oo List šobagi stiže sišboše, Cijena ma je una
:60, na po godine flor. 2:25; sa Dubrovnik sa u kuću, a sa Austro-Ugarsku, | ialju se Uredništvu.
otomi nE vanae sa godine for. 2:50; sa inosemstvo Za oglase, zahvale

flor. 4:50 i
je predbrojen i za

o x ...
Stanje u Srbiji.
Srpska Zastava“, organ bivšeg regenta Ri-
stiča donosi iz Požarevca jednu prošnju na,kralja,
u kojoj se tuži na ponašanie njegove vlade.

Tu piše, da se vjerni podanici iz najboljih
obitelji u požarevačke tamnice nedužni zatvaraju u
stranačke svrlie i u tamnici svakojako muče. Ovi
ljudi, veli adresa, tako se drže, da izgledaju kao
da si ih iz groba izvadio. Imadu posebna mučila,
s kojim ih mrcvare i krvlju oblijevaju. Mnogi su
od toga postali sakati. Drugijem .pak ud velika
rastezanja pokuboše ruke i noge, a neke bičeyaju
do krvi. To, veli adresa u ,Srpskoj Zastavi“, nije-
su nikakvi zločinci, nego ljudi koji su od naroda
više puta bili izabrani na prva mjesta ... Ali...
ne spadaju naprednjačkoj stranci.

Adresa pred svrhom kliče:

»Veličanstvo! Mi sada trpimo veći zulum,
nego li je bio onaj, što je tvoga pretka Miloša
potaknuo, da razvije zastavu ustanka proti turskim
zulumčarima“.

Ovo je grozan krik, koji se neda nikako o-
prvsuti, Nikada liberalci niješu swjeli zgriješiti
ovako proti načelu narodne slobode, jer ovdje se
izmegju redaka jasno veli, da je Srbiji mnogo bo-
lje bila kad je bilo roblje Turske, nego li joj je
sada. A raširivat u narodu ovake misli — pa da
gu tiš sve i prave — to je pravo zločinstvo. Jer
narodaa sloboda mora biti draže nego ikakvo ma-
terijalno i individualno dobro, ako to dobro dono-
si robovanje tugjemu narodu.

Ali kad je orgau jednoga od majprvih politi-
čara Srbije došao do ovakoga usklika, megjer mo-
ra da bude to stanje upravo nesnosno. Jovan Ri-
stić hvaljen je kao trijezan i prokušnni diplomata,
koji je Srbiji učinio mnogo dobra. Pa kada nje-
gov list vapi da je gore sada nego je bilo pod
turskijem zulumom, svak te pozna poglavicu libe-
ralne stranke, mora zaključiti, da on bez velike ne-
volje, ne dopušta ovakovih navali i da je u Srbi-
ji oajmanje tri put gore nego li to kaže organ
bivšeg regenta mlade kraljevine.

Ove stvari nijesu megjutim preko Drine ni-
šta novo, Mi smo ih odavna slušali i prenosili,
samo što su dolazili sa protivnih strana, Kad vla-
dahu radikalci, onda su naprednjaci i liberalci jav-
ljali kako se živjeti ne može, vlada je varala i
svake zloporabe radila: radikalni krčmari posta-
jahu presjednici tribunala i prefekti okružja, a
tamnice se puniše nevinih liberalnih gragjana; lo-
povi se pojaviše bez opasnosti, hajduštvo procvje-
ta, vojska ne primaše plate, birači ne plaćahu po-
reza: naprednjaci i liberalci da izgube pravo gla-
sa, a radikalci zato da glasuju za vladu. To se
svaki danom dokazivalo, javljalo, pretresalo dok
napokon stvorio se kaos, u kome e nije znalo ni ko
vlada ni ko sluša ii radikalci bijahu s vlade uklonjeni.

Nastupise liberalci. Ovi su iz početka bili bo-
lji, ali poslije oponašahu svoje, prešasnike. Stanje
u Srbiji mješte da se popravi ono se još više po-
gorša. Zloporabe, nezakonitosti i svaka nedjela bi-
jahu na dnevnome redu, Onda su radikalci preu-
zeli ulogu tužitelja, pak su oni sa naprednjacima
počeli da broje sva/ona zločinstva šta ih počini
stranka na vladi. Opet novi vrag. Kralj je bio pri-
siljen, da ih poćera, da obustavi ustav i da pozo-
ve pa vladu naprednjačku stranka.

eda u Otpravništvu lista: na godinu flor.

stoji 10 novi. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da

 

 

tiskaju po pogodbi.
Rakopisi

Ova vlada evo već tri godine dana bez ika-
kve kontrole, jer skupština koja je tamo nije ne-
go neka parada, kad ustava nema. To jest ima
ustav, ali ovaj graniči s apsolutizmom. A kako
vlada? Stari neprekidni tužitelji radikala i libe-
rala, nalaze se evo sada pred njima na optuže-
ničkoj klupi i oni im opetaju:i dokazuju ono, i
još grgje, što su oni njima kroz tolike godine
dokazivali.

Ovo hoće reći da u Srbiji više manie sve te
stranke vrijede jedna koliko i druga, pak da sva-
ka samo za to želi da dogie na vladu, da poči-
nja ono su čim je do juče prekoravala svoju
protivnicu. Drugijem riječima. narod je postao u-
pravo nesposoban, da se vlada i da izmegju svo-
jih boljih sinova izabere sebi jednu krepku ali pa-
metnu vladu.

Mi tim ne kažemo da u Srbiji ne ima ljudi,
koji bi tome odgovarali. Držimo da ih ima i uz
sve pogreške što ih je liberalna stranka do sad
počinila, cijenimo ipak da su Ristić i družina od
svih drugih najbolji. Ali narod baš zato nije s nji-
ma; on je sa lošijim koji ga dovode do takih mo-
menata, da se pošteni i rodoljubni Srbin mora pi
tati. da li je bilo bolje pod Turčinom nego li je
sada. Ispred ove opsske otpada svaki komenat.
Srbija se nalazi u takom položaju, koji je bankro-
tiraju veoma blizu. I baš u taj čas, dok bi ioi tre-
balo gvozdene ruke i najvećeg apsolutizma. njezi-
na vlada ide da se odvaži na takav jedan čin kao
što je revizija ustava! To je čudo. Ali ko će se
tome čuditi kad se zna, da radikalcima, dakle naj-
većoj srpskoj stranci, ni to vije dosta, nego da su
oni izjavili, da se meće upuštati u poslove revizije,
ako im se načelno ne zajamči onaj ustav od god.
1888 i ako se njih ne pozove na vladn! A uprav
ustav od 1888 i njihova vlada i dovela je Srbiju
do ovake propasti.

Jesu li ta čeljad izguhila glavu? Ili je u Sr-
biji  patrijotizam tako misko spao, da bi svaka
stranka bila spravna, da upropasti domovinu, sa-
mo kad se njome neda da vlada.

U ovakijem okolnostima dolazi u Beograd
Nikola I. knjaz Crnogorski, da posjeti srpskoga
kralja i da izmiri zavacjenu Petrovićevu i Obre-
povićevu dinastiju.  Bolnijem podsmiiehom mogli
bi odgovoriti na one eksaltirane glasove Srba, ko-
ji u tome susretu vide novu eru. Ali ako uzmemo
u obzir ono, što srpski listovi ovom prigodom do-
sta misle a izmegju svojijeh redaka brižljivo skri-
vaju, i ovaj susret, koji bi mogao da obim vlada-
rima bude kao neka utjeha i okrijepa u kojoj će
da zahorave jade svojih zemalja — i ovaj velju
susret ima služiti kao temelj veliko-srpskih ten-
dencija. Ove tendencije zna se kamo smijeraju i
kako diraju vw nešt, na što Hrvati misle da ima-
ju veće pravo nego Srbi. A pošto je svegi tijelu
bliža košulja od kaputa, to bi i hrvatska štampa
i hrvatski politički svijet imao ovaj susret srpski-
jeh vladara shvaćati onako, kako se Srbi tom pri-
godom budu podnosili naprama onomu, što nas
svijeh interesovati mora, ako želimo da jednom
postanemo narodom,

Što se pako Srbije tiče, njezino stanje mo-
ramo žaliti, jer kakvi god bili opet su nam svoji.
Iz njihove nesreće mogli hismo i mi Hrvati mno-
go toga naučiti i zapamtiti.

mak A IR

 

Pretplata 1. oglasi plaćaju se upravi ,Orvene Hrvatske" o Dubrorniku & dopis

i ost. plaća se 10 novi. po retku, a oglasi koji we više uta
i (7 Bv R
se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

Carevo ' krunisanje.: *)

Njeki naš drug u Zagrebu izreče ; da. je. ru-
skoj kulturi doznačena uloga, da preporodi čovje-
čanstvo. To se ne čini ozbiljno, poslije. riječi Car-
skog proglasa, zavjetom dogragjena Rusije:i utvr-
gjenja pravoslavja.

Dakle Rusija ima još osvajati u. Europi i A-
ziji, te naravno i budućim stečevinam ; nametnuti
pravoslavje? Je li ta dva zahtjeva ruskog; samo-
dršca sadržavaju uvjete kulture i napretka? Na-
ma se to ne čini. Rusija je Poljskom u Evropi po-
kazala, da nje zadaća nije kulturna, jer bi, štedila
pleme i vjeru Poljske. Što namjerava. na istoku?
Uzdržati Tursku, koja se ruga Europi sa zahtjeya-
nim reformam. To nije zadaća ,preporoda. čovje-
čanstva. U Aziji već zaokuplja Kinu, , nastoji za-
posjesti Mandžuru, makar joj Sibirska . željeznica
otvara put na Tihi Ocean...Dakle opet osvajanja
u vid. Rusizam i pravoslavje, to. su. stožeri razvit-
ka ogromnog Carstva, a nit jedan.niti, drugi ne
može biti postulatom čovječanstva.

Svoje plewe i jezik, puci ljube,.,;a vjera.je
plod daševne slobode. Jer smo Slaveni, nemožemo
i ne swijemo podupirati takove . težnje; jer to.bi
značilo odvraćati se od zapadne kulture, koja. .je
jedina uljudbu i slobodu  ukrasila. : Nikakva. uzaj-
mnost ne meže nas navesti, da hvalimo što.je ua
štetu slobode i napretka. Mi imamo uvjete. opstan-
ku i razvitku bez rusizma i pravoslavja,.a znamo
da bez tog obilježja Rusija nas ne priznaje. za..su-
plemenjake.

Politika sadašnje Rusije ide za tim, da, za-
gospodi svijetom, ali uz to trpi a tim.i podupire
pokolje u Aziji i Europi, koji natkriljuju. one; pr-
vih vjekova kršćanstva, Ako je njoj. do, preporoda
čovječanstva, nje sila mogla ih je zaustaviti. i pro-
krčiti put uljudbi i napretku. Ali regbi da .su nje
državne koristi jače od razloga, uma: i srca; ona
je osujetila pothvat Eoglezke, tako da ogorčenjem
Gladstone, prvi državnik vijeka, piše o solidarno+
sti inih velevlasti,

Ali povjest će _ zabilježiti, da,kad najvećim
sjajem bi obavljeno krunisanje ruskog Cara, da je
baš tada u Aziji i Europi kršćanstvo .i| katoličkog
i pravoslavnog krila pretrpjelo najgroznija progon-
stva, koja čine zaboravljati na ona Nikomedije.
Mi Slaveni bi željeli, da ogromno rusko Carstvo
bude ono što bilježi njeka slavenska novina: 'za-
štita uljudbe, po njoj kršćanstva, nama je teško
gledati, da politička sebičnust zaustavlja. slobodni
razvitak ljudstva, da se Rusija zauzimlje za odur-
ni stafus-quo, koji smači tiraniju i zator : tolikih
kršćanskih a i slavenskih plemeoa, .kojima od Ru+
sije prva bi pomoć imala salaziti, u društvu osta-
lih njima naklonih velesila, Užasom.: sluša ' svijet
što se dogagju, a ipak se rudi :8olidarno :z& uzdr+
žanje status-quo, to jest — barbarstva; (U 'čemu
se jedino još Magjari slažu. kako se to vidjelo :0+
vih delegacija. Ur.) Istina, Iusija je doprinijela za
oslobogjenje dijela Istoka, ali su te zemlje na putu
Carigrada, kuda vodi nje težište. Neka Rusija:po«
kože da u Antiokiji i Kreti nju oduševljuje;lobo+
da i kršćanstvo, pak će svijet vjerovati :nje zada-
ći preporoda čovječanstva. Ako je Engleska pota-

 

i i zo iiatio
*) Od uglednog prijatelja našega. lista, komu prepušta.
mo ost za nazore, od kojih mnogi žalibie saditi,
igtinu, Uredništeo, A HA