g Do ovoga zaključka mora doći svaki nepri- = stran čovjek, koji posjeduje i malo zdrava razuma, pak će biti do njega zacijelo došao i Mehmed eff. Spahić, kada je svoje srpstvo javno odbacio. Ne- ćemo sada ma dugo polemizovati o tom, da li je najbolje za muhamedance, da oni u narodnom pi- tanju-ostanu neutralni. To je naprosto jedna besmi- slica. Izobraženi i patrijotični ljudi moraju znati da pripadaju jednome plemenu, jednome narodnom imenu. Nikakav na svijetu čovjek ne može doći pa kazati: ,Evo gledajte! me Ja sam u narodnosnom pitanju neutralan; ja ne pripadam nijednome na- rodu.“ Taj bi onda bio nekakvo kosmopolitsko ko- pile, što je nemoguće. Muhamedanci ne smiju u tom poslušati Spahića, oni moraju da ispovijedaju jednu narodnost, jer je zbilja imaju kao svi drugi ljudi na svijetu. Kojoj narodnosti pak pripadaju, to je više bez prijepora riješeno. Njihova učeća i napredna mladež odgovara na to pitanje i mi će- mo i starije ljude pustiti, neka dogju malo po ma- lo do uvjerenja, da je najbolje s bratom s kojim si uvijek živio, koji ne miješa vjeru i narodnost, s kojim te veže i državni sastav i budućnost, da i ne govorimo o jeziku imenu i historiji. No to će sve malo po malo po sebi doći i muhamedanci ne- će ostati neutralni, jer bi to značilo ostati osa- mljeni, izolirani, oslabljeni. Mi smo danas jedino zahvalni Mehmed eff, Spahiću, što nam je, kao je- dini negdašnji Srbin-Muhamedanac, i sam javno pri- znao ono što smo mi uvijek branili i ispovijedali. i Proglas! Budući uvjereni da su Zajmovne Seoske Blagajnice Raiffeisenova Sustava, gdje gogi dosle bješe ustanovljene, doniele nevoljnome te- žačtvu ogromne koristi sa gospodarskog. ćudored- nog i vjerskog gledišta, te da bi i našemu težaku bile od velike blagodati, justrojiše se podpisani u Promicateljni Odbor za osnovanje takovih Blagaj- nica u dvjema župama naših predgradja Velog Va- — mamasa 5 Do i Lučca s Manušem. Da se ove Blagajnice upute u svom djelova- a.. i-da im budu osigurane početne glavnice, ko- jima će odoljeti prvim potrebama, podpisani su se pobrinuli da nadju svakoj zajam od 5000 fior. uz dobit od 3 0/0 a za rok od tei godine. Ne dvoje pak da će ova ustanova toplo i srd- čeno biti podupirana od svih onih koji imadu u- ma i srdca da shvate neobhodnu potrebu da se našemu težaku čim skorije priteče u pomoć osšlo- bodivši ga od težka duga i gvozdenih kamatničkih ruku. Neka ovom prigodom niko ne zaboravi svo- je rodoljubne i humanitarne dužnosti, te oni koji imađu novca da ga ulože, navlastito razna moral- na bića, nek ne oklievaju povjeriti ga Seoskim Blagajnicama, koje će im neograničenom jamčevi- nom svih družinara dati najveću sigurnost i pri- skrbiti movalnu utiehu, što su bez uštrba materi- jalne koristi u umjerenoj dobiti na uloženi novac sudjelovali u dobrotvornom i velezaslužnom djelu. Ljubav iskrnjega, milosrdje prama nevoljni- cima i šelja da se pomogne unesrećenim i da ih se pridigne, jednom rieči uzkrisenje pod :svakim vidom naših težaka, potaklo je podpisane na ovo poduzeće, čvrsto se uzdajući da će uspjeti uz po- moć božju i svih dobrih rodoljuba, bez razlike stranaka. U Spljetu, dne 6 siečnja 1895. Boglić Dr. Ante liečnik, Brajević Frane trgovac, Bubalo Andrija težak, Braća Bui trg., Buić Dr. Jure lieč. Bulić Don Frane gimn. ravn,, Bulić Dr. Ivan_pravnik, Čulić-Dragun Filip težak, Dvor- nik Don Mute kan. parok, Dvornik-Kraljičin An- te težak, Gojsalić Don Jure kan. parok, Ivaniše- vić Don Frane parok, Jankov Mate obrt,, Kara- man Dr. Srećko odvj. Karaman Dr. Eduard lieč., Katalinić Andjeo trg. posj., Katalinić Petar trg. posi. Koludrović Perikle mjernik, Krstulović Ma- te trg., Krstulović-Opara Ante tež., Maroli Ante viši fin. savj. u m., Mihaljević Dr. Vicko odej., Mladineo Sjepan posj., Nonveiller Jozip pokr. savj. u m., Pavlović knez Albert pokr. savj. u m., Pe- rišić Andrija ark., Protić Lujo posj., RMeić- Mikel , Rendić pl. Dr. Duje odvj., Tacconi Dr. sodej, Tommaso dnio prit, satj, w m, o I k NEREDI 8 8Da0 0 0 nommaseo Dr. Leonard odvj. Tommiased Dr. Ni- kola lieč., Trumbić Dr. Ante odvj., Vidović Fra- ne trg., Zuliani Don Josip kan. parok. Subor Dalmatinski. Otvorna sjednica. — Iza običnog svečanog obreda okupiše se zastupnici u sabornici, gdje je potpredsjednik Dr. Gajo Bulat otvorio sabor pri- godnim govorom, u komu je rekao nešto o radu ovoga zasijedanja. Istaknuo je da će vršiti svoje presjedničke dužnosti bez obzira ne desno ili lije- vo, a svoj govor završio je naglasujuć kako su zastupnici svi bez razlike stranaka proniknuti lju- bavlju za ovu zemlju i za viteškog našeg vladara. Zatim je N. P. namjesnik David rekao ta- kogjer svoj govor, u kome je prestavio vladine po- vjernike u saboru, pak je na svrhu zaželio da za- stupnici nebudu govoriti o narodiosnim razmiri- cama, nego o materijalnom blagostanju vrlo po- trebne domovine. , Ovoj govor počeo je namjesnik čitati i ma talijanskom jeziku, kao da u nas ima talijanske narodnosti. Pravaški zastupnici se na to demon- strativno udaljiše iz dvorane. Taj njihov prosvjed dirnuo je u živce gospo- du talijanaše, koji se u svom organu konvencijo- nalne laži (talijanstva u Dalmaciji) svakojakim uv- redama nabacuju na pravaške zastupnike, što ni- jesu htjeli slušati jezik kome nije mjesta u hrvat- skom zadarskom saboru. Neka ih! Prva sjednica. — Prva sjednica bila je u ponedjelnik na 14 ov. mj. Donosimo je po izvješću naše dične i neu- strašive ,Katol. Dalm“., jer ,Nar. List“ zaplije- njen a mi i onako ne bismo mogli nego ponoviti ono što je ovdje rečeno. Prisutno 27 zastupnika. Pravaši su svi na svom mjestu. Potpredsjednik Dr. Bulat pozivlje novoga za- stup. Dra. Mišetića da položi svečano obećanje. Zatim žali smrt pok. Buzolića, hvaleć njegove vr- line. Nije odmah pri otvoru sabora spomenuo nje- govu smrt, jer je želio da spomena ugje u žapis- nik. Hvali pokojnikovu sjajnost uma, plemenitost srca i blagost ćudi. Marljivo je učestvovao u sa- borskom radu i u svojim krasnim govorim znao je unijet veselu žicu. Svakomu je bio ugodan, bez razlike stranaka. (Svi zastupnici ustaju i kliču: slava! slava! Zatim se udijeijuju dopusti i čitaju neke tužbe, upiti i molbenice, Privremeni tajnik Šarić čita. Predlog adrese uz opću pozornost. Nakon pročitane adrese, stavlja se odmah predlog, da se progje ua drugo čitanje, proglasiv prešnost. Dr. Bulat daje riječ. zast. Ljubiću, da o- pravda prešnost. Ljubić. Naravito, dužan sam da opravdam kao prvi potpisanik, stavljeni predlog prešnosti. Prešnost dade se prosuditi po važnosti. A o važnosti adrese ne treba trošit rijeći. Jasna je. Jer radi se o svegjernom vapaju dojednog Hrvata, koji hoće, da se narod izbavi iz tugjeg ropstva i nagje se cjelokupan i samostalan. I prispodobom na ostale posle vidi se važnost adrese. Što su i sami pokraj. računi prema adresi, prema ujedinje- nju naroda ? Ta, i bez tih računa, vlada zna upravljati pokrajinom. Moglo bi se prigovoriti, da_je pitanje za- pleteno ida ga treba predat odborim, da ga razči- ste. Ali taj prigovor ne stoji. Pitanje nije novo, O njem je riječ u saboru od njegova postanka, a van sabora, 0 pitanju se raspravlja gdjegod je kojeg Hrvata, ili hrvatskog protivnika. Nu prešnost je o- pravdana i tim što je ovo pitanje neko pitanje koje nema sreće, te ne može nikako da dogje na dne vni red. Svaki put zatrpaju ga malenkostima. Sa- bor to nemože dopustit. Neću tražit uzroke, s ko- jih adresa nemože da izagje na srijedu, jer bih u- zroke tizalud tražio, bud radi se iza legja, tajno. Neki kažu: vlada neda, Nije moguće to ni pomi- sliti. Kako ćete da vlada narodu zaniječe da i sa- mo nešto pita. To bi bila kukavna vlada! Pa ona ima bit pokorna zakonu i kralju, a ne bi to bila kad bi adresu na kralja priječila. Nu možda smeta koja vojnička vlada? Istina, mi imamo, ko niko, vojnika na upravi. Ali i vojnik ne smije ovdje u civilnim stvarima vladati po vojničku, po befelu. — Govornik zaključuje veleć, da se nada, da će svi glasovati za prešnost. Glasovat će oni koji ljube sjedinjenje. Ali glasovat će i oni koji mu se pro- | tive, nek im tim dogje prigoda, se čuje njihov glas (odobravanje). Uzimlje riječ zast. Bjankini. Tješi se što niko nije ustao da pobija pre- šnost. Sjedinjenje lijek je našim polit., kult. i ma- terijalnim ranama, ovo je za nas glavno pitanje. Volja je naroda da se adresa iznosi. Neka. se nje- gova, a ne vladina volja vrši. Ne glasujemo li pre- šnost, vlada će nas izigrati kao lani, a žaliti je što većina nije onom prigodom energično prosvje- dovala. Dr. Bulat pozivlje govornika na red radi ri- ječi ,izigrat.“ Bljankini: dakle recimo, da nas nije lani vla- da izigrala. Bulat pozivlje opet govornika na red. Bjankini: dakle ne smijem reći, ni da nas jest, ni da nas nije izigrala. Bulat pozivlje po treći put govornika na red. Bjankini kori presjednika radi njegova po- stupka. Pravilnik valja za obojicu. Kad se uvrijedi dostojanstvo sabora onda je poziv na red opravdan. Ako ne mislite dopustiti slobodu govora, ka- ko ste obećali u otvornoj sjednici, onda meni ne ostaje nego uzeti klobuk, izići iz sabora i javiti narodu, da neodvisan zastupnik nema ovdje slobo- du riječi. Bulat : imate ju, ali držte se predmeta. Bjankini nastavlja. Ni mletačka rep. nije o- vako ekonomički zapuštala ni politički trovala Dal- maciju. Pod ovom sjenom ustavnosti bani se tali- janština, širi se nijemština, a braći rišćanima pru- ža se ruku, da u ime srpske vjere stvaraju srpsku narodnost u zemlji, gdje je od vajkada bilo samo hrvatske. Exoriare aliquis nostris ex ossibus ultor. Vlada počinja grozan atentat na narodno je- dinstvo, uvagjajuć politički kaos i anarhiju. Odatle baš nužda adrese i njezina prešnost, da Kruna sa- zna, što se dogagja, da zna pravu i čistu istinu. si Ne dopustimo, da se stvaraju pod prestol Eu kani narodnog nezadovoljstva. Sjedinjenje nije samo postulat naše prošlo- sti i drž. prava, nego i narodnoga načela. Mi svi koji govorimo istim jezikom imamo pravo, da bu- demo skupa. Da sam osvjedočen da je ovo tali- janska zemlja, ja bih bez okolišanja tražio, da na- ša središnja točka bude u Rimu, da sam uvjeren da je srpska gledao bih na Beograd ili Cetinje, da sam uvjeren da je njemačka, na Beč ili Ber- lin. Ali jer sam osvjedočen da je samo hrvatska, imamo svim silama nastojat, da ta ujedinjujuća točka bude bijeli naš Zagreb, u okviru ove mo- narkije. Mi tražimo što je pravo; što je strogo za- konito. Neka-se ne stavlja na kušnju ustrpljenstvo naroda, jer i ono ima svojih granica (odobrava- nje). Pri glasovanju za prešnost glasuje se poimen- ce, Glasuju sa da svi pravaši, dakako, i svi na- rodnjaci, Sa ne ,srbi“ i ,talijanaši“, I tako preš- nost bi prihvaćena su 20 proti 13 glasova, U drugom čitanju Bjankini predloži, da se izabere odbor od 7 lica koji će izvjestiti o adresi kroz 48 sata. Dr. Klaić veli da će glasovati proti ovomu predlogu, i obara se na pravaše, da oni svojim postupkom o adresi bagatelizaju ovo pitanje, da su oslabili = odpor proti vladi svojim istupom iz stranke. Ako se iznese adresa, vlada će zatvoriti sabor, a to je za nas poniženje. Bjankini mu odgovara pobijajuć ga točku po točku i predbacuje narodnjacim što u oči iz- hora udaraju na veliki bubanj s pitanjem o sjedi- njenju, a u saboru ga nikad ne iznose, Govori i proti vladi. . Dr. Mišetić počimlje govor, ali ga nenadna bol u glavi sili da prekine, Zast. Perić odbija Klaićeve uvrjedljive riječi. Vlad. pov. pl. Pavić ogragjuje se proti Bjan- kinijevim izrekam o posvećenoj osobi N., Veličan- stva, jer da su bez dužna strahopočitanja. Bjankini; Tako lani reko i povj. Truxa,. Ja bih rada, da mi se naznače te riječi. Nas Hrvate ne treba učiti lojalnost prema svomu hrv, kralju, v <a aa