jere: nil:kišćanstvo, i kod podizanja fovih crka-
va (Lettere e commissione di Levante msc. ragus.
arch. val a 1402 — 1410:-in convertir. li abitan-
ti de la fede bosignana al cristianesimo etc. etc.)
jelovanjem' crkovne i državne vlasti u
malo +remena Pataren “u Konaylima i u
cijčlomu Primorju. Tečajem e onavljani
dosta qretrpiše dal bi ostšli vijerni, vjeri i državi,
sa rane okolo stojećag naroda, u dubrovačkim
." Š&gnaestog rceg Stjepan surovi
trena navjesti“rat Dubrovniku“ navali na Ko-
navle. Ognjem i željezom uništi kuće, vinograde,
stable. Ne prosti ni crkvama ni svetim stvarima.
Pobije. nekoliko. svećenika, a nekoliko ih dade mu-
čiti i dozvoli vojnicima da razgrabe sveto posu-
dje. (Diplomatorium, ;p.517-—7519),
_. .Uešće. Konavljani i unaprijed pretrpiše slič-_
nih nasilja, tako da Republika za sigurnost svo-
jih podanika 'bila je usiljena' da dade Haredbe, po '
kojim svi vlasi koji 'su bili ostali 'ili se naselili u
njezine zemlje, morali :su biti prdgnani. : Naredbe
nose naslov: .de ezpellendis: Valacchis.! : tast |
U- novo: doba, god. 1806, Konavle osta oplje-
njeno i opaljeno od crnogorskih .četa, kao i cijela
Dubrovačka okolica. Potla , . mal dane sve do,
zaposjednuća Herčegovine. sa strane austrijanske.
vlade, Konavljani morali su stati sa puškom u: ru-.
-ci, na obranu svoga života i imetka. Ne mogu da-
“kle, bez: groze spominjati svoju: prošlost, kad su.
.bili robovi poganskih gospodara. niti 'željeti, kako
:da zamijene svoje katoličke; svećenike sa ;srpskim,
negda patarenskim kalugjerima;:Oni živo osjećaju,
kao i svi stanovnici stare države Sv. Vlaha da: su,
'katolici; i:da: su: Hrvati.:Da su: katolici kako su.
bili i njihovi stari ićako su :ovi negda neki bili i
-zabludili. pod: pritiskom sile , i lukavštine ; krivih:
proroka. Da, su. Hrvati. jer živu: u i okrugu , stare!
«Grvene Hrvatske. . Rade. i. radit će /u (hrvatskom
/smislu, uvjeteni da ,rade za svoj moralni s kulturni!
& narodni-opstanak.« Tako , će ,biti- zaludan trud:
isvijuh .poslanika, .koje , tura..kod njih, dubrovačka :
:Srbadija; .kao što su isprazna ;i blebetanja njezina
organa papi »Dubrovnika*; što svuda mukte :
siplje. Od: Lovišta do+Molunta, čuje se jedan je-'
dincati usklik: Živjela+ Hrvatska [i | i gi 2 0
.- Qg Bari. Dubrovčanina; . +
Spor u “stranci prava.
Nakon oduljih, pregovora nijesu se ipak mo- i
gle.sperazumjeti pravaške frakcije u Zagrebu. Zad-
nji:put*rekosmo zašto: osobnost i osobna taština
nadyladala. je interes stranke i opće koristi i ra- |
di toga mora da ostane.:sve na. starome.
Čini se da su se adnošaji izmegju pojedinih '
pravaša iza ovih pregovora još gore užestili, toli- |
ko da:su napokon, sinovi i neputovi dra, Franka '
dočekali i napali na ulici na nar. zast,, dra Ru-|
žića,, koji brojno svladan nije se mogao kako tre-
ba obraniti, za koju. navalu pitahu poslije napada-
či i njihov otac: dru. Ružiću javno oproštenje. Kad
su stvari. dovle došle, onda je pomljivo, kako je
teško, da' izmegju njekih osoba ikada dogje do sloge.
| \ Mi bišmo_iskogjer miogli progovoriti koju ob
ovom razdoru, te“ komu je moralni začetnik, prem-
'da je :naše. nekompetentno mrijenje.u ovomu po-
slu dobro. pozdaćo. :I. još o' čemu, dalo bi se
govoriti. 'Ali nije doba. To će doba doći, kad se
'bude* ozbiljno skalo : raditi' o “općoj rekonstituciji
stranke. prava. ; s: o. pode
"11 Vidimo da je ovo veoma potrebito, ako ne--
četio'da se stčsnka' prava raspe poput njemačke
ljeii6 ljevice!“ Mridgo :se toga: na njoj pokva-
Yilo dtkišd \su“ nješine' glavne -ideje:*slobođa i“ hr-'
-vatšto0' počela*dubije prodirati 'u narod.'To s na-
M DA o pogledom sa stranačke takti-
ke, Stranica koja je“uzela kao cilj osviješćenje i
jijedinjenje hrvatskoga naroda, a koja'je uz to u
: Banovini jedina parlamentarna stranka, ne bi smje-'
la 'davsti ovakih nekih primjera pogrešaka i ina-
4a irugili: phjava, :koje' b&š ne daju: najlaskaviju
štjelločbu sposobnosti, da je+ova zbilja: Midra “iz-
sešti ono za čim AA IMA O
* "Tomu“u: ostalom nijesu “kriva iničela. nego
| stoi či e“dosta pk daje
pepristrani motrioc mogao pomumnjstk, & no u
4 ; t . “u noi ' I ' . +
ho i : vano silnom -|
ogoin kolu iješte mađela krije sobna taština, mje-
šte ljubavi za narod i domovinu, tek samo pusta
lična mržnja i zavist na one Hrvate koji politički
drugčije rade i našoj stranci ne pripadaju. Bilo je
nadalje i takijeh momenata kad se je moglo po-
misliti, da će se i kod nekih pravaša moći vidjeti
sablažnjivi prizor, (koji se kod drugih stranaka već
vidjeo) da bi voljeli da štetuje opća hrvatska stvar,
nego u pogibeljnom času proti zajedničkom ne-
prijatelju hrvatstva pružiti ruku onijem, koji su
isto tako Hrvati kao i mi, samo što ne misle i
ne rade kao i mi. .
Ne, to ne bi bio pravi hrvatski odgoj i stran-
ka prava bolje da ne opstoji nego da se u tako-
vu nakazu izvrgne.
Ne, to ne smije da bude, Ljudi koji uče narod
samo kako će nekoga mrziti, a ne kažu mu nikad
riječ ljubavi naprama svome pragu i ognjištu, ti
ljudi ma kazali se oni sto put boljim rodoljubima,
ne mogu biti narodni odgojitelji. Oni svojim ije-
«dom i; žuči truju narodnu dušu; jer: narod! se ne'
,Smije. da bori zato sto koga mrzi, nego zato što
ljubi svoje i traži da mu se poštuje. : .
Ali ovo je pitanje odgoja: a ne načela, pa
dok mislimo da je prosječno većina naroda i stran-
-ke dobro odgejena,;ima na žalost.i onakijeh, ko-
ji samo teže za častima i. slavom; ima: ih . koji
ti se prikazuju kao čedni, ; ponizni i požrtvovni
:rodoljubi, a ovamo :će, zapalit: Hrvatsku, samo a-
-ko njihova osoba nije imala ono, što bi je po nji-
hovu skrovnome mnijenju po pravu islo. Ovi o-
bično to ne traže u ime .sebe, Bože sačuvaj! oni
'bi se toga bremena drage.volje odrekli, ali. ,na-
rod“ pita, ,stvar“ ište, a oni.za ,opće dobro“ i
za i,dobro; domovine“, spravni su evo, da se po-
kore ,volji“ naroda, da se ;,žrtyuju“; i. da prime
.-OnO . 2... što< je, možda - bio vrhunac. njihovih
mada,i idejala i njihove ambicije, +, : /. .
,. kMidjelo,se.i tol; =.
; U stranci prava ne smije, da ibude takovih
ljudi, ili bar oni, ne bi merali - imati prevlast. Zad-
nje nesuglasice s ove i s one strane Velebita doka-
zahu, da .se ,na to;nije :dosta_pazilo, da se. je gle-
dalo, više na usta nego: na srce, pak . mnogi koji
je u svaku drugu;iniao: Živio.! i Slava Starčeviću!
svaku treću: ujedinjenu i slobodnu Hrvatsku a
svaku četvrtu: smrt Slavosrbima i narodnjacima,
ipostignuo je, da se ;je njega, samo njega držalo za
pravoga pravaša ine pitajuć kakav je to čovjek i
zašto on psuje obzoraše i narodnjake. Mnogi dru-
s gi: pak koji su,malo vikali, ali tim više misljeli
gradili, koji nijesu vapili smrt slavosrbima i vikali
im,da.su izdajice, nego dokazivali narodu da nji-
hoya politika ne odgovara zaltjevima naše slobo-
de i našega jedinstva, ti su bili sumnjićeni i kle-
(| vvetani kako izdajice stranke. 1 tako se dogodilo
|da.je stranku prava ostavio mnogi čestiti uvjereni
patrijot, koji bi joj bio mnogo koristio, ili ako
jesnije ostavio povukao se, je, natrag. Pitamo naše
cijenjene čitatelje, koji su pravaši dušom i uvje-
renjem, koliko ih ima koji ,kad su vidjeli njeke
stvari, nijesu se u sebi zakleli, da se više neće
prtit, pa neka sve vrag nosi? A zašto to? Uzroci
mepodopštinam koje ira oteše ovaj ljutiti usklik
bijahu uprav oni, te ih ovdje razložismo.
Za danas dosta. Nije vrijeme, da se o poja-
vima koje sada površao izložismo dublje bavimo.
Ako naši znanci u Banovini uzbudu umjeli da ih
:otklone i da, stranku moralno podignu i preporode
oni učiniše jedno veliko djelo. Stranka koja ima
načela stranke prava potrebita je, hrvatskome na-
irodu. Ali u njoj ne bi smio, da bude no čovjek
uvjerenja i požrtvovanja. Ko traži paše svojoj am-
biciji ili ličnim interesima, tome ondje mjesta nema.
d Pogled po svijetu.
Proces Baratieri. — Proti ovome nesret«
nome talijanskome generalu vodi se sada u As-
mari ratni proces. Do sad se Baratieri dosta do-
bro brani i vidi se, da je golema premoć Abisin-
ska porazila talijansku vojsku. Skoro svi svjedoci
oticiri izrazuju se njemu u prilog, pak se drži da
meće biti na smrt : osugjen, ali i onako 'za njega
ije u vojsci odzvonilo. iaai dj
Franceska vlada imala je u ponedjelnik
žestok udarac sa strane socijalista, ali je izišla po-
bjednicom. To je učvrstilo umjerenu tladavinu
Meline-ova kabineta.
Sa Krete dolaze vijesti o novijem krvavi-
jem sukobima. Turska je proglasila iznimno sta-
nje. Vojska ne štedi srestva i do malo ustaše bi-
će svladane.
Bratime se Srbi i Bugari. — To bi iz-
gledalo čudno, jer se srpski i bugarski interesi u
Macedoniji nemilo kose, ali se razmije jer Rusi
hoće da tako bude i obojica biće za sada prijate-
lji. Knjaz Nikola poći će u Sofiju i u Beograd i
tu će se uspostaviti dobri odnošaji izmegju kuća
Petrovića i Obrenovića. Po svoj prilici kralj Alek-
sandar vratiće mu posjet još ovoga ljeta.
U Španjoskoj miču se anarhiste, Za pro-
cesije bačena je u Barceloni ove nedjelje bomba. ko-
ja je 8 ubila a 40 ranila. Mnoštvo anarhista zat-
voreno je i nad gradom proglašeno iznimno stanje.
Domaće vijesti.
U stranci prava. — Na skupštini stranke
prava u Zagrebu zaključeno je, da će stranka u
svoje redove primiti opet svakoga. člana osvem
dra. Josipa Franka. Tijem je dr. Frank na pred-
log dra. Banjavčića isključen iz stranke. .
Dr. Jagatić kanonik sarajevski i papinski
protonotar imenovan je starješinom milosrdnica
za sve južnoslavenske zemlje. Nikad sposobnije
osobe na tako odlično mjesto !
Srpski šovinizam čini se da se svukud
uvlači pa i u službeni list sarajevske vlade. Nje«
gov urednik kad ne može drugo, on posrbljuj6
imena službenih i inih osoba o kojim list piše,
Tako prigodom smrti gospogje poglavara zemlje,
m je prOsVAO mješte Ivankom ili Ivkom — Jo-
vankom !
Srebrna misa. — Prekojuče je glasoviti
govornik i propovjednik dr. O. Miškov srekao svo-
ju srebrnu misu. Svakom srećom.
Kanonik Klun 4+ — Umro je zastupnik
i delegat Kranjske kanonik Klun. On je bio vo-
gja skrajnjih oportunista kod. braće ; Slovenaca i
prvak slovenačke klerikalne stranke. Bio je inače
veoma darovit čovjek, dobar političar i rodoljub.
Laka mu zemljica!
Prosvjedi proti Milenijumu. — Il vat-
ske, češke, bugarske, srpske, slovenačke i drugo
novine objelodanjuju ove prosvjede omiladine_iž__
Graca: Kao što tijela Hrvatska : prosvjeduje proti
proslavi, koju Magjari upriličiše ove godine u Bi-
dimpešti, tako prosvjedujemo i mi hrvatski akade+ _
mičari u Gracu.
Prosvjedujemo, jer je historička neistina d&
je tisućgodišnje kraljestvo hungarsko imalo zničt«
nje, koje mu Magjari danas davaju svojom prvi
slavom, naime njihova gospodstva nad ostalim na-
rodima Hungariie; da je u istinu danas tako, ni-
je plod naravskog historičkog razvitka, prosvjete,
bratstva, slobode, nego bezobzirne sile, koju Ma-
gjari od niekakovih 100 godina upotrebljavaju pro-
ti svojim sudržavljanima, koji su za opstanak Huh-
garije možda zaslužniji nego oni.
Radi takovog magjarskog ponašanja i mi kao
svako, ko ljubi svoju, a štuje tugju slobodu, po-
zdravljamo svaki otpor nemagjarskih narodnosti
Hungarije proti sili, koja ih tlači; kao Hrvati pa-
ko i pripadnici kraljestva : hrvatskog, Hungariji u
svemu po pravu ravnopravnog, a u dohi starijeg
najodlučnije prosvjedujemo proti svakom činu, ko-
ji se uradio i koji će se uraditi u ime sudjelova-
nja hrvatskog naroda k'toj nepravednoj a Hrvate
i prava hrvatskog kraljestva .,......,.. slavi.
U Gracu dne 6. Lipnja 1896.
Hrvatski akademičari nm Gracu.
Na povjerljivom sastanku Bugara, Čeha, Hr-
vata, Poljaka, Rumunja, Rusina i Srba odlučeno je,
da se dade u javnost ovaj
Prosvjed ! Posto mi smatramo ugarske mile-
nijske svečanosti rugom 19. stoljeća i uvrijedom,
bačenom u lice naobraženoj Europi, pošto ugar-
ske milenijske svečanosti nisu plod visoke kultu.
re i moralne' zrelosti nego prevlasti surovog na-
silja, koje su -Magjari tijekom 'kroz 1000 godina
S s OM Mi Ugarske; a pošto ci«
jela naobražena Euro nepoznavanja pravog
položaja ne prosvjeduje proti ugarskim gilosljskicm
svečanostima prosvjedujemo mi zastupnici mlagje
inteligencije na sveučilištu u Gracu, ,
Slovenci i Hrvati. — Utješljivu pojavu
sloge i sporazumka pružaju Slovenci i Hrvati, Ka-
ko što oni idu ruku pod ruku u svijem narodni-
jem pitanjima, tako i njihova omlsdina na visokim
školama bratski se pazi i ljubi. Eto na 2 ov, mj.
prirediše Slovenci i Hrvati u Gracu veliki komers
na komu proslaviše osnutak hrv.-slov, pjevačkog
društva ,Sloga“. Na taj komers pozvaše i ostalu
švoju braću.
+) Molimo clalo naio novinstvo, da preitampa ore promjeda