U DUBROVNIKU 21 Novembra 1896. List izlazi svake subote. Cijena mu je unaprijeda u Otpravništvu lista: na godinu fior. 4:50, na po godine tior. 2:25, za Dubrovnik sa donašanjem u kuću. a za Austro-Ugarsku, šalju se Uredništva. & Bosnu Hercegovinu s pošt: m : na godinu fior. 5, na po godine fior. 2:50, za inozemstvo fior. 4:50. i poštarski troškovi Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se d je predbrojen i za došasto polugodište. Prvaci. Mi pravaši imali smo prigode, da iskusimo (i kako teško !) ksko je to, kad ti se u stranku u- vuče čovjek, koga nije rodila hrvatska majka, ko- ji je umjetno naučio naš jezik i koga nije ogrijao hrvatski dah. Mi smo iskusili kud bi taki pošli i što bi radili, akv su još ambicijozni, a stranka im za neko dvba povjeri vostvo svojih posala. Ali čini se, da mi sami nijesmo, kako svje- doči narodna stranka u Dalmaciji, koja se danas nalazi u tom pogledu u onom položaju, u kome se lani nalazila stranka prava. Dapače tamo je u toliko gore, u koliko je ovakovih elemenata došlo mnogo više, pak je ona postala kadra, da počini danas ono, za što bi ti nazad 10 godina svi stari narodnjaci bili oči iskopali. Govorimo o sablaznim na Visu. gdje su se narodnjaci združili sa zakletim neprijateljim sve- ga što je hrvatsko, samo da unište pravaše Hrva- te; o Zadru gdje su proti pravašu dru. Trumbiću htjeli izabrat talijanaša dra. Ghiglianovicha; o Ši- beniku gdje su birali Srbina Pugliesi; o jadnoj Makarskoj i cijelom Primorju gdje je njihovo po- stupanje vrhunac doseglo, da se osjegura kotar vladinu čovjeku Austrije, koji hoće da bude narodnim zastupnikom. Govorimo o umirovljenju Bulića slav- noga, djelu narodne stranke, u koliko ona nije ni- ti prstom makla, da se to ne dogodi, što više ona mu je preko svojih pouzdanika zamku i zapela. Gdje smo ovo? s kijem smo? Je li ovo ona stranka, koja se bori za sjedinjenje sa Hrvatskom ? Kako se sve ovo izrodilo? Ali tako je moralo biti. Prvaci narodne stran- ke danas jesu samo tri. Ostali će biti ljudi ugle- da i zaslued, ali samo trojica vođe stranku, dok drugi ili iza zuba mrmoše, ili se pokoravaju. Ta trojica zovu se: gg. dr. Gajo Bulat, Ivan vitez Vranković i Ante vitez Šupuk. Ostavimo na stranu presjednika kluba gosp Vrankovića, čovjeka dobra ali komodna, koji se mislimo i sam čudi kako je dospio na presjednič- ku stolicu, one stranke, za koju isti njegovi govo- re, da joj je vogja dr. Bulat. Ako je tako, a jest, on- da gosp. Vranković samo presjeda sjednicam i podijeljuje riječ članovima kluba, ako se uopće može dopustiti, da neko u njemu smije izreći mni- jenje, te se ne slaže sa onim ,preporoditelja Spli- ta“. Ali isti gosp. Vranković jest čovjek talijan- skog duha, talijanski uzgojen, koji još ni danas ne zna napravit jedan hrvatski sastavak, Hajdemo dakle dalje. Kad je (mislimo god. 1872) pok. Pavlinović bio na prolasku kroz Šitenik zaustavio se na noćište u svoga prijatelja kan. Mrkice. Baš bio za veče- rom u neko kuća na vrata. Izlazi Mrkica: ,Ko je?“ — ,Je li gore don Mijo?“ pita nepoznati iskrivljeni glas. — ,Jest što će ti?“ — ,Neka izagje na prozor imamo mu nešto reći.“ Don Mi- jo baš pomolio i viknu: ,Ko je?“ A ozdo maga- rac: ia! ia! ia! Zareve što jače mogao. Ljudi dr- žali magarca spravna, pa kad čuli glas dona Mije počešali ga na onome mjestu gdje treba i on za- revo, A čiji bijaše onaj glas s ulice? Dobro upu- Ćeni narodnjaci pripovigjet će vam, da je ono bio glas današnjeg prvaka narodne stranke i zastupni- ka Ante viteza Šupuka ondašnjeg velikog talija- vaša, glasovita s demonstracije jajima počinjene drugom prigodom proti istome Pavlinoviću. Dr. Gajo Bulat nije češljao magarce, neka revu na glas prvaka narodne straoke. On je kao svršeni doktor prava i odvjetnik (dakle zreo čo- vjek) bio tajnikom zadarske trgovačke komore. Kad su talijanaši u Dalmaciji ustali proti sjedinje- nju, najžešće se izjavi oma. Njezin protest proti aneksiji sastavio je dr. Bulat i on se na njem mo- ra da nalazi potpisan kao tajnik komore. Njegova gaje ruka pisala, a njegova glava zamislila. Onda je dr. Bulat bio desna ruka starijeh talijanaša i Bajamonta., Dr. Kosto Vojnović umio bi, kad bi htio, mnogo pripovijedati o nekoj demonstraciji proti njemu, kojoj je i Bulat sudjelovao. Ali ma- lo po malo Bolat se zavadi sa Bajamontom. Evo zašto. Bilo je ispražnjeno mjesto tajnika na spljet- skoj trgovačkoj komori i dr. Bulat želio je da ta- mo pregie, Nije mu bilo učinjeno po volji, jer je Bajamonti njemu pretpostavio dra. Lalicha, koji je onda imenovan. Tu se začela svagja, koja se kaš- nje pooštrila i Bulat se zakleo osvetiti Bajamon- tu. Da ga sruši počeo je, u četrdesetim godinam, učit hrvatski i prešao u narodnu stranku. Ovi i ovako cdgojeni ljudi danss su vogje iste stranke, a njihovi ih plaćenici mama presta- vljaju kao uzore, kao preporoditelje hrvatske Dalmacije ! Pokojni Miho Pavlinović kao da je predvi- gjao što će se dogodit još god. 1885, kad je u privatnom pismu drniškim biračima pisao: kažite Klaiću, da narod samo njega uz mene priznaje: vogjom. Šupuk neka stoji u Šibeniku, a Bulat u Spljetu. Dalje narod neće za njih da zna.“ Davno je već što se sudbina narodne stran- ke nalazi u rukama dra. Bulata, koji joj se ma- metnuo spljetskim pitanjem. Mnogo su trpjeli i šu- tali. No danas, kad su ova gospoda i vidljivi zapo- vjednici narodne vojske, kad imamo one sablazni što ih je stranka počinila, i rad kojih se mnogi njezini uvjereni članovi sami stide, a onda ne pre- ostaje drugo nego pokazat narodu ko ga vodi, a gdje će ga odvesti to on i sam može naslutiti. Nama se kaže: ,Mi smo morali onako po- stupati, jer ste vi podigli na nas kuku i motiku. Dogjite s nama, budimo složni, pak se toga neće dogadjati. Vi ste dakle krivi.“ Kao da stoji napisano u knjizi istine, da će propasti svijet. ako oni izgube njihov položaj! Odrecite se vaše politike, pak je sloga gotova. Gosp. Bulat sada je proti sjedinjenju sa Hr- vatskom kao onda kad je za zadarsku trg. komo- ru sastavljao protest proti aneksiji. Razlozi će se biti promijenili, ali suština je ista. Mi ne kažemo da on nema sposobnosti, ali to u narodnoj stvari nije dosta. Osjećaja hrvatskoga treba. Inače te za- slijepi ambicija, u ime koje ćeš sutra postati dobar Magjaron onako isto kao što si danas dobar Au- strijanac. Maogima će se činiti preoštrim naše riječi. Ali ako pomisle, da danas sva politička akcija narodne stranke sastoji u pobijanju stranke prava i da se ona kod toga nikakvome neprijatelju Hr- vati& ne žaca pružiti ruke, onda će nam dati pra- vo, Tomu su sve krivi prvaci, kojim, ovako odgoje- nim, ako ih se primilo u stranku, nije se smijelo dopustiti, da s njome zapovijedaju i da je vode. " no, da Vas je naše društvo na izvani |Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, a. dopisi Za oglase, priopćeno, zahval» i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se a Više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust. o : | Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. Bosansko pitanje." ' Sarajevski ,, Bošnjak“ u zadnjem hroju najo- dlučnije i najoštrije pobija glasine što se. ovih da- na sa srpske strane i njihovih prijatelja siplju, ko. da bi Bosna imala poći pod Srbiju, a Hercegovina pod Crnu Guru. ,Bošnjak“ veli, da su to izmiš- ljotine i da bi one državice mnogo. bolje učinile, da se bave syojim jadnim odmošajima, nego. da.o- vakim vijestima hrane fantaziju svojih šovinista. _- »Bošnjak“ je u položaju, da .bude upućen., On veli da je organ muhamedanaca,, Mi znamo da, se svi muhamedovci ne slažu s ,Bošnjakom“, ali to nas ipak ne smeta, da njegovo mnijenje ne uz- memo u obzir, baš zato što oni koji s njime ni- jesu osjećaju se Hrvatima i u gornjem. pitanju. zauzeće uvijek još izrazitije stanovište nego i on sam. Kad bi se dogodilo ono što Srbi snijevaju, to bi znaćilo početak njihove svrhe, jer bi se Sr- bija u Bosni a Crna Gora u Hercegovini megju- sobno prije poklale nego bi unutra unišle. Ali to- . ga nadamo se neće biti, jer će se morati računati i s narodom Bosne i Hercegovine, koji u svo- . joj velikoj većini i ako nije zadovoljau.sa današ- njim stanjem. neće pristati, da pregje pod srpstvo: i da mu se nametne onako pleme i onaka. uprava, kako što se tamo pokazalo. Srbija nije sposobna, da upravlja ni svojim srps- kim narodom jednoga imena i jedne vjere, a ka- mo li će upravljat sa Hrvatima dvijuh vjera, koji za njezino gospostvo neće ni da čuju. . Bosna-Hercegovina nalazi se danas. u teš- kome stanju, jer tako je kada poslove. vedi upra- va, koja ne pripada njezinu narodu, Ali njezioa je budućnost s nama i nikamo drugo. Dalmacija, Hr- vatska, Slavonija, to su zemlje koje grle Bosnu, tamo se okreće sva njezina trgovina, mi smo joj vrata, a mi smo s njome jedan te isti marod. Kad bi neki ter neki razumjeli ovu istinu; kad bi shvatili pravi položaj i izmirili se sa ovom či- njenicom, ne bi oni danas sve sile upirali, da smetu i rastroje Hrvatstvo koli amo, toli u Bosni. Jer neka upamte dobro, da Austro-Ugarska monar- kija kao takova ne može se ozvati za Bosnu i Hercegovinu nikako drugačije nego na temelju na- rodnoga prava. Ali to pravo nije niti austro-ugar- sko niti njemačko-magjarsko nego je hrvatsko. Hoće li ikada zaslijepljeni naši dušmani to uvidjeti ? Dužnost samih Hrvata bila bi, da ih o tom milom, ili silom svojih zahtjeva ,upute.“ A što u tom pogledu čine naše većine s jedne is druge strane Velebita ?'/. Odgovor ,Bošnjaka“ odlučan je i značajan. : Ako su krozanj htjeli njegovi prijatelji da dadu : svoje mnijenje, rekoše, u koliko se tiče srpskog gospostva, i ono velike većine naroda. Nego: pita- nje može se i drugčije postaviti, ;pa kad bi sve naše nade propale i kad bi se moralo birati! jedi« no izmegju nijemstva-magjarstva — + srpstva, mi ne znamo kako bismo onda mi Hrvati govorili.: Jerbo . . . 94 igo i, sezama, 4 om Neka o tom razmišljaju oni koji nam račune mute, dok im je na vrijeme. ba Omladina Buliću. Št. Gradac, dne 13 Novembra 1896. Presvijetli Gospodine! | Brzojavnom viješću bilo Vam je jur priopće- . o ' +