ka Rt , Poštovani i dragi gosp. vojvodo !
ei sei Ja vam iskreno čestitam, što ste obezbijedili
% s e$ofvoj e da se s vama ne ruga fukara.
NOTA a i ošto vas jedna nezavisna srpska država za
a] Fhkojii ste više od 40 godina neumorno radili. od-
goni, pošto vas druga srpska nezavisna (!) *) dr-
o.
# 3+
-
4
žava, za koju ste takogjer krv lijevali, i kojoj ste
obraz osvjetlali (onda kad joj se obraza najviše ti-
pošto ni ona ne. potrebuje vaše usluge, Vi
učinili, što se sklanjate u državu, u
te + lo dobro
O
ima i gdje ljudi umiju cijeniti
Ovo vam pišem i ako znam,
sama upravljena otvaraju na pošti.
da se pisma
: Jutros je. Videlo“ donijelo članak iz ,S. Presse“ 0
vama. Članak je učinio veliki utisak, te ako jošt
siiade malo: obraza: Pašić i njegova kompanjija
(Gjaja i svi radikali. Ur.) imaće zašto crveniti. Ja
još jednako očekujem šta će biti samnom. Pašić
=qit može dati ime dati mjesto, — u prvom sluča-
, ju neću mu biti zahvalan, jer ako to učini učini-
će samo s toga, što mora i što se boji pošljedica ;
u drugom slučaju spremam mu pilulu, koja će mu
zanago biti gorka, te će ga dobro osvijetliti pred
"'savremenicima. Ako bi pak vi mene mogli izraditi
| mjesto u Bosni, onda se. nemam što predomišljati.
1 Beograd 22 Maja 1892. Primite moj iskreni
, pozdrav. 8. Matavulj.“
Ali što je ovo naprama onomu što pišu Obre-
novićevoj kući odane ,Male Novine“ Pere Te-
“gdorovića! One će za neke žestoke izraze proti
Crnogorskoj dinastiji morati i sudu odgovarati.
iz * *
i *
Ovo je tek nepotpuna sličica srpskog državnog i
: političkog života. Nego vara se ko misli, da oni
. spoznaju svoju nesposobnost i svoju jadnu goloti-
nju. Oni su uvjereni da su im na Balkanu presu-
gjene velike historičke misije. Oni će sajediniti i
“ osloboditi srpstvo i ostalo južno Slovenstvo, kao
* Bugare i Hrvate, protiv kojih se združuju s naro-
dnim neprijateljima : na Hrvate s Nijemcima, Ta-
lijanima i Magjarima, a na Bugare u Macedoniji
s Grcima i Turcima. Oni se još rugaju našoj te-
-žnji za jedinstvo naroda i našemu državnome pravu!
A naši domaći Herostrati, koje je u nas po-
i digla tugja politika, da to jače oslabi mučnu bor-
“bu i narodne aspiracije Hrvatstva, ne čine drugo
* nego se blatom nabacuju na sve ono što je Hrva-
tu milo i sveto, a to sve da očrne naše prvake,
da diskreditiraju hrvatski program i hrvatsku po-
“litika, da nam u srcu naroda ubiju nadu za bolju
budućnost, neka se on ostavi svoga plemenitog i-
dejala nezavisnosti Hrvatske, pa neka prihvati ovu
_ srpsku — bruku!
= =======a
Borba na prvim stražama.
:Iz Istre, 28 Marta.
Pobiće se do dva svijeta
(Po prilici svoj; > >
: Na, predstražam mi smo četa,
: Prvi naš je boj.
=... Svakomu će biti još na pameti nagli raspust
porečkoga sabora, u kojemu je pašovala talijanska
iredenta, i buka novinarska, koju je taj vladin čin
prouzročio. Buduć jedan dio hrvatskog naroda za-
stupan u tom Saboru, Hrvatima je da osobitom
pažnjom i simpatijom prate nove izbore, koji su
raspisani za drugu polovicu dojdućeg svibnja, do-
čim izbor fiducijara za ladanje biće odma po Us-
krsu. Evo nas zato da dičnim čitaocima ,C. H“.
u kratko opišemo naše stanje i položaj u Istarskoj
_ pokrajini. — i
._ Sabor porečki broji članova: 30 biranih i 3
Virilne glasove imaju biskupi Tršćanski.
Krčki i Porečki. Prva su dva naši pastijeri, a tre-
:* 4 je okorjeli latinizator i talijanaš, poznati hrva-
. tožd to Zastupnici su birani od vanjskih op-
je
_ tožder
i fr 09903 po 2 zastupnika); gradova (11 za-
), od trgovačko rovinjske komore (2) i ve-
_ leposjeda (5). U zadnjem saboru naša stranka i-
magjaše 9 poslanika, a protivnici ostalo. Njeko do-
“ba stojao je uz naše i zastupnik vitez Conti, ko-
ie egira." oženjen u Dubrovniku od
obitelji nu rana bolest i smrt pretrgnu
Ši ,koji se po i našem elementu
b i prave Naših, o zastupnika bijahu
birani: 8 ti) vanjskim općinama, a jedan u liburnj-
skim gradovima. koje nemirni vali Kvarnera tijes-
no spajaju sa materom zemljom, olakšavajuć op-
ćenje ljudima jedne misli i jednog pregnuća.
U gradovima zapadne Istre, nema našoj stran-
ci nade uspjehu, jer je tamo tugji elemenat u ve-
ćini, a još je manje ima da pridobije trgovačku
komoru rovinjsku, u kojoj žalibože su izbornici
mnogi odmetnici našeg jezika; ili možda za vele-
posjed, koji je u rukama potomaka stare mletačke
gospode. Tu se naša stranka neće ni mjeriti s pro-
tivnikom, no zato će sve sile uprijeti da očuva o-
no što je postigla mnogogodišnjom krvavom bor-
bom, a dobije još vanjske kotare Poreča i Pole,
gdje je naš elemenat u većini.
Ko misli da će to glatko teći, i da će nama
ti kotari pasti u krilo ko zrela jabuka, taj ne po-
zna stanje u Istri, i kruto se vara. Njeki je hr-
vatski list prikazao onomadne nastajuće izbore u
sasvim ružičastoj boji. Nu nije tako, a tendencija
skovanog dopisa veoma je prozirna. Valja znati
da će nam Talijani yu svim kotarim zanovetati, i
moramo se čuvati svake nesmotrenosti da ne po-
srnemo, i u kotarim, koji su već naši. Ali krvava,
ljuta borba biti će u Puljštini i u Porešćini, i ne
može se predvidjet kako će se svršit. Dočim je u
drugim kotarim puk dosta svijestan svoje narod-
nosti i čvrsto se drži razvitog stijega, u ova dva
kotara, nema vele da se je počeo buditi, a ma-
njak inteligencije, ovdje se uprav najviše osijeća.
Dostavimo da je još većina općina u protivničkim
rukama, njeke samo zato jer nemamo prikladnog
načelnika, da ima sela sa sasvim talijanskim pu-
čanstvom, da bezdušni talijanski lihvari, u koj ceh
spada skoro cijelo talijansko pučanstvo Istre, ima
još, unatoč plemenitom, intensivnom radu ,Posu-
jilnice“ i ,Vinarske zadruge“ nož na grlu našem
puku, pak je onda posve shvatljiva moja bojazan
o uspjehu naše stvari u tim kotarim. Ali ako pro-
pademo, tješiće nas jedino da smo se borili hra-
bro. da smo častno propali. Nema dvojbe da će
borba biti gorostasna i zanimiva. Boriće se dobro,
proti zlu. Pod barjakom narodnosne ideje, sukobi-
će se i ideje druge vrsti. Boriće se ogoljeli seljak
proti naduvenom .bogatašu, exploatirana žrtva pro-
ti svome od vjekova krvniku; rad proti kopitalu.
U borbi djevičanskog našeg kmeta, kao da provi-
ruje duh bune Gupčeve. Stara Jacquerrie u mo-
dernom ustitvnom ruhu. Ova borba ima nješto i
socijalnoga, ne samo narodnoga, u sebi. Velikih
je nepravda da ispravimo, i ispraviti će ih naši
vogje s božjom pomoćju.
Ko se sam pomože toga i Bog pomaže, i pra-
ma toj rečenici poćeše raditi. Dosad su zastupnici
pravaški na carevinskom vijeću i pokrajinskom sa-
boru gg. Laginja i Spinčić, držali pet skupština
birača, koje su bile izvanredno posjećene, a 0s0-
bito veliki tabor na Boljunskom polju, gdje se je
sakupilo preko 3000 seljaka, da čuju riječ iz usta
svojih ljubljenih zastupnika. Oni su došli njekoli-
ko ura hoda iz daleka, i ustrpljivo stali drugih
njekoliko ura na buri i u snijegu, pozorno sluša-
juć, a i upličuć se u raspravu, da, poslje neg gla-
sovaše njeke resolucije, i ona srestva napretka na-
rodnog, koji su najelementarnija, da tada pogju
skromnim kućam svojim, i pripovijedaju rodjacima
i prijateljima, koja ne mogoše da prisustvuju što
su čuli i vidjeli. Tako riječ jednakopravnosti i hr-
vatstva, leti kroz narod, i donjet će ili prije ili
poslje žugjena ploda. Jos se ćuti potrebe uprili-
čiti jedan ili dva takova tabora u Puljskom kota-
ru, gdje dosad naši zastupnici, koji su preoptere-
ćeni poslom, i na kojih legja sve pada, nijesu mogli.
A vlada, kako će ona? pitaće se mnogi. Po-
slje onih: uvreda, koje je pretrpila u osobi svoge
povjerenika, kad je bila ona ista prisiljena da ra-
spusti sabor, rekao bi čovjek da će uložiti sve
svoje sile, da satare glavu zmiji iredente, — a da
bi se moglo dogodit čudo nečuveno, da pokaže o-
na nama svoje bućmasto očinsko lice. Nu nije se
tome nadati, dok stara gospoda intrigavaju na Ve-
likom Trgu u Trstu. Vlada će biti poćudna /ire-
denti, usprkos svega, jer oni imaju visokopoložene
zaštitnike. Cijeli je aparat navijen proti nama, svi
u nama samo pogibeljne državi agitatore, i taj cio
tt masami
od najvećeg činovnika do zadnjeg žandara gledaju
aparat će se i sad proti nama vrćeti. Njeki govo-
re da bi vlada lahko mogla prodrt sa svojim kan-:
didatom u gradovima ,Buzet-milje“, Pola, Lošinj,
Krk-Cres, i sa svoja 4 zastupnika držat i naše i
talijane u equilibriju. Kako, i što ona misli, ne
znam vam pozitivno kazati, jer nemam tamo ni
kuma ni prijatelja: ista je vlada. i amo kako i
tamo, pravaš od nje zazire i stoji daleko. Nu ka-
kogod bilo, naši se moraju spravljat na borbu, kao
da će biti sve proti njima, i ista vlada, pak onda
što Bog da i sreća junačka!
Pismo iz Zagreba.
Zagreb, 29 Marta.
Za zagrebačko je kazalište, kao i za veća
svjetska kazališta, gostovanje Ernesta Rossi zna-
menit dogagjaj, a za svakoga, koji ga je na po-
zornici vidio, jedan od najljepših momenata u ži-
votu. Rossi je čovjek u 65. godini, s godinama je
nešto dakako klonuo. a glas mu nije onako -zvo-
nak i jasan, niti mu je izgovor bistar. Ne može
se ipak kazati, što su pisale riječke talijanske
novine, da je Rossi samo bio, — on je i danas
velik umjetnik. Čitavu je umjetnost razvio u raz-
novrsnim tragedijama od Shakespeara, koga je du-
boko proučio i temeljitim studijama osvijetlio. Naj-
bolje je uspio naravski u staračkim ulogama, a
divan je bio u Giacomettijevu komadu ,La mor-
te civile,“ koji je po želji ovdje nastanjenog nad-
vojvode Leopolda Salvatora davao. Kazalište je
bilo svake večeri dupkom pano općinstva, koje je
umjetniku pravo slavlje priregjivalo. Vrijedno je
zabilježiti, da se je Rossi u velike zanimao za naš
narod i jezik pa i za hrvatsko kazalište. Jedne je
večeri prisustvovao hrvatskoj prestavi. Na pozdrav
kazališnih članova, koji su mu zadnje večeri pre-
dali vijenac, odvrati, da mu je žao, što ne može
zahvaliti ,u krasnom hrvatskom jeziku,“ a da mu
je milo, što je upoznao hrvatski narod, koji ima
toliko smisla za umjetnost. Intendant Dr. Miletić
dao je u svojoj villi u čast velikom umjetniku ban-
ket, na koji je pozvano nekoliko prijatelja umjet-
nosti. Razgovor je tekao ponajviše u talijanskom
jeziku, što je Rossi pohvalno spomenuo odgovara-
jući na krasnu zdravicu svog prijatelja Kumičića,
s kojim se je u Parizu upoznao. Iz Zagreba je
krenuo Rossi u Budimpeštu, odakle će obići Ru-
siju. — Prošle dvije večeri slušali smo u Smeta-
ninoj ,Prodanoj nevjesti“ vrijednu Hrvaticu Bla-
ženku Kernic, opernu pjevačicu u Leipzigu. Upra-
va će nastojati, da predobije tu vrsnu silu za do-
maće kazalište.
Uslijed silnih snijegova nabujala je Sava za
puna četiri metra nad običnim tijekom, tako da
je prekojučer poplavila čitavo zagrebačko polje do
pred same ulice gradske. Sela na savskoj obali i
na savskoj cesti bile su većinom pod vodom, a
redarstvo i vojništvo spasavalo je na čamcima i
splavima ljude i blago. Ljudskih žrtava regbi da
na sreću nema. Ogromna šteta u zagrebačkoj o-
kolici i u drugim krajevima moći će se procijeni-
ti, kada voda sasvim opane. X.
Naši Dopisi.
Mljet, 26 Marta.
3, Didee est disipere in loco“, što bi naš Ti-
kvanović preveo: slatko je s mjesta poluditi (Lov
na sjedećke). Tako se proćelo gosp. doktoru in
herba Zvommiru u br 12 ,D.“, gdje doskočicam
i lakrdijam a la Don Quixote, poznatom, uglagje-
nom srpskom formom, koju inače i drugijem pre-
poruča, napada na dopisnika člunka iz Mljeta,
štampana u 9 br. naše dične ,Crvene Hrvatske“
utvarajuć u svojoj usijanoj, budućoj doktorskoj
glavici, da_je pisac rečenog članka neki svrziman-
tija. Zna momče kamo smijera, te licemjernom,
bizantinskom lukavošću obara se na revna, zduš-
na i poštena činovnika, samo za to jer je Hrvat
dušom i tijelom.
Zaludu ti je moj Dre. Azzeccagarbugli, pro-
mašio si cijelj, i ako si uzalud prolistao cijeli Tri-
partitum Verbecianum. Pokušao si ocrniti dičnog
Dn. Gjura Laneve, pak ti no upalilo jer te je ljud-
ski raskrinkao i osamario, sad si počeo jurišati
na drugoga, a i tu si pogriješio, srpče moje ! Ni-
je došljak nego Hrvat mljećanin, koji je pisao o-
ne retke, a i još će ako mu Bog podrži junačko
zdravlje, Nego nijesi ni t svemu kriv moj -,dok-
0 e e ION