oo List šobagi stiže sišboše, Cijena ma je una :60, na po godine flor. 2:25; sa Dubrovnik sa u kuću, a sa Austro-Ugarsku, | ialju se Uredništvu. otomi nE vanae sa godine for. 2:50; sa inosemstvo Za oglase, zahvale flor. 4:50 i je predbrojen i za o x ... Stanje u Srbiji. Srpska Zastava“, organ bivšeg regenta Ri- stiča donosi iz Požarevca jednu prošnju na,kralja, u kojoj se tuži na ponašanie njegove vlade. Tu piše, da se vjerni podanici iz najboljih obitelji u požarevačke tamnice nedužni zatvaraju u stranačke svrlie i u tamnici svakojako muče. Ovi ljudi, veli adresa, tako se drže, da izgledaju kao da si ih iz groba izvadio. Imadu posebna mučila, s kojim ih mrcvare i krvlju oblijevaju. Mnogi su od toga postali sakati. Drugijem .pak ud velika rastezanja pokuboše ruke i noge, a neke bičeyaju do krvi. To, veli adresa u ,Srpskoj Zastavi“, nije- su nikakvi zločinci, nego ljudi koji su od naroda više puta bili izabrani na prva mjesta ... Ali... ne spadaju naprednjačkoj stranci. Adresa pred svrhom kliče: »Veličanstvo! Mi sada trpimo veći zulum, nego li je bio onaj, što je tvoga pretka Miloša potaknuo, da razvije zastavu ustanka proti turskim zulumčarima“. Ovo je grozan krik, koji se neda nikako o- prvsuti, Nikada liberalci niješu swjeli zgriješiti ovako proti načelu narodne slobode, jer ovdje se izmegju redaka jasno veli, da je Srbiji mnogo bo- lje bila kad je bilo roblje Turske, nego li joj je sada. A raširivat u narodu ovake misli — pa da gu tiš sve i prave — to je pravo zločinstvo. Jer narodaa sloboda mora biti draže nego ikakvo ma- terijalno i individualno dobro, ako to dobro dono- si robovanje tugjemu narodu. Ali kad je orgau jednoga od majprvih politi- čara Srbije došao do ovakoga usklika, megjer mo- ra da bude to stanje upravo nesnosno. Jovan Ri- stić hvaljen je kao trijezan i prokušnni diplomata, koji je Srbiji učinio mnogo dobra. Pa kada nje- gov list vapi da je gore sada nego je bilo pod turskijem zulumom, svak te pozna poglavicu libe- ralne stranke, mora zaključiti, da on bez velike ne- volje, ne dopušta ovakovih navali i da je u Srbi- ji oajmanje tri put gore nego li to kaže organ bivšeg regenta mlade kraljevine. Ove stvari nijesu megjutim preko Drine ni- šta novo, Mi smo ih odavna slušali i prenosili, samo što su dolazili sa protivnih strana, Kad vla- dahu radikalci, onda su naprednjaci i liberalci jav- ljali kako se živjeti ne može, vlada je varala i svake zloporabe radila: radikalni krčmari posta- jahu presjednici tribunala i prefekti okružja, a tamnice se puniše nevinih liberalnih gragjana; lo- povi se pojaviše bez opasnosti, hajduštvo procvje- ta, vojska ne primaše plate, birači ne plaćahu po- reza: naprednjaci i liberalci da izgube pravo gla- sa, a radikalci zato da glasuju za vladu. To se svaki danom dokazivalo, javljalo, pretresalo dok napokon stvorio se kaos, u kome e nije znalo ni ko vlada ni ko sluša ii radikalci bijahu s vlade uklonjeni. Nastupise liberalci. Ovi su iz početka bili bo- lji, ali poslije oponašahu svoje, prešasnike. Stanje u Srbiji mješte da se popravi ono se još više po- gorša. Zloporabe, nezakonitosti i svaka nedjela bi- jahu na dnevnome redu, Onda su radikalci preu- zeli ulogu tužitelja, pak su oni sa naprednjacima počeli da broje sva/ona zločinstva šta ih počini stranka na vladi. Opet novi vrag. Kralj je bio pri- siljen, da ih poćera, da obustavi ustav i da pozo- ve pa vladu naprednjačku stranka. eda u Otpravništvu lista: na godinu flor. stoji 10 novi. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da tiskaju po pogodbi. Rakopisi Ova vlada evo već tri godine dana bez ika- kve kontrole, jer skupština koja je tamo nije ne- go neka parada, kad ustava nema. To jest ima ustav, ali ovaj graniči s apsolutizmom. A kako vlada? Stari neprekidni tužitelji radikala i libe- rala, nalaze se evo sada pred njima na optuže- ničkoj klupi i oni im opetaju:i dokazuju ono, i još grgje, što su oni njima kroz tolike godine dokazivali. Ovo hoće reći da u Srbiji više manie sve te stranke vrijede jedna koliko i druga, pak da sva- ka samo za to želi da dogie na vladu, da poči- nja ono su čim je do juče prekoravala svoju protivnicu. Drugijem riječima. narod je postao u- pravo nesposoban, da se vlada i da izmegju svo- jih boljih sinova izabere sebi jednu krepku ali pa- metnu vladu. Mi tim ne kažemo da u Srbiji ne ima ljudi, koji bi tome odgovarali. Držimo da ih ima i uz sve pogreške što ih je liberalna stranka do sad počinila, cijenimo ipak da su Ristić i družina od svih drugih najbolji. Ali narod baš zato nije s nji- ma; on je sa lošijim koji ga dovode do takih mo- menata, da se pošteni i rodoljubni Srbin mora pi tati. da li je bilo bolje pod Turčinom nego li je sada. Ispred ove opsske otpada svaki komenat. Srbija se nalazi u takom položaju, koji je bankro- tiraju veoma blizu. I baš u taj čas, dok bi ioi tre- balo gvozdene ruke i najvećeg apsolutizma. njezi- na vlada ide da se odvaži na takav jedan čin kao što je revizija ustava! To je čudo. Ali ko će se tome čuditi kad se zna, da radikalcima, dakle naj- većoj srpskoj stranci, ni to vije dosta, nego da su oni izjavili, da se meće upuštati u poslove revizije, ako im se načelno ne zajamči onaj ustav od god. 1888 i ako se njih ne pozove na vladn! A uprav ustav od 1888 i njihova vlada i dovela je Srbiju do ovake propasti. Jesu li ta čeljad izguhila glavu? Ili je u Sr- biji patrijotizam tako misko spao, da bi svaka stranka bila spravna, da upropasti domovinu, sa- mo kad se njome neda da vlada. U ovakijem okolnostima dolazi u Beograd Nikola I. knjaz Crnogorski, da posjeti srpskoga kralja i da izmiri zavacjenu Petrovićevu i Obre- povićevu dinastiju. Bolnijem podsmiiehom mogli bi odgovoriti na one eksaltirane glasove Srba, ko- ji u tome susretu vide novu eru. Ali ako uzmemo u obzir ono, što srpski listovi ovom prigodom do- sta misle a izmegju svojijeh redaka brižljivo skri- vaju, i ovaj susret, koji bi mogao da obim vlada- rima bude kao neka utjeha i okrijepa u kojoj će da zahorave jade svojih zemalja — i ovaj velju susret ima služiti kao temelj veliko-srpskih ten- dencija. Ove tendencije zna se kamo smijeraju i kako diraju vw nešt, na što Hrvati misle da ima- ju veće pravo nego Srbi. A pošto je svegi tijelu bliža košulja od kaputa, to bi i hrvatska štampa i hrvatski politički svijet imao ovaj susret srpski- jeh vladara shvaćati onako, kako se Srbi tom pri- godom budu podnosili naprama onomu, što nas svijeh interesovati mora, ako želimo da jednom postanemo narodom, Što se pako Srbije tiče, njezino stanje mo- ramo žaliti, jer kakvi god bili opet su nam svoji. Iz njihove nesreće mogli hismo i mi Hrvati mno- go toga naučiti i zapamtiti. mak A IR Pretplata 1. oglasi plaćaju se upravi ,Orvene Hrvatske" o Dubrorniku & dopis i ost. plaća se 10 novi. po retku, a oglasi koji we više uta i (7 Bv R se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. Carevo ' krunisanje.: *) Njeki naš drug u Zagrebu izreče ; da. je. ru- skoj kulturi doznačena uloga, da preporodi čovje- čanstvo. To se ne čini ozbiljno, poslije. riječi Car- skog proglasa, zavjetom dogragjena Rusije:i utvr- gjenja pravoslavja. Dakle Rusija ima još osvajati u. Europi i A- ziji, te naravno i budućim stečevinam ; nametnuti pravoslavje? Je li ta dva zahtjeva ruskog; samo- dršca sadržavaju uvjete kulture i napretka? Na- ma se to ne čini. Rusija je Poljskom u Evropi po- kazala, da nje zadaća nije kulturna, jer bi, štedila pleme i vjeru Poljske. Što namjerava. na istoku? Uzdržati Tursku, koja se ruga Europi sa zahtjeya- nim reformam. To nije zadaća ,preporoda. čovje- čanstva. U Aziji već zaokuplja Kinu, , nastoji za- posjesti Mandžuru, makar joj Sibirska . željeznica otvara put na Tihi Ocean...Dakle opet osvajanja u vid. Rusizam i pravoslavje, to. su. stožeri razvit- ka ogromnog Carstva, a nit jedan.niti, drugi ne može biti postulatom čovječanstva. Svoje plewe i jezik, puci ljube,.,;a vjera.je plod daševne slobode. Jer smo Slaveni, nemožemo i ne swijemo podupirati takove . težnje; jer to.bi značilo odvraćati se od zapadne kulture, koja. .je jedina uljudbu i slobodu ukrasila. : Nikakva. uzaj- mnost ne meže nas navesti, da hvalimo što.je ua štetu slobode i napretka. Mi imamo uvjete. opstan- ku i razvitku bez rusizma i pravoslavja,.a znamo da bez tog obilježja Rusija nas ne priznaje. za..su- plemenjake. Politika sadašnje Rusije ide za tim, da, za- gospodi svijetom, ali uz to trpi a tim.i podupire pokolje u Aziji i Europi, koji natkriljuju. one; pr- vih vjekova kršćanstva, Ako je njoj. do, preporoda čovječanstva, nje sila mogla ih je zaustaviti. i pro- krčiti put uljudbi i napretku. Ali regbi da .su nje državne koristi jače od razloga, uma: i srca; ona je osujetila pothvat Eoglezke, tako da ogorčenjem Gladstone, prvi državnik vijeka, piše o solidarno+ sti inih velevlasti, Ali povjest će _ zabilježiti, da,kad najvećim sjajem bi obavljeno krunisanje ruskog Cara, da je baš tada u Aziji i Europi kršćanstvo .i| katoličkog i pravoslavnog krila pretrpjelo najgroznija progon- stva, koja čine zaboravljati na ona Nikomedije. Mi Slaveni bi željeli, da ogromno rusko Carstvo bude ono što bilježi njeka slavenska novina: 'za- štita uljudbe, po njoj kršćanstva, nama je teško gledati, da politička sebičnust zaustavlja. slobodni razvitak ljudstva, da se Rusija zauzimlje za odur- ni stafus-quo, koji smači tiraniju i zator : tolikih kršćanskih a i slavenskih plemeoa, .kojima od Ru+ sije prva bi pomoć imala salaziti, u društvu osta- lih njima naklonih velesila, Užasom.: sluša ' svijet što se dogagju, a ipak se rudi :8olidarno :z& uzdr+ žanje status-quo, to jest — barbarstva; (U 'čemu se jedino još Magjari slažu. kako se to vidjelo :0+ vih delegacija. Ur.) Istina, Iusija je doprinijela za oslobogjenje dijela Istoka, ali su te zemlje na putu Carigrada, kuda vodi nje težište. Neka Rusija:po« kože da u Antiokiji i Kreti nju oduševljuje;lobo+ da i kršćanstvo, pak će svijet vjerovati :nje zada- ći preporoda čovječanstva. Ako je Engleska pota- i i zo iiatio *) Od uglednog prijatelja našega. lista, komu prepušta. mo ost za nazore, od kojih mnogi žalibie saditi, igtinu, Uredništeo, A HA