(RVENA HRVAT

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopis

m nom iii o NM = SNA i

Br. 18.

 

List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu |

U DUBROVNIKU 80. Marta 1895.

godinu fior. 4, na po godine lior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije- | šalju se Uredništvu.

lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior, 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi. |
Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da

je predbrojen i za došasto polugodište.

  

Propadanje pravoslavnog elementa.

Stara je stvar, da pravoslavno pučanstvo na-
šega naroda danomice propada. Ima zemalja u ko-
jima su nekada pravoslavni bili u većini, a danas
izčezavaju. To se: polagano opaža u Bosni, a još
više u Hercegovini. U Hercegovini je danas kato-
ličko pučanstvo daleko nadmašilo pravoslavno. I-
stina, katolika se nešto i doselilo. Tako u Trebi-
nju, gdje prije okupacije nije bilo niti jedne obi-
telji, biće danas oko 500 duša. Ali kada i to od-
bijemo, opet ćemo naći, da je katolički živalj ua-
predovao, a pravoslavni sno nazadovao.

Nego to sve nije ništa naprama propadanju
pravoslavnog dijela našeg jezika u Slavoniji, Srije-
mu, Banatu, Bačkoj i u Srbiji. Da se o tom svak
osvjedoči, poslužićemo se malo statistikom.

Po rogjenu i pomoru računa se prirast i ot-
padak pučanstva. Prosječni, normalni pomor ljudi
iznosi na godinu 30 na svaku tisuću. Dakako da
imade zemalja i gradova, koji si tij broj ne do-
sižu, kako na pr. u Berlinu, za koga kažu da je
jedan od najzdravijih gradova. Bude godina kad
pomor glavnoga grada Njemačke iznosi samo 16-
18-20 na 1000. Ali to su rijetke iznimke.

; Najnezdraviji grad na svijetu broji se Alek-
sandrija u Egiptu. Tamo svake godine prosječno
umire oko 50 na 1000 duša. To je zaista velik broj.

Ali pomor u Slavoniji, Srijemu i Banitu nat-
kriljuje brojem sve zeinlje naše monarkije, može-
mo reći sve pokrajine u Europi. Sama Aleksan-
drija daleko je zaostala, jer, po najnovijim služ-
benim podatcima, u Srijemu je zadnjih godina
pomor dosegnuo upravo grozni broj od 52 osobe
na svako 1000 stanovnika!

Po ovome doista mi još ne možemo zaklju-
čiti, da je hrvatski (ili srpski) pravoslavni eleme-
nat onaj koji u Srijemu, Slavoniji, Bačkoj i Ba-
natu najveće propada. No statistika pruža nam
ostale kombinacije, koje nas dovode do teskih i
žalosnih zaključaka. Evo kako:

U službenim statističkim podatcima za Ugar-
sku, Hrvatsku i Slavoniju nalazimo, da po vjeri,
katolika i grčko-katolika umire prosječno oko 31
na 1000. Pomor pravoslavnih dosiže prosječno do
34:8 9/00, natkriljuje dakle svaku drugu vjeroispo-
vijest. Pomislit će kogod, pak tu nije sam naš
pravoslavni narod, već ima u Ugarskoj i drugog
naroda pravoslavne vjere. 'To je istina. U Ugar-
skoj, Hrvatskoj i Slavoniji, osvem Srba i Hrvata i
onoga neznatnoga broja Rusina, pravoslavnoj vjeri
pripadaju još samo Rumunji, kojih ima blizu 3
milijuna. Oni žive najvećim dijelom u Erdelju i u
istočnoj Ugarskoj. Ali statistika dokazuje, da baš
u Erdelju i u svim županijama gdje su Rumunji
u većini, pomor je spac na najmanju brojku. Ta-
ko u Erdelju imade županija, gdje na 1000 godi-
šnje umiru samo 22 osobe, razmjer koji će se
teško naći u ikakvom kraju naše monarkije. Za-
cijelo je dakle, da je pravoslavni kontingenat Ru-
munja znatno doprinio, da se samo ublaži grozna
cifra pomora drugog pravoslavnog elementa, koja
tako otpada samo na onaj dio, te govori našijem
jezikom. Bez Rumunja, koji su broj umanjili, mje-
šte 84:3 o/oo bili bi srpski i hrvatski hrišćani do-
segli možda i 60 i više 9/o01

Ob ovom nas osvem gornjih podataka još bo-

| tiskaju po pogodbi.

  

Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta

l Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

 

lje uvjerava razmjer pomora u našim slavonskim
županijama. U onim županijama gdje je pravoslav-
nih više i pomor je viši i obratno. U požeškoj
županiji, gdje ih nema trećina, umiranje iznosi
46 9/00, u virovitičkoj već 49, a u srijemskoj, gdje
su u većini, 52 na svaku tisuću ljudi! Uzmemo li
u obzir da katolika ni tamo ne umire više od
35 9/00, možemo sjegurno reći, da pravoslavni po-
gibaju u razmjeru od 70 9/00, dakle gotovo dva
puta više nego katolici!! 'To je grozno !

I nehote se čovjek pita za uzroke takom
strahovitom porazu. Ima ih više, no mi nećemo
iznijeti nego samo jedan, opet po službenim yjio-
datcima.

Uzimljemo samo brak (ženitbu), jer je brak
temelj društva i čovjećanstva. Pak čujmo što nam
statistika priča! Na 1000 brakova u Ugarskoj,
Hrvatskoj i Slavoniji došlo je zadnjih godina do
raspita (divorcija): kod katolika 0:6, kod grčko-
katolika 1:6, a kod pravoslavnih 77 slučajeva na
godinu!

Jedini ovaj primjer bio bi dovoljan da nam
riješi zagonetku. Nemoralnost. strašna besprimjer-

.na nemoralnost koja vlada kod pravoslavnih u o-

nim krajevima, uzrok je da danomice propadaju.
Mi amo, kod nekih naših sela, koji bi mogli biti
izgledom ćudoredna života, nemamo 0 tom ni poj-
ma. Ćudoregje, a osobito ženska čast, izgubiše ta-
mo svako značenje. Lijepa udata seljanka ili va-
rošanka neće da ragja djece, jer su joj od omete
kod ljubakanja sa financama, žandarima, komšija-
ma i gospodom. Nije nikakva sramota. ako je dje-
vojka porodila dijete. Žene i djevojke znadu u
prste sve gnusne načine čedomorstva i izmetanja.
Nema dana da se o tim zločinima ne raspravlja po
hrvatskim i ugarskim sudovima. Hrvatske i ugarske
tamnice pune su tih grešnika i grešnica, najvećim di-
jelom pravoslavne vjere. A puk? Puk je nekako
zašao, izgubio je pojam o čistoći, pak mu je sve-
jedno. Nije nikakvo čudo ako seljak uzme za že-
nu mladu djevojku, za koju znade, da je sramo-
tne prošlosti. Ako je ona i rodila ili abortirala
dvoje troje djece, ne smeta. U nekim predjelima
vele onda, da je uzeo ,udovicu“, Mimogred spo-
minjemo da običaj ženiti ovakove ,udovice“, nije
samo na obalama Save i Dunava, već ga nalazi-
mo takogjer kod pravoslavnog pučanstva u Buko-
vici u Dalmaciji.

Od ovake obitelji, gora djeca. O pijanstvu i
svakojakim poganim bolestima i ne govorimo. Sve-
ćenstvo, koje je u prvom redu pozvano da narod
liječi, malo se za nj brine. Najveći dio njihova
djelovanja u narodu spada u propovijedanje sve-
tog srpstva i srpske vjere. Svećenici se bave isklju-
čivo politikom, za narod im malo stalo, rade da
postanu protei štogod više i u tu svrhu ulizuju se
Maigjarima. To smo više puta dokazali. Neki pak
mješte izgledom, prednjače zlom. Imade ovih slu-
čajeva u tolikom broju, da se ne mogu uzeti kao
iznimke. S druge strane dodijali narodu raznim
daćama, pak on, da ne plaća, prelazi u Nagarene.
Narazenstvo je tamo u cvijetu.

Narod propada. Gdje su nekad bila čisto sla-
venska sela, sad im se ni za glas ne zna. Nestaju
zadruge, nestaju obitelji cijele, & na njihovo mje-
sto dolazi tugji narod, njemački i magjarski kolo-
niste. U mnogim krajevima već sli_ istisli
pravoslavne starosjedioce i ogaji-

 

šta. Biće u Srijemu do 40.000 Nijemaca, a šta ih
ima u Bačkoj i Banatu to je napose.

Kako se pak iza svega ovoga srpski prvaci
združuju s njima proti Hrvatima, to mi ne može-
mo nikako da dokućimo. U svojoj katastrofi, u svo-
joj matematički dokazanoj propasti, mješte da sko-
če na noge i podignu svoj narod iz blata, oni se
kao djeca vesele srpskim štamparijam, srpskim li-
stovima, srpskim društvima i bankama, te. podižu
u Zagrebu, su čim, jadni, misle, da su hrvatstvu
zaboli nož u srce! Biće mržnja, ama nije li zar i
ona strastvena, slijepa mržnja protiv svega što je
hrvatsko jedna cd tolikih bolesti, na kojim pate oni,
te vode ovaj jadni i pokvareni nama srodni puk ?

 

Psihološki momenat.

Zadarska ,Smotra“ u svom osvrtu na sabor
osvrnula se i na pojedine saborske stranke. Po-
hvalila je autonomaše, navlastito zastupnika Vido- :

! vića, čije riječi biće voć prepisane i poslane u Mi-

lan, da se tamo ,u srebro okuju.“ Nije zaboravila
ni našu braću Srbe, kojim je priznala trijeznost;
umjerenost i objektivnost u izlaganju svojih nače-
la. Pitali su oproštenje za ,Krivošijanske metle“ !
Narodnoj stranci splela je posebni lovor vijenac
slave i zaslužnog rada, koji neće tako lako uve-
hnuti. Ele, sve tri stranke mogu bit zadovoljne,
jer je ,Smotra“ s njima rahata. Ona u njih nala-
zi toliko razbora, toliko državničke mudrosti i ne-
pristranosti, da smo se mi čudom čudili, kako su te
kreposti mogle ostati sve do juče zakopane. , Smo-
tra“ se ne šali. Koga ona hvali, taj je to zanago
i zaslužio. Nego ,Smotra“ nije luda. Zna ona da
njezini hvalospjevi mogu kome pred narodom i na-
škoditi, jer su vrlo sumnjivi, pak je za to ostavi-
la na miru+ono pusto političko djelovanje svojih
štićenika, kome se čini nevješta, te ih stvarno hva-
li samo sa parlamentarno-socijalnog gledišta, Za:
drugo nju nije briga. Ko hoće neka vjeruje. Reče-
ne stranke pokazale su se naime vrlo zaslužne za
materijalni probitak narodne zemlje Dalmacije i
njezinog zemaljskog naroda. One se nijesu gubile
po idejalnim i vratolomnim klisurinama odlučne
hrvatske politike, već su se stvarno zabavljali
,Smotrinim“ igrarijama. Ona umije po redu i ime-
novati neke ljudi, da ih može“slagje pohvaliti i
istaknuti njihove vanredne kreposti, za koje bi
bila velika šteta da se zaborave.

Ko je pak učinio nsijlošiju figuru, to su bili
pravaši. ,Smotra“ se zgraža nad njihovoj nepa-
trijotičnoj pojavi, sveisto kao što se je kasnije
zgražala, kad im je vikar Vidović potpisao pouz-
danicu. Pravaši, po ,Smotri,“ nijesu nego unosili
razdor i mržnju, pak su zagrizali i provocirali:da :
je svakoga zgadilo. Dok su drugi riješavali: vele:
važne predloge o pozemnim ribama, dotle su pra- :
vaši, samo da izazivlju škandal, poticali pitanje :
sjedinjenja! ,Smotra“ se još dobro ne razninije u:
to čudovište i tako je od njegastrah, dase no u» .
sugjuje ništa pobliže reći. Koliko je drugijem da- :
rovala cvijeća, toliko je pravaškim zastupnicima;
pripravila koprive. Navlastito joj se ne svigja Bian+ # *
kini. Taj joj je čovjek uprav nekako antipatičano:
»Smotra“ je upamtila ne samo što govori, nego i
kako je govorio, pak je ona to mE

čitaoce u finom stilu.  rapor
Noe jea ća Ges