U DUBROVNIKU 2. Marta :1805::
List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu )
Bosnu i Hercegovinu: na cije- |
lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi. |
godinu fior. 4, na po godine fior. 2; Za _Austro- Ugarsku,
šalju se Uredništvu.
Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da | tiskaju po pogodbi. ili livo.
| Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. :,
je predbrojen i za došasto polugodište.
Reci mi, da ti ne rečem.
Ko pozna pravo stanje srpskijeh stvari, taj
će se čudom kameniti pred smjelosti naše braće
Srba, kada oni paklenom zloradošću ističu našu
stranačku neslogu i sve one polemike što proizla-
ze iz toga. Kao da smo mi jedini, što se svikolici
u svim pitanjima ne slažemo !. Toga ima po svemu
svijetu, u svih naroda. Ali za. štavuo nema ple-
mena, koje bi bilo gore rastrovano u stranać-
kom-i političkom životu, nego što je srpsko.
Neka samo pogledaju njihovu Srbiju. Kleve-
te, sumnjičenja :i pogrde, kakvih se me nalazi la-
ko, pa žločinstva, lupeštiue, prouevjerenja, narod-
ne izdaje i veleizdajstva na du.vuvw su redu med
prvim srpskim političarima, tako da se žica pri-
tegnula, pak je pukla. kani bijaše obustavljen u-
stav i dok se do onda inoglo barem zhati ko pije
i'ko plaća, sad se ne zna ni to, sad se Srbija na-
lazi u jednome velikonte kaosu, iz kojega mi ne bi
znali kako će izaći.
Kad: su onomadne turili u svijet vijest, da
su se Srbi: složili + da su se stranke izmirile, mi
smo se bolno nasmijali, jer znamo da je ta sloga
_za to veću ueslogu, a izmirenje za to veći razdor.
Koalirali su se neki ogranci raznijeh stranaka, ko-
je megju se nemađu ništa zajedničkoga, samo da
sruše one koji su na vladi, i koji će opet sve mo-
guće učiniti da se održe, pak se tako s novim maj-
storima nastavlja “stara rabota. O kakvoj srpskoj
slozi tu ne može biti govora.
Ali ova smradna baretina nije tako plitka ;
ona ima duboko duo i mi mislimo da je dolje, a
ne gore tražiti talog onoga zduha, koji je u Sr-
biji zavladao i mi ćemo ga po nekim najnovijim
datima i potražiti.
Strunačka borba posljedicom je neke druge
borbe, Kdja se: vojuje ispod vode, u kojoj Srbija
nalazi se zajedno sa Crnom Gorom. 'Tu se radi v
prijestolja. | |
Čebiičeva urotu j.roti Obrenovičima mnogo
je na svjetlost iznijela. U ovu zavjera bijahu u-
pleteni njeki bivši mitiistri i vogje radikalne stran-
ke. Sam potpresjednik srpske skupštine leži uz
Čebinca i ostalu družinu u tamnici, a bivši mini-
star Taušanović pobjegao je u Zagreb. Ovi ljudi
zajedno si ostalim koji su se sudu umjeli sakriti,
pripravljahu ustanak, da se svrgne Obrenoviće, te
pozove na priještolj Karagjorgjeviće. U istragi vi-
djelo se da imaju za sobom jedan dobar dio srp-
skijeh političara. “Prošle sedmice pak zatvoren je
radi veleizdaje presjednik novinarskog društva srp-
skog i njegova tri 'diuga: i
PO sveli“ OVoint dade se reći, da je u Sr-
iji žestoka i kko' potihitila' “borba izmed dinastije
Obieuovićete i' Kltacjongjevića. Knez Petar Karu-
gjofigjević! Koji“žive u'svoga tasta“ knjiza črnogor-
skoga, izjačtg“j6 Tufil i“, Novoj 'Pressi“," dii“ se dn
nikada h&' liti “odre pretendenstva ita srpsku
kranti.' “ BA biv uil[ OŠBAOĆI ZANBD L OGA DAL
iu kt ine area
i kvjettošt,_zogol da ja po" rijei 1" čradio
miri sa"seijem“ da će pred: sktor stražit“
, onomu te soi o drži opet da bi bolje bi-
lo, ka'bi'tu nolidrnu strkžu pred" njegovim šato-
rei Gnigrinata,
| Srbi], &
zm dl Jl rr si
viki je'ja mian
potanko pripovijeda i imenima krijepi,
ime poduzimalo god. 1885-86, kad su Pašić i Gja-
ja s drugim radikalima dolazili u Crnu Goru. Ona
opisuje i crnogorsku ekspediciju za ustanak, koji
su radikali spremali u Šumadiji i koja ekspedicija
nije se izvela, jer je Turska zabranila prelaz crno-
gorskih četa preko svojih zemalja.
To su na Cetinju kušali kasnije zamrsiti, pak
su naprama Beogradu zapogjeli prijateljske odno-
šaje. Ali i tada su, veli rečena brošura, nastojali
o svom poslu. Zanimivo je čitati naputke, koje je
primio knežević crnogorski, kad je išao u goste |.
mladom srpskom kralju i koji su se nekako suda-
rali sa ondašnjim resolucijama radikalne Skupštine
o narodnoj vojsci.
U gornjoj brošuri nagjosmo groznih i goto-
tovo nevjerojatnih pojava o sadašnjosti Crne Go-
re. Tu se govori o uzrocima rad kojih se iz Crne
Gore iseliše mnoge ličnosti, kao bivši ministar voj-
voda Maše Vrbica, knjažev.stric nadvojvoda Blažo
Petrović, brigadir Gjoko Pejović, Dr. Gjuro Ko-
studić, vojvoda Radoman, prota Bošković, direktor
Vujović, agjutant Ivanović, Dr, Lazo Kostić, Ma-
tavulj i još mnogi drugi. 1 pripovijeda o ne-
'sposobnosti ministara, senato savjetnika; o na-
zatku prosvjete, koja je sad spanula na 14 pučkih
škola; o izdajama i krvavim spletkama; 0 potica-
nju raznijeh buna i: toliko drugijeh stvari, da smo
se mi zbilja začudili kako se zadijeva nekim lju-
dima na Cetinju, da u nas zagrizaju ida se mije-
šaju i ondje gdje pozvani nijesu.
Ama. pustimo za sada ovu stvar, pak zaklju-
čimo. Naš stranački razdor ne može se ni iz dale-
ka prispodabljati sa srpskim. Ovaj postanjem i na-
činom ima vrlo dubok korjen. Po srijedi je anta-
gonizam raznih dinastija i još nešto mnogo gore,
\jerbo ne miješaju sami Srbi tu svoju kašu, već im
kogod i pomaže. Sloga koja se iz Srbije ovih da-
na oglasila, samo je prividna, sve isto ko što je
prividna tišina, te danas vlada pod Lovčenom. Sve
kuha i vri!
A ruski car poručio je srpskom kralju, da je
Milanu, nagovorom pokojnog Aleksandra IIl., ruska
banka 'Volga-Kama uzajmila 2 milijuna rabalja,
iza kako. je dao poštenu riječ, da:se više ne-
će vratiti u Srbiju. Kralj Milan-je riječ pogazio,
te Nikola II. traži, da se novci povrate.
Sve ovo skupa daje nam najžalosniju sliku
političkoga stanja naše braće, koji nas zovu pod
srpsko ime, jer da će oni osloboditi i sajediniti Bal-
kan. Oni sa danas u potpanom političkom rasulu,
nt opće slavensku — i našu štetu, Jer da su $r-
bija i Crna Gora — ono što nijesu, nebi se bog-
me niši dušunani bili ovoliko usudili. '
Ali to pitanje ne'/spada (a ovaj članak, kojim
saimo htjedasmio dokazati nišoj braći, da bi najbolje
bilo, da metu u šebe doma, jerbo'da će 'tamić naći,
ako im i služi; titijviše smetlišta, |)
Na ,Novinarsko Hojduštvo.“.
oso e ob tomi woi: Matije
Bile Ef i ,
> Ovijeh \tilinx jeh pisaniju plemenitog g.
1. u, Dubrovniktu“: pod' (gornjim naslovom, te sam
cijenio podobno odgovoriti. | / | 91 9)
4 pjemaniti g'“L./ kako tegdt feudalni gospo-
dari, propouiznu sas raju, st šaci inkitio
:
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovnika & dopisi
ib
oD
Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta
što se u to | po. devet zakona. Harni gdje nas nije i objesio, jer -
čemu da.se bolje hajduk i nada? primiv spokojno.
i smjerno gospodske šibe, eto nas da ga pitamo,
jer nas je ni krive ni dužne onako izlemao. Ni
Ni krive ni dužne! jer po. čemu, plemeniti g..
L., nazivlje ,Crvenu Hrvatsku“, crvenim popovskim
pamtletom ? Po čemu. da su popovi crni inspiratori
toga lista? ,Crvena Hrvatska“ ima svog, urednika,
on upravlja listom samostalno, ne samo materijal-
no nego i moralno; a popovi, a to neki, potpoma-,
gaju tom listu svojom predbrojbom, a rijetko kad,
svojim perom. Dapače ,C. H,“ u nekoliko je, pri-;
goda pošla, gdje umišljeni crni inspiratori, ne bi je
za stavno bili uputili; i u dva ili tri nayratka O.
1.“ je pretrpjela i prigovora, i negodovanja, baš,
od. tih: tobože crnih . inspiratora. A ti neki popovi,
ako potpomagaju ,C. H.“_ svojom predbrojbom, to,
čine kako osvjedočeni Hrvati, a ne, kako. katolici,
jer ,C. H.“ nije religiozni, list, nego posve politi-;
čki, a popovi imadu, svoju ,Katoličku Dalmaciju“,
kojom se ponose. Zar nam ne_bi rekli da smo, saz,
šli s uma, kad bismo mi kazali da, je, ,Dubrovnik“
popovski list, da li crpih.ili.crljenih me pitamo, jer.
pripostovani kanonik, Stojanović piše, podlistke u
tom listu, a neki popovi i fratri, prote i kalugjeri;
članke i dopise? Dakle kako vidi plemeniti g.,L..
izbije nas uprav ni krivne ni dužne, a što je gore
ne opozva svoje grdne. klevete, ni kad je sam u-,
rednik ,C. H.“ svoje pisanje svojski obrazložio, i.
| i | ze
Plemeniti g. L., ne samo da nas je izšibao,,
nego nas je i goropadno poopsovao; jer_mi po +4
H.“ vršimo kako adski genij mračne bratoubojni-
čke uloge, jer zadiremo nož otrovno, zmijski, zvi-
jerski u prsa brata našega. Plemeniti g. k. iskalio.
svoj ćeif, nije dokazao, niti može dokazati : a po,.,
tome koliko podvale i klevete nami ne mogu na-
huditi, niti do nas doseći, toliko ni njemu ne mogu
biti od dike. Plemeniti g. L. kad god hoće, može
se lahko uvjeriti, da je katolički kler u:i;ek po-
nosno.i otvorito vojevao u doba prošlo Kanizlićem,
Stijićem, a u naše doba Frankijem a nadasve vr-
lim Markovićem na religijoznomu polju: kler naš
ne preza od rasprave, ne uklanja se razložitoj pre-
pirci, moli Svevišnjega da braću sajedini, pljeska
vrhovnom svećeniku Lavu XIII, koji je svrhom _pro-
šle godine nagovarao vladike i velečastnike grčko-
istočne crkve, da gledaju lijeka udesnom razdoru
Na političkom paka polju mi smo osvjedočeni da
svako kraljestvo u sebi razcijepkano poraziti će se;
zovemo se Hrvatima jer smo to po plemenu i jer
pokušav. svako, sredstvo, drugoga ne nalazimo, da
pod. svijetlom krunom, koja s nami vlada, domo-
gnemo se do narodnoga jedinstva. Istina je, na, hr:
vatskoj zewlji ne priznajemo političkog srpstva,. ali
im ne dirumo_ u. ime, u svetinje, bilo, crkve, bil
škole, A ako je tako, kako, uprav, jest, do koga
da ta živa . šolja ostaje, mrtvo slovo ba koga je
da mi, koji sebe mazivljemo« braćoim; mib(inteligen-
cija, kako kaše plemeniti g. L., dvajult:jednakrvni-
jeh plemenu, nijesmo jedna 'duša? +- Plemeniti €
L. vami odgovori. Kolikogod bili liberalao (2t1Ur.)
kolikogod spominjali Bartolomejevu noć, proučite,
ali duboko, stvar; pak sanii suditebioi | 647 |
lisnqo SoasbodndulM : EMilojeu i ifavojč AK0$ ili
= Plemeniti g. L. neće se naljutiti ako» smo-mU
preporučili! da duboko stvar prouči,:prije negortan
ri m mvijeć svoje uadrolije, toli većma kad: ilng
,
mo se