KA sla nata bje i svoj samostan; posredovanjem neke gospo - die, francuski gjenero Marmont predaje hrišćani- ma. — Toliko o crkvam grada Kotora. — G. Ra- dić tvrdi pa i dokazuje, da sve ostale crkve izvan grada od starijeh bile su gragjene od katolika, osim ona u Podima, a Savinsks, kako svak zna, da je nova crkva. Nego još nadodaje u svojoj o- paski da glede crkve S. S Srgja i Roka na Podi- ma natpis koji je u njoj mora bit patvoren i da se vidi oko kubeta iz nutra zabilježena godina rimskim brojevima MIV pa zato drži, da je i ova prastara crkva bila svojina katolička, unatoč pro- tivnom mnenju srpskih pisca. Otimačina je bila prastara obika naših Srba. Poznato je, piše i dvkazuje g. Radić da su hriš- čani pod zaštitom Dušanovih pretšastnika nepre- stano prisvajali katoličke samostane erkve i nji- hove posjede, dok su se Boko-kotorski katolički biskupi opirali sili i nastojali vindicirati svoja pra- va. Papa Kliment VI. dne 6 Sječnja g. 1346 za- moli cara Dušana, da čini povratit kotorskomu biskupu ništa manje nego osam izmegju onih je- danaest od nas pomenutih Beneditinskih manasti- ra, a uz to tolike crkve, njihova zemljišta i selija koja su mal da ne sva imenovana u rečenoj molbenici. Srpski pisci inade se kako da protivno doka- žu, te da svoja nedjela starosjediocim Hrvatim pro- pišu. U tu svrhu dok nijekaju autentičnost Dušano- vijeh povelja i njegovijeh pregja, o kojim već nema sumnje, oni znadu umećat gdje im mjesta nema srpske natpise i iznosit bajke i predaje. G. Stra- timirović napadajuć na katolike piše, da je crkva $S. Petra u Bogdašićima još početkom XV. vijeka bila pravoslavna, pa u to vrijeme oteta a narod -nasilno prevjeren. Zbilo se sve drugo. Po ispravi izdanoj od Theinera zna se, da je ova crkva i sa- mostan u Bogdašićima pripadali Benediktincima pod imenom od nas pomenutim, Sancti Petri de Gradac i da su tu crkvu i samostan oteli hrišća- ni katolicima. Da je tako svjedoči i natpis latin- ski u kamenu urezan što se nalazi u duvaru s de- sne strane oltara. Srpski natpis, kojim se hvataju srbi, bio je od njekud donešen i kao prosto gra- divo rabljen pri gradnji crkve. To dokazuje Prof. Gelčić a s njime se potpuno slaže g. Radić. Ako pak nije dosta isprava izdana od Theinera, da je Prevlaka bila katolička i crkva S. Mihajla sa sa- mostanom pripadala Benediktincima, nadodati će mo sa g. Radićem, da više vrijedi one same ploče što ju je g. Crnogorčić Srbin, sam na Prevlaci iz- kopao a na kojoj je urezana riječ »Ablatis“, ne- go stotina pučkih predaja i priča, i još toliko ru- kopisa kojima se trag izgubio“ !! Ko je dakle otimao tugje ? === Dubrovnik, 30 Oktobra. Iza 31.000 dinara Paji Jovanoviću i njegovu »Srbobranu“, iza srpskih štamparija i Ružičićevi- jeh povijesti, nijekanja Hrvata i svojatanja nji- hovih dijela — počeli su nas sada iz Beograda darivati i šovinističkijem komedijama. Čita se u novinama. da se je ovijeh dana prestavljao u Beo- gradu nekakav komad, koji ima da uvjeri Srbi- jauce i ostali svijet, da je Dubrovnik zgoljno srp- ski grad, u kome živu ovejani Srbi-katolici, i ko- ji je imao da pripovije, kakve sve muke nepo- dnose ovi jadnici s toga što ne miješaju vjeru sa parodnošću. Iza toliko ..... moralnih potpora što ih vaši Srbi primaju s onu stranu Drine, htjela se je još i ova, koja, sa sujetom iz bizantinskog ,Srp- skog Glasa“ i dubrovačkog organa bokeških kalu- gjera, imela je da živom riječi, na daskama ,ko- je svijet znače“ insinuira narodu misao o srpstvu našega grada. Pisac je jedan od onijeh sinova pravoslavne vjere, čiji su se stari nazivali Hrvatima, a on je, poput “toliko hrišćana iz sjeverne Dalmacije, ovo svoje narodno ime odbacio. pak se prezvao ime- nom, što mu ga je nametnula njegova tobož srp- ska vjera. I uprav ovaj bio je pozvan da obradi komediju za srpsku propagandu, ako je ona uopće njezinoj politici s ovu i s onu stranu Drine kakvu novu i trebala, poslije svega onoga što smo od nje doživjeli. Megjutim volja bijaše jaka nego tijelo slabo, pak se čulo, da je taj pozvrišni komad o srpstvu Dubrovčana — slavno propao. To je priznala ista (Svršiće se.) beogradska kritika. 1 tako mi nećemo imati vese- lja, da vidimo kako će se on i do nas obrediti. Ali ne mari. Srpska propaganda u hrvatskim zemljama naći će drugijeh srestava da se s njima posluži, eda se iskorijeni ime i ideja hrvatska. A neki će Hrvati, u ime nekoga zlo shvaćenoga sla- veostva, i nadalje širiti prama njima ruke i dije- liti s njima ono što je naše, puštajuć neka Srbi na tom dijelu, sve svoje za sebe sadrže. Ako braća u Srbiii misle ovim i još nekim drugim načinom, koji dobro poznamo. pak ćemo ga do zgode i iznijeti, da će oni pridobiti za sebe simpatije ovamošnjijeh Srba, mi im već sada mo- žemo poručiti, da su se kasno dosjetili. Cetinje je preteklo Beograd, pak će u tom pogledu sva njegova rabota kod našijeh talijanaškijeh savezni- ka biti uzaludna, jer se sada na obzorju vasiono- ga srpstva diže nova zvjezda, koja, ako za sad ništa drugo, a ono barem dopušta, da se braća Srbi s tugjinom rote proti onijem Hrvatima. koji su im krivi što su živi i što meće da se bezu- vjetno zaniječu, u slavu Dušanova carstva. Braća u Srbiji, ako pak još misle da su Du- brovčani Srbi, neka dogju k nama, neka propu- tuju starom dubrovačkom republikom i neka te Srbe izbroje. Mi drugo i ne želimo. Ako je pak u njih doma tako lijepo i krasno, da im ostaje vremena i za radnju preko granice, znadu li šta će? Eno im u južnoj Ugarskoj i odviše posla. Novi Sad taj srpski cvijet, nosi kao svoga kandidata Gabrijela Ugrona, vogju skrajnje magjarske ljevi- ce, a podupiru ga u prvom redu srpski gragjani! Tamo liječite ako hoćete, naći ćete dosta gnjila, a nas i uaše jadno pritisnuto hrvatstvo pu- stite na miru ! Naši dopisi. Gradac, 24 Oktobra. Napokon, urečeni i Makarski izbori za 26 o. m. a bome došao gosp. savjetnik Vuković. Ka- ko običajno biva, kad si u najvećem poslu eto ko- ga da te smeta, tako se dogodilo i gosp. savjet- niku. On u najvećim ragjem i pripravnim, kad eto ti mu našeg uče. Žmirka svojim pogledom, jednom rukom po džepu prebire, drugom zavije kuštrasti brčić, pripovijeda mu zasluge svoje za minulih iz- bora u Gornjem Primorju, kaže kako još u palcu čuti febbre di cancellaria, jer valjalo po cio dan i noć prokure stvarati, dakle došao je k njemu za svoj trud. Još bi mu se priporučio za štipendij jednom svom šuri, i da bi mu se dao učiteljski quinquenij. Dakako, nagrada mu je udjeljena, a štipendij i quinquenij stalno obećan i zabilježen u promemorij gosp. savjetnika. Borme, da nije sve to upalilo našemu uči a i pohvaljen njegov rad, ne bi se on onako po Gradcu hvastao! Pogled po svijetu. Položaj u Austriji. — Rasprave u car. vijeću teku dosta glatko, jer grof Badeni svojim izbornim strašilom ima u žepu sve velike stran- ke. Mladočesi mu nešto opouiraju. Bugdet će biti pretresen i glasovan, a onda će po svoj prilici slijediti raspust ovoga parlamenta. Kakvi će biti izbori može se i po tom suditi što je pod pokro- vitelistvom vlade pošlo za rukom u pokrajnjskim izborima Gornje i Donje Austrije sastaviti kom- promis izmegju velikoga posjeda i konservativne ili ti klerikalne stranke. Stara ljevica prešla je u zadoji čas u opoziciju. Na Istoku. — Sve se govori, da Turska provagja reforme u prilog kršćana, a sve dolaze vijesti o novim pokoljima. Komu sada vierovati ? Neke novine javiše, da je ovih dana turcima bilo razdijeljeno dosta oružja i da su vlasti to uzele kao brgjav znak, na prosvjedovale kod Porte. Vjenčanje tal. kraljevića ispalo je sjajno, usprkos želji kraljevoj, da se slava što skromnije sprovede. Knjeginjicu Jelenu pratio je u Rim otac i mlagji brat vojvoda Mirko. U Bari prešla je ona na katoličku vjeru. U Rimu se zgrnulo naroda i deputacija iz svih gradova Italije. Knjaz Nikola I. bio je prijedmetom općih simpatija kamo god se pojavio po ulicama rimskim. Rimska aristokracija potpuno se ustegla od svakog saučešća, Knjaz Nikola htio je posjetiti papu, ali po želji kralje- voj taj posjet izostao. Bizmarkova otkrića. — Organ bivšed kancelara donio je vijest, da je izmegju Njemač- ke i Rusije sve do godine 1890 opstvjav tajni sa- vez uzajamne neutralnosti u slučaju, da bi se je- dna ili druga država zaratila Kaprivi da je kriv što taj savez nije bio obnovljen. — Ova vijest iz- penadila je cijelu Europu, te ima nekoliko dana, što se o njome bave svi politički krugovi. Zna se da ugovorom trojnog saveza Austrija i Niemačka zajamčiše si u slučaju rata megjusobnu pomoć. Ovaj tajni savez s Rusijom ubija krepost prvoga. Ovaki je političar bio Bismark. Ove izjave ne u- zimjju ozbiljno ni u Beču ni u Rimu, ali ipak ne- povjerenje naprama Njemačkoj raste, a blo bi i za nas dobro, kad bi se Austrija iz njezina druš- tva iskopala. Izbori u Ugarskoj. — Žestoka izborna a+ gitacija donijela je već desetak mrtvijeh i mnoš- tvo ranjenijeh. To se megjusobno biju same ma- gjarske stranke, jer presija na nemagjarske narod- nosti takova je, da se nijedna ne misli pi prika- zati na izbore. A u Ugarskoj ima 7 milijuna Ne- magjara ! To je sluboda! Iz Srbije dolaze sve to gore vijesti o nje- zinom stanju. Naprednjaci ponavljaju negdašnju vladavinu radikala. kad se nije znalo ko pije, ko plaća. — Kralj Aleksander neće za sad još na Cetinje, a obaviješteni krugovi vele, da se cetinsko- rimska slava nije ugodno u Beogradu dojmila. A- leksandar I. ide na posjet rumunjskom kralju, što daje povoda, da se nagagja o novom trojnom sa- vezu na Balkanu izmegju Rumunjske, Srbije i Grč- ke pod pokroviteljstvom Austro-Ugarske: Iz Kine dolazi vijest, da je potkralj Li-Hung- Chaug imenovan ministrom izvanjskijeh posala. O- vo je dokaz da je njegov upliv na dvoru jak i da će njegovi predlozi biti izvedeni. U sjedinjenim državama sjev. Amerike obavi će se izbori za presjednika. Sudi +e, da će ovaj put prodrijeti republikanac Mac Kinley pri- staša protekcijonizma, t. j. ostracizma Europe. == Domaće vijesti. U četvrtak, 5 novembra sastaće se na Rijeci članovi središnjeg odbora stranke pra- va iz svih hrvatskih zemalja, da se dogovore o radu i postupanju stranke u mnogim njezi- nim poslima nutarnjijem i vanjskijem, a po- glavito, kako čujemo, u koliko se tiće velikih izbora, što će se do brzo obaviti u Hrvatskoj i o odnosima, te će ih tom prigodom uzet, stranka prava s onu stranu Velebita naprama drugomu krilu hrvatske opozicije. I naš urednik rado se je odazvao pozi- vu na ovaj dogovor, pak je želio da se ureče dan, koji bi bio i za njega što priličniji. Nego što je za jedne zgodno, za druge nije. Trojića od članova središnjeg odbora ujedno su i na- rodni zastupnici na Car. Vijeću i to gospoda : dr. Matko Laginja, prof. Vjekoslav Spinčić i don Juraj Biankini. U Beču imade sada važ- nijeh posala, pak kad oni označiše peti no- vembra, kao dan za njih najzgodniji jer inače ne bi im bilo moguće doći, njihov predlog, kako je i pravedno, bio je usvojen. Radi toga naš urednik biće izočan do- šastu sedmicu i još više, pa tako u subotu na 7 Novembra-, Crvena Hrvatska“ po svoj pri- lici meće izaći. U tom slučaju, naši čitatelji s ovijem znadu zašto, pak ih molimo, da nas ispriča- ju. A kad bi sreća bila, pak ovaj riječki sa- stanak centralnog odbora stranke prava uro- dio željenim i očekivanim plodom, ovaj bi se naš mali izuzetak i za naše rodoljubne pred- brojnike već time stostruko nadoknadio. Izbori u Makarskoj. — Počeli su očeki- vani izbori u sada glasovitoj Makarskoj. Zna se keko je pote agitacija u junačkom Primorju pro : ti stranci prava, ko je za nju najviše zaslužan i za čije svrhe se ta agitacija vodi. Jer u Primorju je sve bvlje pravaško, a Makarska je davni kla- nac u onome kotaru za izbore na car. vijeće. Po- navlja se viška igra, na drugi način. Odgovoran nije niko drugi do li narodne stranke, jer ona ho- će i dopušta, da se u njezino ime radi, sve što se tamo radi. Općina je bila pravaška. Narvdnjaci hoće da je dobiju, ali nema glasova. Malo prije izbora do- šao je bio u Makarsku zastupnik i c. k. činovnik savj. Vuković. On je budući kandidat stranke ijoi koga za car. vijeće. Radi se na sve strane, svijem mogućijem uplivima. Kažu da se osobito zauzimlje gosp. Blessich ce. k. kot. poglavar. Zastupnici stran- ke prava upitaše za nj i vladu, Ele borba u pot- punome razmahu, a kakva borba! i