(RVENA HRVAT Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopis m nom iii o NM = SNA i Br. 18. List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu | U DUBROVNIKU 80. Marta 1895. godinu fior. 4, na po godine lior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije- | šalju se Uredništvu. lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior, 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi. | Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. Propadanje pravoslavnog elementa. Stara je stvar, da pravoslavno pučanstvo na- šega naroda danomice propada. Ima zemalja u ko- jima su nekada pravoslavni bili u većini, a danas izčezavaju. To se: polagano opaža u Bosni, a još više u Hercegovini. U Hercegovini je danas kato- ličko pučanstvo daleko nadmašilo pravoslavno. I- stina, katolika se nešto i doselilo. Tako u Trebi- nju, gdje prije okupacije nije bilo niti jedne obi- telji, biće danas oko 500 duša. Ali kada i to od- bijemo, opet ćemo naći, da je katolički živalj ua- predovao, a pravoslavni sno nazadovao. Nego to sve nije ništa naprama propadanju pravoslavnog dijela našeg jezika u Slavoniji, Srije- mu, Banatu, Bačkoj i u Srbiji. Da se o tom svak osvjedoči, poslužićemo se malo statistikom. Po rogjenu i pomoru računa se prirast i ot- padak pučanstva. Prosječni, normalni pomor ljudi iznosi na godinu 30 na svaku tisuću. Dakako da imade zemalja i gradova, koji si tij broj ne do- sižu, kako na pr. u Berlinu, za koga kažu da je jedan od najzdravijih gradova. Bude godina kad pomor glavnoga grada Njemačke iznosi samo 16- 18-20 na 1000. Ali to su rijetke iznimke. ; Najnezdraviji grad na svijetu broji se Alek- sandrija u Egiptu. Tamo svake godine prosječno umire oko 50 na 1000 duša. To je zaista velik broj. Ali pomor u Slavoniji, Srijemu i Banitu nat- kriljuje brojem sve zeinlje naše monarkije, može- mo reći sve pokrajine u Europi. Sama Aleksan- drija daleko je zaostala, jer, po najnovijim služ- benim podatcima, u Srijemu je zadnjih godina pomor dosegnuo upravo grozni broj od 52 osobe na svako 1000 stanovnika! Po ovome doista mi još ne možemo zaklju- čiti, da je hrvatski (ili srpski) pravoslavni eleme- nat onaj koji u Srijemu, Slavoniji, Bačkoj i Ba- natu najveće propada. No statistika pruža nam ostale kombinacije, koje nas dovode do teskih i žalosnih zaključaka. Evo kako: U službenim statističkim podatcima za Ugar- sku, Hrvatsku i Slavoniju nalazimo, da po vjeri, katolika i grčko-katolika umire prosječno oko 31 na 1000. Pomor pravoslavnih dosiže prosječno do 34:8 9/00, natkriljuje dakle svaku drugu vjeroispo- vijest. Pomislit će kogod, pak tu nije sam naš pravoslavni narod, već ima u Ugarskoj i drugog naroda pravoslavne vjere. 'To je istina. U Ugar- skoj, Hrvatskoj i Slavoniji, osvem Srba i Hrvata i onoga neznatnoga broja Rusina, pravoslavnoj vjeri pripadaju još samo Rumunji, kojih ima blizu 3 milijuna. Oni žive najvećim dijelom u Erdelju i u istočnoj Ugarskoj. Ali statistika dokazuje, da baš u Erdelju i u svim županijama gdje su Rumunji u većini, pomor je spac na najmanju brojku. Ta- ko u Erdelju imade županija, gdje na 1000 godi- šnje umiru samo 22 osobe, razmjer koji će se teško naći u ikakvom kraju naše monarkije. Za- cijelo je dakle, da je pravoslavni kontingenat Ru- munja znatno doprinio, da se samo ublaži grozna cifra pomora drugog pravoslavnog elementa, koja tako otpada samo na onaj dio, te govori našijem jezikom. Bez Rumunja, koji su broj umanjili, mje- šte 84:3 o/oo bili bi srpski i hrvatski hrišćani do- segli možda i 60 i više 9/o01 Ob ovom nas osvem gornjih podataka još bo- | tiskaju po pogodbi. Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta l Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. lje uvjerava razmjer pomora u našim slavonskim županijama. U onim županijama gdje je pravoslav- nih više i pomor je viši i obratno. U požeškoj županiji, gdje ih nema trećina, umiranje iznosi 46 9/00, u virovitičkoj već 49, a u srijemskoj, gdje su u većini, 52 na svaku tisuću ljudi! Uzmemo li u obzir da katolika ni tamo ne umire više od 35 9/00, možemo sjegurno reći, da pravoslavni po- gibaju u razmjeru od 70 9/00, dakle gotovo dva puta više nego katolici!! 'To je grozno ! I nehote se čovjek pita za uzroke takom strahovitom porazu. Ima ih više, no mi nećemo iznijeti nego samo jedan, opet po službenim yjio- datcima. Uzimljemo samo brak (ženitbu), jer je brak temelj društva i čovjećanstva. Pak čujmo što nam statistika priča! Na 1000 brakova u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji došlo je zadnjih godina do raspita (divorcija): kod katolika 0:6, kod grčko- katolika 1:6, a kod pravoslavnih 77 slučajeva na godinu! Jedini ovaj primjer bio bi dovoljan da nam riješi zagonetku. Nemoralnost. strašna besprimjer- .na nemoralnost koja vlada kod pravoslavnih u o- nim krajevima, uzrok je da danomice propadaju. Mi amo, kod nekih naših sela, koji bi mogli biti izgledom ćudoredna života, nemamo 0 tom ni poj- ma. Ćudoregje, a osobito ženska čast, izgubiše ta- mo svako značenje. Lijepa udata seljanka ili va- rošanka neće da ragja djece, jer su joj od omete kod ljubakanja sa financama, žandarima, komšija- ma i gospodom. Nije nikakva sramota. ako je dje- vojka porodila dijete. Žene i djevojke znadu u prste sve gnusne načine čedomorstva i izmetanja. Nema dana da se o tim zločinima ne raspravlja po hrvatskim i ugarskim sudovima. Hrvatske i ugarske tamnice pune su tih grešnika i grešnica, najvećim di- jelom pravoslavne vjere. A puk? Puk je nekako zašao, izgubio je pojam o čistoći, pak mu je sve- jedno. Nije nikakvo čudo ako seljak uzme za že- nu mladu djevojku, za koju znade, da je sramo- tne prošlosti. Ako je ona i rodila ili abortirala dvoje troje djece, ne smeta. U nekim predjelima vele onda, da je uzeo ,udovicu“, Mimogred spo- minjemo da običaj ženiti ovakove ,udovice“, nije samo na obalama Save i Dunava, već ga nalazi- mo takogjer kod pravoslavnog pučanstva u Buko- vici u Dalmaciji. Od ovake obitelji, gora djeca. O pijanstvu i svakojakim poganim bolestima i ne govorimo. Sve- ćenstvo, koje je u prvom redu pozvano da narod liječi, malo se za nj brine. Najveći dio njihova djelovanja u narodu spada u propovijedanje sve- tog srpstva i srpske vjere. Svećenici se bave isklju- čivo politikom, za narod im malo stalo, rade da postanu protei štogod više i u tu svrhu ulizuju se Maigjarima. To smo više puta dokazali. Neki pak mješte izgledom, prednjače zlom. Imade ovih slu- čajeva u tolikom broju, da se ne mogu uzeti kao iznimke. S druge strane dodijali narodu raznim daćama, pak on, da ne plaća, prelazi u Nagarene. Narazenstvo je tamo u cvijetu. Narod propada. Gdje su nekad bila čisto sla- venska sela, sad im se ni za glas ne zna. Nestaju zadruge, nestaju obitelji cijele, & na njihovo mje- sto dolazi tugji narod, njemački i magjarski kolo- niste. U mnogim krajevima već sli_ istisli pravoslavne starosjedioce i ogaji- šta. Biće u Srijemu do 40.000 Nijemaca, a šta ih ima u Bačkoj i Banatu to je napose. Kako se pak iza svega ovoga srpski prvaci združuju s njima proti Hrvatima, to mi ne može- mo nikako da dokućimo. U svojoj katastrofi, u svo- joj matematički dokazanoj propasti, mješte da sko- če na noge i podignu svoj narod iz blata, oni se kao djeca vesele srpskim štamparijam, srpskim li- stovima, srpskim društvima i bankama, te. podižu u Zagrebu, su čim, jadni, misle, da su hrvatstvu zaboli nož u srce! Biće mržnja, ama nije li zar i ona strastvena, slijepa mržnja protiv svega što je hrvatsko jedna cd tolikih bolesti, na kojim pate oni, te vode ovaj jadni i pokvareni nama srodni puk ? Psihološki momenat. Zadarska ,Smotra“ u svom osvrtu na sabor osvrnula se i na pojedine saborske stranke. Po- hvalila je autonomaše, navlastito zastupnika Vido- : ! vića, čije riječi biće voć prepisane i poslane u Mi- lan, da se tamo ,u srebro okuju.“ Nije zaboravila ni našu braću Srbe, kojim je priznala trijeznost; umjerenost i objektivnost u izlaganju svojih nače- la. Pitali su oproštenje za ,Krivošijanske metle“ ! Narodnoj stranci splela je posebni lovor vijenac slave i zaslužnog rada, koji neće tako lako uve- hnuti. Ele, sve tri stranke mogu bit zadovoljne, jer je ,Smotra“ s njima rahata. Ona u njih nala- zi toliko razbora, toliko državničke mudrosti i ne- pristranosti, da smo se mi čudom čudili, kako su te kreposti mogle ostati sve do juče zakopane. , Smo- tra“ se ne šali. Koga ona hvali, taj je to zanago i zaslužio. Nego ,Smotra“ nije luda. Zna ona da njezini hvalospjevi mogu kome pred narodom i na- škoditi, jer su vrlo sumnjivi, pak je za to ostavi- la na miru+ono pusto političko djelovanje svojih štićenika, kome se čini nevješta, te ih stvarno hva- li samo sa parlamentarno-socijalnog gledišta, Za: drugo nju nije briga. Ko hoće neka vjeruje. Reče- ne stranke pokazale su se naime vrlo zaslužne za materijalni probitak narodne zemlje Dalmacije i njezinog zemaljskog naroda. One se nijesu gubile po idejalnim i vratolomnim klisurinama odlučne hrvatske politike, već su se stvarno zabavljali ,Smotrinim“ igrarijama. Ona umije po redu i ime- novati neke ljudi, da ih može“slagje pohvaliti i istaknuti njihove vanredne kreposti, za koje bi bila velika šteta da se zaborave. Ko je pak učinio nsijlošiju figuru, to su bili pravaši. ,Smotra“ se zgraža nad njihovoj nepa- trijotičnoj pojavi, sveisto kao što se je kasnije zgražala, kad im je vikar Vidović potpisao pouz- danicu. Pravaši, po ,Smotri,“ nijesu nego unosili razdor i mržnju, pak su zagrizali i provocirali:da : je svakoga zgadilo. Dok su drugi riješavali: vele: važne predloge o pozemnim ribama, dotle su pra- : vaši, samo da izazivlju škandal, poticali pitanje : sjedinjenja! ,Smotra“ se još dobro ne razninije u: to čudovište i tako je od njegastrah, dase no u» . sugjuje ništa pobliže reći. Koliko je drugijem da- : rovala cvijeća, toliko je pravaškim zastupnicima; pripravila koprive. Navlastito joj se ne svigja Bian+ # * kini. Taj joj je čovjek uprav nekako antipatičano: »Smotra“ je upamtila ne samo što govori, nego i kako je govorio, pak je ona to mE čitaoce u finom stilu. rapor Noe jea ća Ges