ćemo: onda viditi kako za pravo stvar stoji, . U toliko u Bugarskoj na muči su radi pre- krštenja maloga Borisa. Knez Ferdinand bio je o- vih dana u tom poslu u Rimu. Novine javiše, da je on išao ishoditi od Pape dopust, da mu sin mo- že .preći na pravoslavnu vjeru, ali to nije istina. Knez Ferdinand Kobvrg pitao je samo, da mu papa zajamči, da njega, oca, neće izopćiti iz ka- toličke crkve, ako sina prekrsti na pravosljavje. Po onom kako je bio primljeu sudi se, da je od pape dobio oštar odgovor i on se uputio kući mu- čalji no ikad. Ministarstvo Stoilovo gdvide te ok- edu Otpravništvu sleti dea jem u kuću, a za wustro- Ugarsku, šalju redništvu. poštom: na godinu fior. 5, na po godine fior. 2:50; sa inosemstvo vo U DUBROVNIKU 8. Februara 1896. _ CRVENA HRVATS Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Orvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopis! sponiralo u ovom pitanju, pak se boje da će na- stati u Bugarskoj ozbiljna kriza. Svakako je stalno da Borisovo prekrštenje na pravoslavje neće ipak knezu zadobiti simpatije Rusije. Rusija teško će se ikad izmiriti sa Bugar- skom. Nama se čini, da tu po srijedi nije kakva sim- patija i aotipatija naprama Koburgu, nego da bi braća Rusi htjeli, da Bugarsku posvema pritegnu u svo- je sfere, pak da im ona bude neki most do Cari- grada, ako ne možda sutra i ruska provincija. Koburgi pak i sami vide koli je kritičan položaj kneza Ferdinanda, pa ipak nedadu da se zahvali. On i majka mu potrošiše veliki dio svoga imanja, da im se uzdrži bugarsko prijestolje, sveisto ko što sada ide u tu svrhu i miraz mu ženin. Knez Ferdi- nand dao se na igru va banque do skrajaosti, pak neće tako lako popustiti. U zemlji regbi da ima za se većinu, ali do kada? Srbija bi se rado oglasila, da može. Puste financije neće da se urede, pa ni kamate ne može da plaća. Ovih dana matovariše nov porez — na neženje. Kv se ne ženi morati će da plaća, jer je Srba malo. Čuje se da će prvi primjer dati kralj Aleksandar koji će uzeti za ženu mlagju kćer knjaza Nikole. Potom bi Obrenovići došli u bliže srodstvo sa Petrovićim i sa Karagjorgjevićim. Kako vidimo sve je nešto mutno i nestalo. Iskrice na sve strane vrcaju, ako koja u barut pane, mogao bi se lako zapaliti. Rusija i Turska zajedno su, premda bi se Turci, kako iz Carigra- da pišu, rado prošli toga prijateljstva. S druge strane pak Njemačka nastoji, da se s Rusijum izmiri, u kom slučaju pustila bi Austro-Ugarsku na istoku samu sa Engleskom, tom staro pro- tivnicom Rusa. Hoće li im to poći za rukom? Mi dvojimo. Jedno je samo istinito, &a to da sve ove velike sile, počamši od Rusije, pa do Engleske ne lome svoja koplja oko Balkana za dobrobit Bugara, Srba ili Hrvata, nego za svoje vlastite državne inte- rese. I kad ih postignu, platićemo ih najgore mi. Balkanski Slaveni ne bi ovo smjeli nikada zaboraviti. = na Prve sjednice. Bolno nas se dojmiše prizori prvijeh sjedni- ca u dalmatinskom saboru. Kad bi bili u prvom redu strančari, pak Hrvati, mi bismo se još mo- gli i radovati. Ali ono što se tamo dogagja ne- milo vrijegja interese cijeloga hrvatstva. Čini se da se većina naše narodno-hrvatske stranke posve istovjetovala sa većinom narodnja- ka ili ti magjarona preko Velebita. Govorimo 0 ve- ćinamia, jer ne možemo da se uvjerimo, da svi ovako misle. io Evo nekoliko činjenica kao dokaz našoj tvr- Amo je presjednik sabora dr. Bulat, čovjek sile i vlasti, koji ne prebira mnogo srestva kako da tu vlast uzdrži i raširi. Ne sliči li on, što se tiće slobode govora, u velike pokojnome Mirku Hrvatu? Još. malo, pak :će'se i mas uvesti is- ključivanje zastupnika. Cijela akcija narodno-hrvatske stranke u Dalmaciji bi naprema proti pravašima, Sami mji- hovi zastupnici prizoaše u saboru, da se instink- tivno sve stranke nagjoše složne protiv pravaša. — Nije U tako i kod garodao sianke u Byaort- EI BIBLIOTEKA, o. Ali Za oglase, zahvale i ost. plaća ne 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta ni, koja sve sile Hrvata i Nehrvata upotrebi, da što manje bude opozicije ? Narodnjaci u Dalmaciji birahu Srbe i Ta- lijanaše, samo da u sabor ne dogje toliko prava- ša da mogu postaviti iedan predlog. — Onamo preko Velebita prošlih izbora uradiše isto vladi- novci proti državopravnoj opoziciji. U Zadru za koji mu drago predlog (na pr. onaj za adresu sje- dinjenja) potrebito je, da potpišu 4 zastupnika, — u Hrvatskoj 15. — Ni tamo ni amo hrvatska o- pozicija nije smjela doći do ovog broja. U Hrvatskoj vlasti silom bajuneta brane o- pozicijonalcima da idu u svoje izborne kotare. To se obzoraškim i pravaškim kandidatima nebrojeno puta dogodilo. Da ne sižemo u prošlost, spome- uućemo kako zadnjeg naknadnog izbora u Garči- nu g. Stevo Kotuzović bio je na silu ostranjen iz kotara, u koji se došao prestaviti kao kandidat stranke prava. — Nije li se to isto dogodilo i našemu Matu Šariću, kad je kao kandidat za ne- retvanski kotar išao u Vrgorac, da prisustvuje glasovanju biranih birača, u isto doba kad je na- rodnjački kandidat u pratnji c. k. kot. poglavara triumfalno se kočio po Vrgorcu? Govore nam i novine pišu, da su politički činovnici u Banovini najveći agitatori za narodnu stranku. Imena Kovačevići, Cuvaja, Vinklera, Mat- tachich& i drugih dopriješe i do ovih krajeva. — A u nas? Zar im ne nalazimo pendant u Blessi- chu, Vakoviću, Paviću, Jarabeku i ostalim ? OQsvrnimo se sada malo na političko narodnu djelatnost jedne i druge stranke. Zar nijesu to dvije sestre ? Ni jedna ni druga neće sjedinjenja. jerbo da nije zgodan čas, a ne kažu zašto nije zgo- dan i kada će taj čas nadoći. I?jave o državnom pravu učinjene od nekih narodnjačkih zastupnika u Zadru sliče izjavam Crnkovića i Tomašića. Isto- dobuo pak dok se ,magjaroni“ svaki čas nadba- cuju s opozicijom, koliko su oni uradili za škole, gospodsrstvo i drugo, i nama naši davaju to nepre- stano pod nos. Svaka i najmanja gradnja, počam od popravka kakvog zvonika, pa do uregjenja 8se- oske lokve, piše se amerikanskom reklamom u zla- tne stranice uspjeha narodne stranke! A kad su se zagrebački vladinovci na veliku viku Magjara, prekasno stavili, pak sada na vrat na nos .popravljaju“ svoje čitanke, naši amo na njih viču, a zaboravlju da su ih oni tako već odavna popravili.“ Razlika je neznatna: & one strane is- pušta se sve što je zazorno Budimpešti ; amo se preinačilo onako kako je hotio Beć. Naravno, da se na sličao postupanje podiže u narodu nezadovoljstvo, pak moogi viču, da su se ove stranke odrekle hrvatstva. Naprama tome i jedna i druga imadu isti odgovor. Ako amo prof. Mrkušić u saboru vapi i kune se, da je on isto tako dobar Hrvat kao i Biankini, nije li već da- vno rekao Nikola pl. Czerakovich: ,Ja sam Hrvat ia gijegod \ sar i a gas tako isko ? 1 A RAŠ