vo prati, za sve ima pravo da zna. Po prijateljsku pak sastavljamo pa srce onim ocim redodržave, kojih se ove naše riječi tiču: nemojte tako naro- du i vašoj istoj po redu braći! Nije lijepo a nije ni pravedno. Čemu da se patrijotično prvenstvo za malo usluga našoj ,očinskoj“ izdaje? Zalogaj do usta glas do vijeka, a onim čestitim franjevci- ma, koji se u mišlju s nama ovdje slažu i ako ne mogu da se za to izjave, poručujemo, da paze da se za čije hire ne baca u kal stari lovor vijenac njihove slave u borbi za prava onoga naroda, či- ji smo svi sinovi. Za danas dosta. Najbolja nas je namjera vo- dila, kad smo ove retke turili na javu, nadamo se da će svak, pa i ne begenisao ih, tu namje- ru uvažit. kla, neka ona uzine tu svoje tuke, kuje niko ne smeta, zadani osjeguranja uljudbe od fanatizma, pak ćemo mi prvi katolici započeti hvalospjeve njezi- noj kulturi i nesebičnom nagonu. Ali dok ona šti- ti izgrede, da ga bolje u svoje svrhe zadobi, do = tada nećemo priznati da joj je zapala zadaća kul- ture i preporoda. Nje će carstvo nadmašiti Ćirovo ali nje slava neće bliskati onim sjajem, koji jedi- no uljudba prava može činiti prosinuti. Š Na jedan ispravak. U više navrata primili smo raznih pisama, a i na riječ slušali, kako u franjevačkoj redodržavi Presv. Otkupitelja, koju je narod rad njezinih za- sluga za vjeru i domovinu ovjenčao sa naslovom : slavna redodršava, u zadnje doba opažaju se nje- ki doduše osamljeni pojavi, ali koji se ne slažu sa dičnim tradicijama iste. Govorimo samo s narod- no-političkog gledišta, jer s drugog gledišta mi ne- mamo nikakva prava da se o franjevcima bavimo, a ne bi smo imali ni 0 čemu. Evo što je na stvari. Pred nekoliko vreme- na jedan naš dopisnik iz Dalmacije poslao nam a mi priopćismo vješticu, koja se odnosila na prelaz nekolicine drniških fratara u drugu redodržavu. O- vo, da pravo rečemo ne bijaše nam jasno, pa mi- šljasmo da bi tome mogli biti uzrokom politički motivi, o kojim imasmo još primjera, te su dotič- ne na ovaj korak usilovali i zato onu neznatnu vijest propustismo. Sada u zadnjem ,Nar. Listu“ (kao priopćeno, bez odgovornosti uredništva), ti drniški fratri odnosno o njihovom tobožnjem pre- lazu poslaše ispravak. Svakom patri pravo da is- pravlja netačnosti, pa to ne poričemo ni drniškim fratrima, a i mi bi onu netačnost rado ispravili, kad bi se bili na nas obratili. Nego ispravak dr- niških fratara zahvata...... malo u dublje, kad proglasvju ,zgoljnom lažju“, da su oni — ili nji- hova braća, što je u stvari sve isto — ,podnosili zbog njihovih političkih mišljenja“. Ako se ova stavka odnosi na samog jednog, tad mi — po u- bavijestima što smo ih od više rodoljuba i prija- telja dobili — rado potvrgjujemo da on niie ništa trpio zbog svoga političkog mišljenja i vladanje koje skroz je u skladu sa političkim osvjedočenjem vla- dinovaca ili pako istog O. provincijala. Ob ovom budi uzgred rečeno kako je prigodno najviše do- prinio izboru za zastupnika Biankini, a prigodno opet protiva njegovu zastupničkom radu najviše prigovore podizao. Ali to isto ne može se kazati ob ostalim drniškim fratrima u širem smislu rije- či, ili drugim fratrima vedodržave. A da ispravak Pisma iz Boke. Kotor, 12 Juna. — Jučer, dne 11 tek. pre- svijetli i prepoštovani Pragospodin Frano Uccel- godišnjicu svog svećeničkog regjenja, obavljena, što je karakteristično, nazad 25 godina, u našoj stolnoj crkvi Sv. Tripuna. Ovom prigodom dični naš Pastir primio je mnogobrojne čestitke i izja- ve štovanja od svog stada. Bog nam ga poživio za muogo ljeta čila i zdrava na stolici kotorskih biskupa, na to veću duhovnu korist starosjedioca Boke! — Boka kotorska, Juna. — Po zadnjim vi- jestima, sbilja će ma hrišćanski Vidovdan, dne 27. tek. kad se spominje propast, srpskog carstva, knjaz Nikola Crne Gore posjetiti mladoga Alek- sandra, kralja Srbije, sina poznatoga u svijetu bi- i knjaževine ,za bolju budućnost srpstva na Bal- uslijed prirogjene srpske nezahvalnosti. va važni preokret, ,Srpski Glas“ i , Dubrovnik“ stićenike Visoke Vlade i skoro, da ne kažu: me- lini, kotorski biskup, ispunio je dvadeset i pet jelome raskralja Milana. Kako čujemo ovaj je po- sjet važan zbog svoje političke strane. Radit će se, da se dogje do sporazumka izmegju kraljevine kanskom poluostrvu.“ Knjaza Nikolu će pratiti tri ministra, dva komandira vojna, i conte Lujo Vojnović. Bit će zastupano sve srpstvo osim pri- vrženika pretendenta na prijestolje Karagjorgjevi- ća, koji je u zadnje doba mnogo gorkih popio Iz Boke, 14Juna. — Dok se iza brda shi- po udešenom planu prikazuju bokeške Hrvate kao zimčeta c. k. kotarskog Poglavara gosp. Emila Ragazzinia, koji je nuzgredno budi rečeno, po svjedočanstvu samoga ,Dubrovnika“, skorih dana svoj prilog uložio u fond srpsko-pravoslavne fon- dacionalne ženske škole u Kotoru. U zadnje vri- bi mogli jednom okrenut ulogu i poćet .,bistrit“ mi. ,Katolička Dalmacija“ bi onda žnjela ono što je sama posijala. U pretprošlom broju donesosmo jedan čla- nak križanje plemena, ,K. D.“ našla je za zgod- no da se na nj osvrne i da nam poda nekolikv lekcija, premda smo joj već jednom na tom ne- harnom poslu zahvalili. Čitav članak nije nego perfidna mistifikacija. Naglasujemo ove riječi. Mistifikacija je jedda velika laž prekrita plaštem nuzgredne istine. Ča- ša vode u koju se ulio prst vina. Iz daleka čini se da je sve vino, a pokušaj ga — voda. Tako i »Bat. Dalm.“ Istina je da smo mi u članku Kri. žanje plemena na podlozi premaogih činjenica kop- statovali nešto o čemu su se slično izrazili prvi etnografi i ekonomiste na svijetu, a da ne spome- nemo druge, imenovaćemo samog jeduog: Leroy- Beaulieu. Ali je laž, golema laž, da ,Crvena -Hr- vatska“ zove u naš narod njemačku invaziju, od čega se licemjerno zgraža naša zadarska družica. Od tog podmetanja nama se ne treba ni braniti, Brane nas naši članci o naseljivanju tugjinskih ko - lonija po hrvatskim krajevima. Isti članak križa- nje plemena, u kome dok se koustatuje, da Ne- Slaven, ako ga naš narod uspije asimilirati, bude mu većim dijelom poslije od koristi, kako se vidi to u Češkoj, Rusiji, i drugje — o tugjinskim se kolo- nija ma uopće veli, da su ko prava kiselina koja narodni život podgriza i truje, Isti taj članak kaže kako mi mislimo o tugjinskoj invaziji, za koju se »K. D.“ objesila, da nas po svoju osumnjiči, A za- što ova tako? Mi ne znamo, a po svoj prilici ne zna niko do ,Kat. Dalmacije.“ Koliko bi bvlje bilo, da se ona toga ćoravoga posla progje! * * * U to evo i zadnjega broja ,Kat. Dalmacije.“ Stare klevete drugijem riječima iznesene, da je naš urednik proturao u Beč narodnjaka Klaića, ila je njegovo pismo pisano 4 mjeseca prije izbora »Svezalo“ Konavljane, koji su odlučivali na izbo- ru it.d. Sve jedna bolja od druge. Izmišljotina ja da je pismo urednika svezalo Kouavljane; drugi su razlozi radi kojih oni nijesu došli na izbore. Izmišljotina je da bi Konavle odlučivalo u izboru sve da je izišlo u pravaškom duhu i toliko dfu- gih lakardija, da nam se gadi odgovarat. Lako je iz Zadra bockat, al je teže u narodu — kraj toli- kih zaprijeka — radit. Mi zuamo da se »Kats. ličkoj Dalmaciji“ drago karat pak joj na to odbi- jamo. Ali ona još nije svršila. Nastaviće u doša- stom broju. Tako će učvrstiti stranku prava u Dalmaciji i podignut jo; ugled. Bravo ,Katolička“! jeme, ta se bacanija još češče tura u javnost, pa bude potpaniji a naša ,laž“ očitija imao je doti- čni otac, pa ako hoće i njegov prečasni provinci- jal javnosti saopćiti, od tolikih samo slijedeće is- prave: 1) kolorednicu O. provincijala upravljenu na sve fratre svoje države prigodom zadnjih saborskih iz- bora ; 2) zabranu samostanima Makarske, Živogošća i Zaostroga glasovati za pravaške predloženike; 3) pismo upravljeno O. A-ću prigodom smrti dr. Starčevića, čiji sadržaj bio je poznat mnogim u Drnišu, pak je valjda to pismo bilo povodom da je naš dopisnik upao u netačnost o prelazu drni- ških fratara; 4) imenik istraga, ukora i pedepsa kroz zadnje trogodište, otkad se u Dalmaciji počela življe mi- cati čisto-hrvatska misao, odnosnih na politićko mišljenje ili bar neka nam kaže: jesu li veće i brojnije nego one otkad redodržava opstoji i tad istom mi ćemo biti poraženi. Neka budu uvjereni časni Oci ispravljači, da mi velikim zauzimanjem pratimo pohvalni rad nji- hove redodržave, ko što u velike simpatišemo sa blagotvornim djelovanjem franjevačkog reda u na- šta su mu sada i šta mu još mogu da budu. Ali istodobno zabrinuti smo nekim pojavama, koje se zadnjeg doba kod njih gore u Dalmaciji opažaju. Živo želimo da slavna redodržava na stare zaslu- ge bude nove nadoveživala, a da ovi neki pojavi što prije isčeznu. Interesi redodržave ne smiju se sa interesim i srećom hrvatskoga naroda i ko ih na ova raskršnicu vodi, taj redu ne čini naj- bolju uslugu, Neka se uvaši da narod sve pomaji+ jednom za uvijek otporučnjemo glasilima srpske misli na tobožnjem ,srpskome Primorju“, da do- bro znamo kud i radšta šibaji onakim tricama. Znaju gospoda, da mi nijesmo niti možemo biti nikakovi ,Benjamini“ onoga, čijemu se povratku u Kotor uzradovala (I) ne samo Boka već i sva Crna Gora, kao što ja izvolio reći Svijetli Crno- gorski Knjaz Nikola u svoje vrijeme; ali naravno njima stoji u račun, da onako piskaraju. A kad bi nas ko htio i da uvjeri, e nas grije sunce ona- kove milosti, kažemo unapred, da nijesmo tako na- ivni, kad smo pače tvrdoglavi. »Crvena Hrvatska“, br. 21, uvodnim člankom »Bokelji i sjedinjenje“ tako je oborila ,Srbe“, da muču kao opareni. Na onakove povjesničke nepo- bitne dokaze nemadu šta bi suprotstavili. Dobro je zabilježiti, da ni isti ,Srpski Glas“, koji je o- bilat u svojim ,Pabircima“ nema riječi u odgovor članku, premda je njegova dužnost osobito bila ba- rem pokušati, pak i po svoju, štogod odgovoriti. Ovakovi su oni. Pobijeui sad šute. Neka progje koje vrijeme, pak će opet sa istim ovim stvari- ma kao i do sad, na javu. Treba pamtiti! — Dubrovnik, 19 Juna, »Kat. Dalmacija“ neće nikako da se ostavi zadirkivanja i inata. Napada nas zvana i ne gva- na, list, urednika, sumnjiči, kleveće, a to sveu ime blaženog bistrenja pojmova. Jadnijeh pojmova koji se se ovako ,bistre.“ Mi bismo rada da se tijeh peckanja kurta- rišemo, ne radi nas nego da se ne stvara sabla- san, Ali svaka strpljivost ima svoje granice, pak Pogled po svijetu. Delegacije. — Rasprave u delegacijama i dalje traju, ali će vlada i u jednoj i u drugoj de- legaciji za svoju politiku i za sve svoje predioge dobiti skoro jednoglasnost. Naglasuje se da: ce iza ovog zasijedanja ratni ministar potražiti mi- rovinu, Car. Vijeće. — U car, vijeću došlo je do žestoke prepirke izmegju antisemita i mladoćeha jer će ovi zadnji glasovati za vladinu zakonsku osnovu o cukaru. Njemačka ljevica već se posve- ma rasula. Njezini članovi gledaju da ustroje no- ve stranke kojih će biti najmanje četiri. To je barem utješljivo, Papa je izvojevao veliku pobjedu u abisin- sko-taljanskom ratu. On je poslao kopskog pa- uijarha Makarija, da ugovara s Menelikom o pre- daji zarobljenika, unaprijed osjeguran, da će mu ugovori potpuno uspjeti, Talijanski laži-liberali radi toga viću na papu mješte da mu zahvale. Kineski potkralj Li-Hung-Čang zvan ki- neskim Bismarkom putuje po europskih dvorovima, da sklopi čvrste odnose izmegju Kine i Europe. Sada je u Berlinu, a doći će i u Beć. La-Hung. Cang ugovara o raznim reformama što ih Kina misu uvesti u svoju državu. Laži liberali u Franceskoj užasno napa- doše vladu, sto je dopustila da katolici u nekim gradovima drže tjelovske ophode! 1 ovi ljudi go- vore da su zaštitnici slobode!