U DUBROVNIKU 26. Septembra 1896; Triat izlazi svake subote. unaprij je pa Ji 00. D$_ godine or. 3. 25; sa. Dubrvomi sa AE ce700iMY & be. ČI poštarski troškovi. e pčdinita i za 'došasto polugodište. : na godinu flor. 6, na pO godine dot. 32:50; sa inosemato: ojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se :a Yista : na godina fior kuću, a sa Awerro Ugarsk+ || slju se Uredništva. :iskaju po pogodbi. Pretplsta | oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopis Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, & oglasi koji se više pu'a Rukopisi se ne vraćaju. Lištove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. Prigodom jednoga kongresa. Ovijeh dana držaće se u Tridentu u Tirol- skoj prvi protuframansunski kongres, na koji će dv- ći odaslanici i učesnici iz cijele Europe. 1 Hrvat- ska bila je na taj kongres pozvana, Onomadne u Zagrebu dr. Brešćenski sazvao je veliku skupštinu u tu svrhu i ona je udredila dva izaslanika, kvji će otići u Trident u ime svijeh onijeh Hrvata, ko- ji bi željeli, da framansunske sekte nestane sa lica zemlje. Što su framasuni? U nas se dosta o njima čuje. U našijem primorskijem gradovima punijem pomoraca, kapetana i ljudi, koji su se vratili iz svijeta, nije rijetko čut, kako se za kojijem po- vjerljivo šapće: ono je frumansun! Vratio se se- ljak iz Amerike, najviše iz Kalifornije, donio malo novaca, pak se pred svojijem koči, hoće da je ma- lo drugčiji od njih, psuje engleski, ne ide u crkvu, ne ispovijeda se: odmab framansvn! Dosta i dosta puta ovaj pridjevak bude nepravedan, ali kadgod opet i istinit. Bivalo je našijeh pomoraca, koji su upisani u kakove svjetske framansunske iože. A i- pak, okladili ti se, da ni oni isti, niti oni koji ih framansunima nazivlju, ne znaju značenje te riječi. S toga naše framansunstvo ne valja ozbiljno uzeti. Ono je sporadično, ograničeno na pojedince. Naš čovjek u tugjemu svijetu dospio je slučajno u tako društvo. Karetan je brodio morem i fra- maneunski znak služio mu je u tugjemu gradu kao upoznaja, po kojom je dolazio do posla. Došli obojica duma i zaboravili na svoju ,braću“, pak živu i umiru kao kršćani, Pitaš li ih, to je društvo, u kome jedan drugoga pomaga, imaju svoje zna- kove i na kraj svijeta framansun će da se zauz- me za framansuna. I doista više im nije ni bi- lv rečeno. Čini se zbilja, da je početak framansunstva i bio osnovan na ovom megjusobnom podupiranju. Evo kako: U srednjemu vijeku bile su bratovšti- ne (cehovi) veoma razvijene, a to zato što je ari- stokracija imala neograničenu vlast, pak su se pro- sti gragjani, da se mogu branit od njezine sile, udruživali u društva, koji su sastavljali po zani- manju. Postadoše tako bratovštine kovača, šavaca, crevljara, zilara, mesara itd, I danas ih ima, ali ih novi duh, u kome su ljudi bar pred zakonom i ustavom izjednačeni, sve više tamani. Ovo su o8- tatci starijeh cehove, koji su siromasnim obrtnici- ma bili potrebiti za-obranu i zaštitu. Izmegju njih, u Njemačkoj osobito, najviše se razvila bratovšti- na zidura. Općeći sa fratrima i gradeći samostane, oni ih htjedvše na svoja oponašati, učiniše neke uredbe, uvedoše znakove po kojim se mogu poa- nati. Tako je zidar išao iz jednoga grada u dru- gi, po znakovima poznao svoje i bio zaštićen. Zašto ta tajnost? Ne znamo. Regbi da je ljudskoj ćudi tojnost nekako sklona, I evo iz ovoga, iz početka pevinoga kamenarskog udruženja izvrgnulo se i razvilo današnje opće i svesilno svjetsko framan- gsunstvo, koje se i zove po svom postanju imenom slubodnijeh zidara. Na dugo bi bilo, pripovijedati njegov razvi- tak prošloga i ovoga vijeka. Mnogo se toga od starijeh uredaba promijenilo počam od cilja pak do forme. Ali jedno je ostalo: tvrda, nijema i. neslomljiva tajna! Mučati! kan da je bila deviza framansunska Ne smiješ se odati da si framan- sun, ni što radiš, mi ko su braća it.d. — u jednu riječ : u svijetu šuti, jer jach onome koji to pre- krši! Radi toga o framansenstvu prije se malo znalo, tek da opstoji, oni koji su unutiima ne pripovijedahu, koji su izašli me smjedoše, radi primjera osvete, koje su vidjeli. Tajna čini čovje- | ka znatiželjnijim.i stvar strašnijom. Sto je to? U zadnje doba sve se otkrilo, Tome je naj- veće doprinio jedan Francez, koji se potpisuje Leo Taxil. On je bio veliki faktor u restauraciji treće republike, veliki framansuu, koji je došao do naj- većih časti u ovome tajnome društvu. Inače taj Taxil ima bit bio jedna da čuda eksaltirana glava. Ali ne mari. Kako? što? om se najednom odriče svoje ,hraće“, vraće se megiu katolike i stane pi- sat o framasunskim društvima i njihovim uredba- ma. Njegova otkrić« zabezeknuše neupućeni svi- jet, koji iz početka nije htio vjerovati. Nego za Taxilom slijediše ,apostate“ osukoljeni njegovim primjerom, koji potvrdiše i nadopuniše njegove ri- ječi; katoličko svećenstvo našlo je opet načina, da seuvjeri o istinitosti »jihovihpmavoda i tako je svr- ha i čitav organizam dregosine danas javan, us- prkoz njihovoj velikoj tajni. Oni su otkriveni. Framansum su dakle-jedna velika po svem svijetu razgranjena političko-vjerska udruga. Ova sekta ima mebrojno mnoštvo ceremonija od kojih su neke simbolične, a neke su formalne: i vrlo smiješne. Osvem toga sastoji iz graduacija. Svaki član je ,brat“ (ženska ,sestra“), ali oni iz dolnjih redova nijesu drugo nego nesvijesno orugje više braće, pak većim diielom i ne znaju za tajne. Do njih se teško i dolazi, ali se moraju izvršivati na- redbe. koje su poglavito vjersko-političkog znača- ja. Tako je framansunstvo igralo velike uloge u mnogim političkim promjenama, što su nastale u ovom vijeku u Europi, ali nije naša zadaća, da se ovdje o tom na dulje bavimo. Rekosmo da framansunstvo ima svoju vjeru i to je istina. Framansuni ,vjeruju“ i po tom ih treba dobro razlikovat od slobodnih mislioca, koji vele da nemaju religije i ne vjeruju u ništa. A što vjeruju ti framausuni ? Sasvim protivno od onog što uči kršćanstvo, a za njim i sve druge mono- teističke vjere na svijetu, Kršćani vjeruju u Boga jedinoga i trvjnoga, stvoritelja neba i zemlje i iz- vora svega dobra. Framansuni vjeruju u Vraga ,no- sioca svjetlosti i slobode“ ! Evo ovo je glavna, bit- na razlika izmegju kršćanstva i framansunstva, po čemu se odmah može da vidi, u kojoj ogromnoj protivnosti stoji jedno proti drugome. Framansun- stvo hrće da razori kršćanstvo, u prvom redu ka- tvličanstvo, da ubije vjeru u Boga i da na tijem ruševinama postavi temelj neobuzdanoj slohodi či- niti sve što hoćeš u koje mu drago pogledu. Sim- bolično je stoga što kod nekih viših ređova, onaj koji ih prima mora da pogasi papinsku tiaru i kraljevsku krunu..... U moralnom pako pogledu framansunstvo se izrodilo tako, da — ako je istina i polovica od onoga što pišu njegovi bivši členovi — :to je: o- sobito obzirom na ,sestre“ postala jedna orgija. Uzeto sve skupa, mi ćemo o njemu dobiti -naj- bolji pojam ako pokažemo današnjn Italiju, u ko- joj en kraljuje.: Stanje u koje su framaosuui do- veli onu zemlju i njihovo postupanje takovo je, da su neki isti zastupnici liberalnijeh načela v-. stali u parlamentu i tražili od vlade, neka ener- gičnom rukom raskrinka ovu tajnu udružbu! To im, naravno, nije pošlo za rukom. Čitave knjige dale bi se napisati o njihovo- me djelovanju u mnogim vrlo važnim pitanjima. Oni su država u državi, koja u tmini traži svje- tlost i spletkari kojekakve makinacije u raznovr- sne svrhe, a u prvom redu proti kršćanskoj vjeri. Radi toga razumljivo je, da se kršćanski vijernici dižu na noge, pak će i antiframansunski kongres u Tridenuwux mnogo doprinijeti, da se framansun- stvo. još bolje rasvijetli. Već s toga zanima nas ovaj zlameniti sasta- nek, za nas još zlamenitiji, jer će se na njemu naći i dva hrvatska izaslanika, U Banovini, kako čujemo, ima nešto malo framansuna, koji su po- dijeljeni u lože u Zagrebu, Sisku i Zemunu. Te su lože bez ikakve važnosti, jer podregjene u sve- mu magjarskim ložama, a sastoje poglavito iz ži- dova i msgjarona. Veliki meštar zasrebačke lože govore da je prof. Špiro Brusina, što. on sve do danas nije opozvao. Nego s vremenom mogle bi ove lože, koje sada broje najviše 60 članova, da zauzmu drugi položaj u našem životu, koban i po hrvatsku narodnost i po vjeru, koja je .u narodu duhoko uvriježena. To je u prvom .redu imala na umu zagrebačka skupština, kad je birala dva oda- slanika. Prof, Brešćenski lijepo je razložio, kako framansunstvo — osobito u Hrvatskoj — ne ubi- ja samo vjeru. nego ide iza tim da apsorbira male parode. On je pitanje proučio i ono što govori zna i shvaća. Nego ima u nas nešto što valja dobro uzeti u obzir, Framasunstvo se danas nekako uzimlje i proti stranci prava, Govori se da je g. Folnegović framansun. Ne zna 80 je:li bio — on govori da nije — ali ako je i bio, nije više. Mnogi su pošli u sektu ne znajuć ni sami što je ona, pak su &e poslije pokajali, Nu Felnegović je istupio iz kluba stranke u kojoj se nalazi cvijet hrvatskoga sve- ćenstva i stranka se izrazila proti framasunstvu. Ima framansuna u obzorašima, a i u magjaronima. Pa ipak tamo se šuti, dočim se ovaj već riješeni slučaj izrabljuje proti pravašima, eda se kakogod smute naši redovi. U tom se nalaze složni oni ko- ji stranku prava kao takovu ne shvaćaju i mrze i oni koji je gledaju raskopati, kad je nijesu mo- gli zajašiti. Ali cilj je shvatljiv i hrvatsko sve- ćenstvo — osvem pojedinaca, kojim je strast i že- lja za razdorom zaslijepila oči — shvaća tu igru, pamijenjenu da rastruje i omrazi stranku, koja je zvana da svojim načelima vodi hrvatski narod. Hr- vatsko svećenstvo u svojoj ogromnoj većini ue vje- ruje licemjercima, koji, iza kako su sve vjere i sve stranke. prošli, sada hine da su oni jedini pravi katolici i pravi Hrvati, u svrhe svoje ambicije i sebičnosti. Ovo je bilo nužno da se natvkne, da se poj- movi ne mute. Mi pak radošću pozdravljamo po- javu iskrenoga, nesebičnoga i uvierenoga katolika i Hrvata gosp. dr Brešćenskoga, koji, ne pripada- juć ni pravaškoj ni obzoraškoj stranci, reabi da je pozvan da bude vezom svih onih, te ljube i hoće da pomognu jadnoj Hrvatskoj, i ako se u srestvima razlikuju. Njegova će, izmegju ostalih, biti zasluga, ištoiće Hrvati kao narod biti sastopani na ovom velikom kongresu proti fremansunima, čije smo tendencije ovdje na brzu ruku poredali, : mimmmotana | (1 (YOU