rid ad bilo nazad 4 godine na Bolu, .
00
radija RAI raje, č
o se hoće što obilnije pomoći.
Nego ovom žalosnom prilikom, ne možemo
a da ne opazimo nešto, što nas je u glavnom i
navelo, da ovaj članak napišemo. Mi mislio nai-
me, da bi se ovijem neprocijenivijem štetama, ko-
je su sro u Dalmaciji veoma česte, dalo lako iz-
bjeći, Čini se da kiša ni voda toliko kriva
koliko obragjivanje kako se onamo provagja.
Dosta je proći parobrodom uz hvarske i bračke
obale, da se čovjek o tom uvjeri. Vinogradi pro-
težu se od obale morske do na vrh brdija, koja :
su dosta strma; pa usprkos tome nema nigdje vi-
djet nijedne megje, nijednoga: doca. Kada gledaš
one strmine -meke obragjene zemlje, čini ti se.da (|...
te ih sad na prva kišica; sveu more -splaviti, pak
se čadom čudiš, kako se je moglo do sad održa-
ti. I održi se i: jedan+i deset puta; mego :dogje
penadna, malo jača“ onda se dogodi ono što je
stranac predvigjao.
= = \To je megjutim do običaja obragjivanja tla,
jer onaj narod radin je.i marljiv do čuda. , U nas
pa pr. u Dubrovačkome kraju isto: su brda strma,
a možda i više, ali se kod nikakve poplave ne
dogagja velikih šteta. Jer je sva zemlja uz brdo
podignuta na doce, koji su podgragjeni tvrdijem
megjama. Zemlja onda leži vodoravno i voda, ma
kako velika bila, ne može da naudi, najviše ako
gdjegod prospe koiu lošiju megju. Dapače gleda
se, da je dolac ako je moguće nešto k brdu na-
gnut, pak se ni cvijet zemlje u mulju ne gubi ne-
go ostaje u jarku pod megjom. Tako se izbjegnu-
Jo mnogim neizbježivim nesrećama. I najviše str-
mine dadu se sačuvati i obraditi. To svjedoče iz-
imegju ostalih vinogradi pod Majkovim kod Slano-
ga, zatim baštine s desne strane Rijeke, mnogi
predjeli u Konavlima itd.
Prigodom teške nesreće, koja je sada zade-
sila našu braću otočane cijenimo da neće biti su-
višno, ako ovo istaknemo eda bi u buduće i oni
proučili, ne bi li bilo bolje po strminama podizat
baštine, kako to rade naši posjednici. Trošak je
istina malo veći, ali to se isplati u drugim kori-
stima. Bilo bez zamjerke rečeno.
Na vlastitu obranu.
U Ljubuškom, 14. septembra 1896.
Čitao sam više hrvatskih knjiga i pjesama
rado ih imam u rukama; ali nijesam nikad nai-
ao na priliku, koja bi mi ogorčila volju napram
hrvatskoj književnosti. Može biti; da i (u postoji
meka razlika u-shvaćanju kao. što. se. jasno.. vidi
med nekim hrvatskim mjestima. U hrvatskom glav-
nom gradu, Zagrebu, većina brzo shvati, što i ka-
ko im treba pisati u slučaju, kad se što o muha-
-medancima piše. Uvidješe, da bosanski narod ima
dosta razuma, dara i volje .za napretkom, kao i
stali, a dotično muhamedanci. On pojmi dobro
Šo to je jedan narod, što je to marodnost, koju \vri-
jednost ima ona gruda gemlje,;na kojoj se
i teži za njenjim blagostanjem i napretkom,
se i za zadovoljstvom pripovijeda o svojim rd
ma, te ih slijedi u radu i domovinskoj ljuba
t uza to žarko i iskreno ljubi i štuje. svoju st
vinu. Takvvom narodu ne. Strobe dokazivanja (za
njegovu dužuost.
Dapače smijem reći, da baš narod bolje i
mnogo bolje pojmi domovinu i njenu ljubav, mje-
Sue tradicije bolje pozna, nego li neke. hrvatske
«zemlje. Možda odatle i pridolazi, te meki misleći,
ds smo.mi mubamedavci gori od afričkih crgata,
te nas mrze, navaljuju na našu svetu vjeru, Pt:
Sičaje, harakter i sve ostalo, pak onda nečuvene,
* zlobe i pogrde na nas bacaju, čega osobito o
Lima megju fanatičnim srbendama. Neka dogje ta.
4 kov jedan gvozdenjak u društvo. muhameda
Š te vidi, što smo mi, kako živimo; kako li" se %
DR srećemo i koju će ljubav i nagnuće imati, kak
x e] mnieaš ia kako 3 08 raž
“stavio na čelo pokretu proti Turskoj nazivljuć sul-
EE
piskara po novinama, pa i drugim vbacuje u gla-
jo.. Premda _niješam
i spisateljima, ipak 2 mogu pk ča mimoići dr. Antu
Tresića Pavičića, koji je nedavno opisao u.,Domu
i Svijetu“ svoj. put po Bosni i Herc., jer mi je
upžafo žao na onako razumna i učevna čovjeka,
da se nije dobro uputio u običaje bosansko-
hercegovačkih muhamedanaca. On do duše vr-
lo lijepo piše i štil mu je prekrasan i ugla-
gjen, da ga čovjek s nasladom čita, ali: kad
počne opisivati običaje i karakter muhame-
danaca, čitatelj muhamedanac primoran je ili osta-
viti, ili; sasvim mehanički «proći. Rek bi da se
Tresić više poslužio tugjim- presudama, nego li
svojim vlastitim: iskustvom. ::: ///!
Ovaj-slabi...pojam.o..nama najviše postoji u'
Dalmaciji, izuzevši grad Dubrovnik, koji je od-vaz-
da imao prilike, da dogje u bliži dodir s muha-
medancima. Obično druga. mjesta drugom misli
"diša'.U gradu Splitu izlazi novina pod naslovom
, Pučki list.“ Ja ga nijesam nikad imao u rukama
14 sad prvi put, te sam rado uzeo da ga proči-
tam. Pretplatnik njegov upozori me na jednu pje-
smu o Banoviću Sekulu i reče mi da će ga od-
mah vratiti. Svaki je muhamedanac ogorčen kad
se o njegovu bratu neuljudno govori, pa još s ko-
jim ga vjera spaja, pa ma gdje on bio, kamo li
uzeti te jednog muhamedanskog vladara, koji sje-
di na svečevoj stolici, smatrati kao najprostiju o-
sobu. Tako i spomenuti list, misleći da smo mi bez
primjedke donosi u svom 17 br. pjesmu od ne-
kakva Josipa Pavela Ivanova, koji rek. bi da ne
razumije ni šta je to pjesma, kamo li da s njom
ushiti čitatelja. Premda nijesam pjesnik mislim da
pjesma bo ove vrste treba da zanese čovjeka, te
i on sam da misli, e mu je handžar u ruci i daje
sam ona osoba koja igra glavnu ulogu pjesme.
Priznajem daje pjesniku duh slobodan, te mu
nije grijehote i laž u istinu zavijati, ali mislim
treba ipak da pjesma u čovjeku uzbudi ili žalost
ili veselje, a ne da ogorčava i zatire volju čitate-
lju. Što je Pavelova pjesma skroz sva lažna, mo-
glo bi se oprostiti da nije i u laži sasvim pritje-
zao, Čudim se ,Pučkom listu“ što prima ovako-
ve stvari. Nu ako on misli da mi ne znamo čitati
na onaj jezik, kojim je on pisan ond4 ništa i ne
govorimo. Neka ga razumije ,Crvenu Hrvatsku“ i
to ju molim, da ga opomene i nasvjetuje kako će
vršiti svoju zadaću. Kad je ,Pučki list“ njegova
je zadaća upućivati i rasvjetljivati svoj narod o
njegovoj domovini.
Ovoliko na javu uz molbu, da se sa bratske
strane naših sunarodnjaka u buduće ima malo vi-
še obzira na nas. muhamedovce, koji smo sinovi
jedne majke — Hrvatske, a ne da se u tom po-
vodi za Srbima. _Zihlmija.
Pogled |po svijetu.
Nemiri na Istoku nijesu još svršili. Tar-
ska vlada tjera iz Carigrada Armence uprav na
masse. Eogleska je sva. uzbunjene, Gladston se
tana teškom: uvrjedom. Po svoj prilici -doći će do
novih i ozbiljnijih izgreda usprkos. svakoj inter-
venciji centralnih vlasti. Računa se: da je ubijeno
do 8000 Armena. .
Domaće vijesti.
**__:Umoljavamo naše zaostale :predbrojnike,
se već pošure svojom pretplatom.
Kompromis u
je stranka prava u Banovini, koja se
lake Domovine gtlopila isborni
strankom ili mi nje se
na izbore proti za kome ne
jemo da su
ih pe kandid
PUzkTINV
i višim književnicima |
stvo“ ujitoa u pr. br.
Banovini. — Čujemo 4
Mato Mrazović + lalia i za 4
vrijeme vogia narodne a poslije nezavisne stranke
umro je u Zagrebu. Laka mu zemljica ! $
Strosmajer u Bosni. — Naknadno
ljamo, da su biskup uu jevu učinjene najvi
ovacije od cijelog a/ bez razlike vjere.
Pri otvoru sjemeništa i dotičnoj crkvenoi sveča-
nosti Strossmajer je držao veliki govor o jedin-
stvu crkve. Nakon toga otišao je u Travnik gdje
je isto tako bio doćekan, Znak vremena.
' Francuzi u velikom izletu putuju po Dal-
maciji parobrodom Senegal, najsrdačnije dočekani.
"Jutros bi imali doći u Dubrovnik.
Vino. — Pišu nam iz Trstenika: Jematva
u nas bolja nego lani i osobito: se dobro podnio
čuveni naš dingač, da nikad tako.
Pošta. — Pišu nam iz Trpnja: Molili bi
da se već: jednom i u nas, stava pošt. škrinjice
koje su odavna došle na naš ured.
Hrvat reformator zrakoplova. — Zagre-
bački, bečki i berlinski listovi donose da je Za-
grebčaninu g. D. Švarcu pošlo za rukom da izumi
zrakoplov koiim se može po volji upravljati. Bal-
lon sastoji sav iz nekakve vrlo lake smjese od a-
luminija. Švarc ga je već dogotovio u Berlinu i
pokusi su dobro uspjeli. Ako potpuno odgovori o-
čekivanju, to će biti izum koji će izvesti u pro-
metnome svijetu takovu revoluciju, da se ova sa-
da ne može uprav ni zamisliti. Raduje nas da je
izumitelj Hrvat.
Gradska Kronika.
Lične out — Ovih dana boraviše u |
-. na hrv. m dr. i RO -
dni _ zastupnik vladine stranke.
i SRNE Zakon šest: godišnjega boravka
+Dubrovniku elio. se od nas pr Milas,
koji je: bio namješten šuplenat Uoči
mnaziji. Odlazi za gim? učitelja u Mostar ostav-
ljajuć_u krugu mnogobrojnih prijatelja. najljepšu
uspomenu, Svaka ga sreća pratila!
Ispravci. — Na članak ,Tužbe na Ređar-
primili sino iz općine ni-
šta manje nego šest: dipoččška jedan zanimiviji
od Eee: prkosi ko a = kao dobar
pozašva gahtijeva — i to jaš 19
zakona o štanip i — da ih tiskamo a. Bobana broje
mi ćemo ih ipak ostavit za došasti, a tomu je iz-
megju ostalog i taj razlog, što smo ovaj put u za-
dnji čas primili jedan odulji sastavak, Ovo za zna-
tiželjne čitatelje. Neka se dakle ustrpe do druge
subote, kad ćemo ih donje, u koliko budu u re-
du sastavljeni.
Da se nasmiješt —, 1 Dalmata“ piše, da ot-
.kad se u Gospi od Milosrgja. govore letanije hr-
vatski puk stoji nijem, a kad-su bile latinski da
je lijepo odgovarao. Bez komenta.. : !
Novo svjetlo. — Od nekoliko dana zastup-
nik društva Societa Elettrica e Iodustrialo, u Mi-
lanu pravio. je javne pokuse sa novo i nim
svileflećim plinom acetilente, koji su što se svje-
tlosti tiče dobro uspjeli. Ovaj plin razvija se iz
sapnenog ugljika (eatburd di KUD Nego —
kemičar u Parizu pronašao je, da je već 30%, pl'-
na u zatvorenoj sobi dovoljno, da uguši tjeka,
" bi bilo dobro ovu stvar razvidiet kje i istina.
is dokaz tobočnjeg dutrovačiog U ka-
ko ri Dubrovčani uvijek gojili najholje od-
nošaje sa srpskim kraljevima i knezovima, da
i bilo od neznatne važnosti za dokaz jeđine
osti, osobito kad se sma da su nežreitai
trgovali po Srbiji ipak — 'da_ budemo
ruku u njihovoj tvrdnji poslužit ćemo ih jednim
dokazom još iz god. 1371. blika_je.te godine
poslala dva vlastelina ser ro ich et ser
žak EEE SE: - 1
: Eg
Satepid
ODE EEA AIU ži
ipak sije ;klonala spbom, mega nakev. pošto