Br. 15.
CRVENA £
List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu
godinu fior. 4, na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije-
lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi.
Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da
je predbrojen i za došasto polugodište.
T
Uskrs.
Uskrsnu! vikne božiji Angjel sa prevaljene
ploče Isukrstova groba: pa eto vasiono kršćanstvo
uzveseli zvuk zvonova i mili miris tamjana opetu-
je ovu veselu viku: uskrsnu! slaveć i blagosivlju-
juć Isukrsta, kraljevstvo koga neće imati konca;
jer Hrist već ne umire, Cristus jam non moritur,
mors ei ultra non dominabitur; on bo kraljuje na ne-
besima, kraljuje u svojoj crkvi na zemlji. Veselje
sutrašnje veselje je Gospodinovo, ali je ovo vese-
lje zajedničko nebesima i zemlji. 1 samo doba go-
dine, koje ovih dana opet biljem i cvijećem kiti i
oživljuje zemlju, rek bi da sav svijet pozivlje, nek
se raduje uskrsnutome spasitelju. Svečanost ova,
svečanost je njegova, svečanost je njegove pobje-
de. Njegov porod, njegov nauk, njegove riječi, sav
njegov život, njegova muka i smit, dokazi su da
je On, on sam spasitelj svijeta. Ali svi ti dokazi
bili bi ostali klimavi da nakon smrti ne bude us-
krsnuo, kao što je bio više krat prorokovao i na-
vijestio. Reče jednom: Vlast mi je položiti svoj ši-
vot i opet ga uzeti. Što reče ne poreče: treći dan
nakon smiti uskrsne.
Istinitost njegova - uskrsnuća prvi je temelj
kršćanske vjere; pa zato u sv. Pismu, njegovo us-
krsnuće od očevidnih svjedoka bi tako tačno i sjaj-
no dokazano, da neprijatelji kršćanstva, kao što
bijahu Celsio prvi, pa potle moderni Strausi, Re-
nani, Schenkeli, kad hoće da proti njemu pišu, na-
laze se megjusobno u neprestanom protuslovju. Vje-
ra Apostola, vjera mućenika kršćanskih, vjera sve-
ga svijeta u propetoga Gospodina, bez istinitosti
njegova uskrsnuća, kad vidimo da se svuda po sve-
mu svijetu raširila i svuda se širi, uzprkos svima
protivnostima i najsrditiu progoustvima, dokazala
bi čudo još veće od njegova uskrsnuća: to bi bio
dogagjaj nikomu razumljiv, u povijesti svijeta pra-
vo protuslovje.
Zato pjeva Dante:
Se il mondo si ri: olse al cristianesmo,
Diss' io, senza miracoli, quest uno
E? tal, che gli altri non sono il centesmo
No svečanost Uskrsa nije samo Isukrstova
svečanost, neg je svečanost, cijeloga čovječanstva.
Svi narodi koji su njega spoznali za svoga spasi-
telja, svi su s njime uskrsnuli iz tmina zločina ne-
uljudnosti i surovosti, na život kreposti izobraže-
nosti i svake moralne i državne sreće. Svi mudra-
ci i pisci starih vjekova za sobom ne ostaviše neg
mali broj nasljednika svojih mudroslovnih načela :
samo Isukrst svojim križem, sa vjerom u svoje us-
krsnuće preobrazi, uskrsne umiruću ljudsku zadru-
gu. Istina je i dan danas vidjena i pokušana, da
i sami protivnici Hrista, kad se inade da upitome
poganske surove narode, nose pred sobom križ, da
ga kod njih zasade, Sva ljudska znanost i sila ni-
šta ne može bez Isukrsta, jer treba da se vrši o-
no što i san Gospodin reče: bez mene ništa ne
možete, sine me nihil potestis faćere. U tešku pak bi-
jedu padaju i propadaju kršćanski narodi kad hoće da
se inade proti uskrsnutome Spasitelju, ili i kad hoće
da bez njega dopru do svoga pa i zakonitoga vci-
lja. Zar ne imamo dokaza, vidljivih dokaza ? Italija
dopre do svoga pravednog ujedinjenja, ali na ža-
lost pomoću framasunske sekte. Tim srestvom do-
pre do svoga cilja, ali je li zato srećnija? Stalo
4e bolje, piše neki Mtalijanac, kad 46 etalo gore
U DUBROVNIKU 18. Aprila 1895.
šalju se Uredništvu.
tiskaju po pogodbi.
l Rukopisi se ne vraćaju.
Pa tako mora da bude svuda, jer ljudski rod, ko-
je dobro može očekivati kad odbaci kršćanska na-
čela? Hrvatski narode budi oprezan! Ne radi za
tvoje blagostanje framasunskim maljicom, jer mje-
šte usrećit, ti ćeš pogubiti svoje sinove. Iz magjar-
ske simbolične lože, koja se nastanila u Pešti, po-
dana je naredba, da se i sred Hrvatske framasun-
stvo stavi na rad. Žalibože, u Hrvatskoj framasu-
ni posjeduju tri lože i u njima već rade, i to: u
Zagrebu, Zemunu i Osjeku. Čudimo se ako se već
i ćemu možemo čuditi, da poziv iz Magjarske, iz
ove nove jeruzolimske kraljevine mogao je naći od-
ziva u Hrvatskoj. Ipak tješi nas nada da ova guba
neće moći škoditi onoliko, koliko je škodila drug-
dje, i da hrvatski patrijoti riječju i pismom zaati
će pokazati u svoj golotinji neprijatelje vjere i
naroda. — U toliko najsrdačnije svome narodu mi
čestitamo uskrsne svetkovine, željni da i naša mi-
la domovina bude doći do cilja, za kojim zakonito
čezne.
Živjela ujedinjena Hrvatska !
Stari Dubrovčunin-kršćanin.
u“
Braći Česima. *)
Nakanio sam, da iznesemo ovdje stvar deli-
katnu, no pogriješke ne valja sakrivati, neg baš
otkrivati, s iskrenom namjerom, da se poprave.
Imam da govorimo Česima, a naročito još o Mla-
dočesima. Iz ,Hrvatske.“ koja je već češće iznije-
la iz mladočeških ,Narodnyeh Listu“ mnoge član-
ke, upoznao je svaki Hrvat, da ovaj list 0 nama
ne ima baš najbolje mnijenje. Predumijevam da
je svakome to već u glavnome poznato, i za to
ću to mimoići. a samo ću potanje govoriti moje
mnijenje, da bolje razjasnim razloge.
Česi, a naročito Mladočeška stranka, puna
je ideala, kojima misli da će uspostaviti nekada-
nja prava kraljevstva češkoga, i da će kraljevstvu
češkome pribaviti ono mjesto u monarkiji, koje
ga ide po sjajnoj prošlosti i po sadanjoj gospo-
darstvenoj i industrijalnoj snazi. Na žalost narod
je češki s triju strana opkoljen njemačkim življem
koji mu sada u velike prijeti, pošto on u Cislaj-
taniji danas vlada. U tom teškom položaju oni se
naravno ogledaju za ostalim Slavenima, i od njih
se nadaju bar moralnoj pomoći. To je sve lijepo,
i proti tome ne može niko prigovarati. Nu tude
počinjaju Mladočesi pogrešku, koja bi im se mo-
gla teško osvetiti. — Napominjem naročito. da to
govorim iz iskustva, jer sam slušao filozofiju u
Pragi, i da govorim bez svakih predsudu. — 'Te-
žeći za što većom samostalnosti u monarkiji, koja
ih ne uvažava dovoljno, drže idealom svaku slo-
bodnu i slobodoumnu državu — ova je osobito
Franceska — a osobito ako je to država slovjen-
ska. To je razlog, da će Česi deset put više dati
za Crnu Goru (Jer je ne poznaju. Ur.) nego li za
Hrvatsku, i to iz same želje za idealnom slobo-
dom. Dobro, — lijepo je i tu, i nemamo ništa pro-
tiv, ali odlučno ustajemo protiv toga, kad oni na
pr. hoće, žele i vesele se, kad mogu napisati kako
*) Uprav htjedosmo da odgovorimo na neopresno i ne-
rasborito pisanje ,N. Listuv,“ kad mas preteče ugledan
M o ia I
: o spominati da goa p
joga vii gori BRA
| vatskoj i njenima idealima, pravima i
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi
Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta
Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.
im je drago da tobož slobodni elemenat srpski ugnje-
tava ili prevlagjuje živalj hrvatski. Još ni sto mu-
ka da je samo to, ali k tome. se pridružnje silno
i ružno neznanje, s kojega .Mladočehe, a naročito
njihov glavni organ okrivljujemo, s kojega bi_se
doista trebali stiditi pred cijelim poštenim i prav-
doljubivim svijetom. u)
Iz govora sa raznim muževima raznih slo-
jeva, razne naobrazbe. i_ raznog čina uvjerio sam
se, da Česi nemaju. ni. najtamnijeg pojma o Hr-
njama ; o-
no, što je Hrvatu najsvetije prosugjuju. kroz ,Ob-
zorove“ naočare, u svem u kratko, sve njihovo zna-
nje.o Hrvatskoj je. konfuzno. _ Najraznije presude
vode ih i onda, ako. dogju. u Hrvatsku, što je ja-
sno dokazao u svojim opisima g. Hočica, koji se
je dao tako zaluditi, da je smiješnim postao. Ne-
poznavanje naših prilika, naših nevolja i težnja,
za tim vjersko razmetanje ,Obzora“ protiv stran-
ke prava, uvjerilo je Mladočehe, da su pravaši pro-
palice, koji idu samo za svojim interesom, a za o-
ostalo ih ni brige. _'To da su ljudi koji će se sa
vragom. i 8 Magjarom špojiti, samo da je proti Sla-
venstvu. Rekoh da je to. sramotna ignorancija, jer
ne uvažuju da je Biankini_i drugovi :n , Mla-
dočehe, a Kvekvić ne, ne uvažuju iti iji
Srbi svetogrgja počinjaju protiv slavenske misli, a
pravaše progoni ista sila koja i nje u Češkoj ; ža-
boravljaju da Srbi u Banovini i drugud sve čine
da oslabe moć hrvatske stranke prava, al ne da
ju oni nadomjeste svojim težnjama, nego da plo-
dove bere ,srpski ban“ Hedervari. Neću da dalje
navodim sličnih stvari. __ No 0 SVN SOA
Govore ,Nar. Listy“ da pravaši nijesu dobri
Slaveni, da se odrekoše krvi svoje, & to za to“ jer
to vele Srbi i ,Obzor.“ 'O ',Obzoru“ neću ti la
govorim, prezirem ga, jer je više naškodio u svom
jalu, nego li koristio u ljubavi, a za što, pitam
Nar. Liste“ vjeruju naprosto Srbima, dok 'se oni
sami nijesu o tome uvjerili? Što mislite d+ je do-
sta slušati samo jednu stranu? Ta to već'i djeca
niječu, a ,Nar. Listy“ ne shvaćaju. Tgttorančija,
neznanje je tome krivo i opet govorim. '!
Ne zahtijevamo mi od Mladočeha dna $e'fio-
stave isključivo na našu stranu, nek 16'diraju
svojim prstima u ta ranu, al kad neće da šute, a
mi ih jednostavno ne priznajemo 'sučima. Niste
dorasli da nam sudite, jer su vam oči zasljeplje-
ne, upoznajte nas pa onda govorite. Mi da nismo
Slaveni, za to jer ne bulaznimo nerazumljive rije- <
či, ne znajući ui sami što time hoćemo? A ko iko-
me, doista Hrvatima ne može niko prigovoriti, da
nisu radili za slavensku solidarnost: flirizam, Ju-
goslavenstvo, Srbo-Hrvatstvo, a plaća ? Spis Ru-
varčev, koji zahtjeva, da se današnji saborski ia-
meluci izraze o tome, vrijede li hrvatska zastava
i geb ili ne! Ta ne staje li vam pamet? Ili Česi
koji se vesele nad našim neuspjehoni, ili“ Rtsi
koji — ne svi — 'vele da je Hrvate stvotila''ihs-
trijska policija, Kad uz ovakvu plaću tz ovakvo
priznanje Hrvati hoće da malo omjere vlastite si-
le, da svoj narod upregnu u boj, & ne'u nejasna
maštanja o tugjoj pomoći, 4' naročito, Kad sijčkto
nje dogje poruga, to je dakako protiv stiti Sla-
venske, dakako za to, jet to gospodi Srbima 'nije
pravo. A Srbi naravno Slavani su čis
no i MT TAE Ia zreianiboti. Gal
geTJA mrđikoMtalih ze“
u ajiovom i
m
mz — —