silni po: u novcu i u krvi. Ako pak ne plaćamo koliko neke druge pokrajine, koje su bogatije od nas — po našem moru monarkija je velevlast, na- šom " u. prigoda a na Visu najbolje, na- do mo: koliko novcem zaostajemo. Ako se sad nešto zapas zauzimlju, ne čine ništa suviše. "la naš je cilj Zagreb i hrvatska vlada. Ra- > u zumijete li što ovo znači ? Mi hoćemo sjedinjenje sa Hrvatskom i mi ćemo koliko uzmožemo raditi, da se do toga dogje. Ma da nam i pozlate Dalma- ciju, naše će oči gledati uvijek onamo preko Ve- lebita. Venecija i Milan stajahu za austrijskog go- spostva mnogo bolje nego sada. Milan bijaše ko mala prijestolnica i Lombardija imala je sve ma- terijalne i političke povlastice osvem slobode i na- rodnoga jedinstva. Oni su sve to odbacili, pak su, znajući da dolaze u podregjeni položaj, žrtvovali svoje materijalne interese i borili se za jedinstvo talijanske domovine. Ugledajmo se u njih! Pa kad razumijemo i kad ispitamo našu savjest i kada se oslonimo na naše hrvatsko uvjerenje, posjeti i obećanja visokih ličnosti s političkog gledišta imaju nas ostavljati hladne. Biće izroda, koji će za križić, za komad pu- ta ili popravljen zvonik, sedam puta okrenuti ka- banicom — ali zar nije uvijek bilo izroda? Držmo se mi! Narodu pako poručujemo ovo: pitaj da ti se dade, primaj kad ti se daje, ali ne treba da se moralno obvezuješ. Ono što će ti se možda učiniti već si platio novčanim i krvnim po- rezom, pak bi po te sramotno bilo, da ideš jošte plaćati — svojim načelom i svetim osvjedočenjem. Novo oružje. (Dopis). Novim pokušajem, da se rascijepa stranka prava u Dalmaciji, kako vidimo ide se naprijed. Vladinovci oko ,Smotre“ započeli su i sada na- stavak predadoše u amanet skutonošima birokrata oko , Jedinstva.“ Pošto je ogromni dio našeg sve- ćenstva, a gotovo sve mlagje, pristalo uz stranku prava, gospoda su se na vladi i oko vlade po- bojala, pa kušaju da tu udare paklenijem klinom razdora. Kao uvijek u sličnim prigodama svuda tako i kod nas sada, ljudi kojima je uvijek ugled svećenstva bio zadnja, a sama vjera predzadnja briga, tobože se pobojali, da nam uz pravaški na- predak konačno i ne propadne vjera, jer po nji- ma naši svećenici nijesu na svome mjestu i ne vrše svećeničke dužnosti a s toga, jer se poput srpskih kalugjera ne ulizuju vladi i ne rade što i kako 'ona hoće za ljubav nečijih mandata, nego su svijesni i značajni pa listom prijanjaju uz na- rod, da se bore za njegova prava! Prva puška ciljala je na Dn. Iva Prodana, urednika ,Kat, Dalmacije.“ Znadu koliki upliv u- živa kod svećenstva ovaj svećenik-novinar, pa haj- de da ga pred istim ocrne i upropaste. Nego im u početku odmah prisjelo. Dn. Ivo Prodan odgo- vorio im po sedam zakona i otkrio birokratičnu tobožnju pobožnost u slici prave pravcate himbe- nosti. ,Smotra“ se našla na čudu. Valja joj nešto da odgovori, a njezin dopisnik svećenik g. Dn. Lu- ka Grgić, koji se ponudio vladi da svoju braću crni, pokušao novi juriš. Po svoj prilici on je i ovog' puta ,Smotri“ poslao odgovor, jer ga je »Smotra“ šest dana prije najavila, ali kako su o- vo odviše delikatne stvari, da izmrljaju vladin list poznati i pripoznati, uredništvo ,Smotre“ po svoj ga je prilici, ili sam Grgić poslao ,Jedinstvu“. 1 tako u sobama vladinih savjetnika promozgane na- padaje na svećenički stališ, koje g. Luka Grgić štam- pa u vladinoj ,Smotri“, pošto je ,Smotra“ ostala izigrana, prima nezavisno , Jedinstvo“, uvijek da- kako u cijelji da koristi ugledu naše svete vjere. Dobro je da ove stvari malo proučimo. ,Smo- kih mandata. A , Jedinstvo“ ? Otkud njemu, posli- je pofala Renanu i pjesama proti popovima i o- | ovi A Naši Dopisi. Ili osa gospoda, koja se toliko igraju impo- sturama misle, da. smo toliko djetinjasti i naivni mi pravaši, pa da ih ne razumijemo !? Ako.su neki naši svećenici stupili u redove stranke prava, slobodno svima da im kritikuju taj politički čin i ništa drugo. Vjerske stvari i po- povske dužnosti nek ostave vladinovci i spljetski im skutonoše slobodno na: stranu, nek to prepu- ste popovima, koji će u tome od sad kao i do sad sebi svjetlati. lice u borbi proti onima, koji ih s toga tobož kude.. . Dn. Luka Grgić, mi ne znamo je li ili nije li pop. Živi ili me živi. Za to ime nijesmo nikad ču- li. Svakako ako živi i ako ono on, kao pop u ,Smotri“ i ,Jedinstvu“ piše i u interesu vjere na- pada jedan kat. list, kao što je ,Kat. Dalmacija“ — mi ga pitamo; a nalazi lion da su Smotra“ i ,Jedinstvo“ takovi katolički listovi, da bi bili i dostojni .kritikovati druge? Sofistički iznašati neke odlomke iz govora, Biankinia nije pošteno, a još manje je pošteno doskočicama u ime vladinovaca i za ljubav starih narodnih grješnika pisati, da Dn. Ivo Prodan ne zastupa kako treba kat. in- terese. Cijeli napadaj dn. Luke Grgića smjera na to, | da se svećenici ostave politike i ne mare šta se | s narodom dogagja, biva Grgić piše po befelu i i želji vlade, da naše svećenstvo, kad već neće uz i vladu, ne bude ni uz narod. To nam govore i Sr- bi — samo kao što Srbi s druge strane u sedam nebesa podižu: svoje kalugjere — političare. 1 ovi ! vladinovci htjeli bi:sad u kut s popovima, kad su se uvjerili da popovi nisu lutke. Papa je rekao u tom pogledu svoju: da se izagje iz zakristije. Gdje je katolicizam tu savijest igra prvu ulogu. A po- štena savijest poštenom svećeniku ne nalaže samo da se bori za vjersku, nego za svaku pravednu stvar. Borba stranke naše, to je borba za prava našega naroda i dok nas svećenstvo pomaže znak je da je rodoljubivo i savijestno, da ne čezne za lastima i slastima, nego da s narodom, iz kog je izniklo i kome se posvetilo poslije Boga, dijeli sudbinu. Znamo mi očaj. protivnika. Htjelo se presta- viti stranku prava, kao demagošku. Kušalo se naj- prije preko ,Obzora“ lažima da je naša stranka framasonska. Pokušaji se izjalovili. Tada se reklo da smo sekta. Ali svećenstvo bolje od njih vidi i ono pod odgovornošću savijesti sve ocijenjuje, te kad je uz sve one laži i izmišljotine dobrim bro- jem pristalo u redove stranke prava, znači, da na- ša stranka nije ni sekta, ni demogožka — nego stranka koja hoće da sračuna s političkim lisica- ma i da domovini stvori sretniju budućnost. Vladinovcima 'i narodnjacima (a to je jedno te isto) ne ostaje iego ili se potčiniti volji naro- da, ili s ovih pokušajima nastaviti. U svakom slu- čaju mi — ne očajavamo!! — Svećenik. + Drniš, 22 Aprila. Obećanje je dug, a pod ovim pritiskom ne- ugodno nam je stati, jer danomice gledamo rasulo naše, a predvigjamo teške posljedice, koje bi, ako bi ostali na sadašnjem stadiju, u dalnjem razvija- nju bile na štetu našu. Rad toga laćamo se pera da iznesemo na vidjelo narodnjačku golotinju (a- mošnjih narodnjaka): Žao nam jesi &ali' da nijesmo zvani ne bi se odazvali — što ćemo se bavit i gosp. načel- nikom, koji je nevino bio izigran od prvog prisjed- nika, i što ćemo, ako nam vrijeme dopusti, dvije reći o radu općine otkad joj ima čast biti glavom. Na dosadašnji politički rad amošnjih narod- njaka, nećemo :se ošvrćat. Bacit ćemo oko na nji- hovu unutrašnju potitiku, /a za sad svrnut ćemo pozornost na dan 15 veljače 1895, koji stari Miće u kolu. još trojice svojom drzovitosti okruni. Ovo je bio dan — din poslije mjesečnog spomena kobnog časa kad no njihovi istomišljenici odbaci- še prvi ideal naroda — adresu. 'U ovaj dan bi naročito sazvato, po nalogu gosp. Načelnika, po vrućoj molbi starog Miće op- ćinsko upraviteljstvo, sudeć po njihovoj spletki da sahvali radu dr, Klaića i njegove družine, to jest, da mu se pošalje pouzdanica. Nu pošto su se 0+ vomu protivili tri prisjednika, koji su zahtjevali da se zahvali Biankiniu kao našem zastupniku na njegovom nastojanju za primljenje predloga o po- pravu bujice ,Mahnitaša“, nemoguć se složit od- lučiše zahvalit svim zastupnicim, to jest cijelom Dalmatinskom Saboru za primljeni predlog, pošto su svi jednodušno glasovali. Da li su natražnjački naši oci uvažili zaklju- čak sjednice? — N&! — već u svojoj drzovitosti, omalovažujuć ga, poslaše brzojavku, koja se nala- zi u br. 15 , Jedinstva“ slijedećeg sadržaja: Veleučenom Gospodinu Dr. Mihovilu Klaiću Zadar Radi otačbeničkog zauzimanja Vaše Veleuče- nosti za gospodarstveni boljak i napredak amoš- njeg hrvatskog naroda, ovo \općinskoupraviteljstvo; u svojoj današnjoj sjednici naročito zazvanoj, vrši jednu od majpravednijih dužnosti,, ako se u ime ovog aaroda duboko zahvali, Vašoj Veleučenosti i ostaloj Vašoj odličnoj družini, za svojsko zagova- ranje, što je zakon, za uregjenje bujice ,Mahni- taš“, primljen bio od Visokog Sabora, jer u tomu uregjenju, kao i uregjenje Čikole zavisi jedino spas ovoga naroda — (slijede potpisi). — Svak ko ovo proštije, cijenimo, da će zaklju- čiti, da se ovo ne slaže ni zere, sa zaključkom sjednice! I zbilja tako i jest. — Na sjednici je zaključeno: — da se svim zastupnicim, bez razli- ke ma bio koje mu drago političke boje, zahvali, (vidi ispravak br. 18 ,N. L“.). A kad tamo — ov- dje je sasvim jasno: da se jedino d.ru Klaiću za- hvalilo i njegovoj dužini. Zahvaleć Bogu, mi zna- mo koja je to družina, zaista nije klub pravaški, a cijenimo da neće bit ni Srbi, ni autonomaši. O- vo nam potvrgjuje i ,Jedinstvo“ kad kaže: ,Op- ćina drniška Dr. M. Klaiću i narodnim zastupni- cim. 1 ovako su naši narodnjaci na općini izvršili jednu od sajpravednijih dužnosti. — Eferim!! Ali Bog je velik. Pravaši, kojih se ticalo, od- mah čim rečenu brzojavku opaziše u ,Jedinstvu“, poslaše ispravak, na podlozi zaključka sjednice, koji je bio donesen u 18 br. ,N. L“. i koji glasi? Istina je samo da je Općinsko upraviteljstvo dr- niško zaključilo zahvaliti svim P. N. časnim za- stupnicim na dalmatinskom Saboru, bez obzira na ma bilo koju političku boju, to jest cijelomu vi- sokom dalmatinskom Saboru što je jednoglasno primilo zakon za uregjenje bujice ,Mahnitaš“, te u ovoj jedinoj namjeri, potpisani su navedenu brzo- javku odobrili (slijede potpisi). S ovim mogli bi završit; ali, pošto žestoka strast uvijek potiskuje dušu iz jedne skrajnosti u drugu, tako i naše narodnjake strast zavela, te u ,Jedinstvu“ br. 19. u svojoj lahkoumnosti tvrde da je gori navedeni ispravak ,skroz izmišljen;“ i rad toga da nam se ne bi prišila: Qui tacet, ubi lo- qui deberet, consentire videtur, reći ćemo još dvi- je o rečenoj sjednici. Najprvo: — nije li ta sjednica bila sazvata jedino radi dr. Klaića, kako i sami tvidite, da se odobri djegov rad pri zadnjem saborskom zasjeda- nju? A koji njegov glavni rad -i njegove družine bio pri zadnjem zasjedanju? —- Odbačenje adre- se!! — Dakle svaki, koji i zere ima pameti mo- že po zdravoj logici mirne savjesti zaključit; da su htjeli odobrit rad njegov o adresi, nu pošto su znali do kojih bi neprilika došli, oni su pod krin- kom zahvale jedino njemu i njegovoj «družini, oma- lovažujuć zaključak sjednice, zahvalili, A s čega oni jedino g. Klaiću i družini i na silu Klaiću zahva- lili su? Lahka odgonetka; rad slavičnosti i nužde. Rad slavičnosti da predusrete prosvjed. kojeg su sve otmenije ličnosti poslale Biankiniu i pravaši- ma. Rad nužde jer oni pitaju od Zemaljskog Od- bora neki zajam, Ova nam je teška odgonetka. Dalje! — U istom broju ,Jedinstva“ gospoda smje« lo tvrde : »Na čast istini. izjavljujemo, da u spomenu- toj sjednici nikakov drugi zaključak nije otvoren bio, te po tomu neka općinstvo ocijeni Vaš ispra- vak.“ O gospodo mi Vas sažaljujemo gdje se tako lahkoumno puštate zavodit od previjane lije. A ni- je li, odgovorite nam, brzojavka bila sastavljena prvo sazvate sjednice po ćeifu Vašem, kako smo ridjeli? Pa što? Nijeste li Vi odlučili nju: otpre«