* f 3 \ i ži a = 9 &fhha pak, koji slave slavlje nad sablazni, poručujemo, da bi se i ovaj put mogla obistiniti ona talijanska: najslagje se smije, ko se zadnji smije, koju su oni onako teško i sramotno i u + “Dubrovniku osjetili. Neka Joso Kulišić i njegovi prirepine rade što hoće. Svaka sila za vremena! .-Vrlika je naša. Ona se probudila i više se zausta- viti neće ! t Naši Vakuf. o Mostar, 5 Jula. U broju 25 ovoga našega lista čitao se dopis iz Mostara ,o našim Vakufima“ što nam je puno drago bilo. Mi bujurišemo dopisniku zajedno do- broželitelji napretka vakufskog, ali to samo što je izašo na vidik i što ćemo bistrenjem stvari uvijek koracati naprijed. Da se naši muhamedovci zani- maju bolje za svoje opće stvari kamo kud bolje bi bilo, ali pri tom da gledaju koji su listovi pošteni :i slobodni pa da sve na javu iznose. Svaki hoće _da se gradi nešto kad sudi o čijem poslu, ali neće , ozbiljno da istražuje stvari da ju brani. Taman je , tako i sa našim dopisnikom, Dok, površno ističe stvari zaboravlja da je javna stvar, da od onih _10 ofo nije naša komisija nego sarajevska namet učinila, a'po svoj prilici što se nasukala gradnjom jedne kuće u Mostaru za 46.000 fiorina, koja nosi oko 3 ofo dobitka, a to sve bez znanja naše ko- misije. To svakako nije pohvaljeno a -niti može bi- ti, pošto imade u Mostaru prešnijih vakufskih zgra- da za gradnju, koje bi daleko viši prihod vakufu donijele. Ali te gradnje i jeftinije bi se napravile samo javnom licitacijom. O tom dobro dopisnik kaže, nu što veli o kakvom hatoru, kad priznaje, da u komisiji sjedi gorljivih i pravednih ljudi, tre- balo:bi iako poznaje stvar, da činjenicam pokaže kakav je tu hator i zašto. Mi ne. uzimljemo u zaštitu vakufskog presje- dnika i zajedno šerijatskog sudca. Istina mnogima je u oku, jer neda svakomu kako bi ko htio, a u tom naravno+da ima protivnika. No mi mu možemo za- , - mjeriti pritisak za ućerivanje vakufskih dohodaka, kao ito da raznim prinosima i ostavštinama na- inja dućane u korist dućan pašina vakufa, kada M aa, da: se siromašnije džamije imaju izdržavati iz općih prihoda vakufskih. Mi držimo . da.to nije dobro, jer se tako odkida sirotinji milo- stinji od vasijetnama. Zar je malo u nas bideta _ (nameta) pod kojima se jedva diše ? d U ostalom urede li se svugdje vakufski do- hotci kao u Mostaru iako država dade odštetu za . prihvaćene vakufske nekretnine, što po ustanova- ma vakufskim drugčije ne bi smjelo ni biti, a to i novi statut za preuregjenje vakufa u Bos. Herceq. jamči, kada: se oslanja na Šerijat — tada bi do- ; voljno bile opskrbljene sve potrebštine za Muha- medovske vjerske stvari u Bosni Hercegovini, da- pače bi se moglo kako šerijat kaže: ve izen kate- _ dl masraful muebbedu, surife illel fukara i biva izumrićem zadužbine prihodom vakufskim siroma- he potpomagati. Upozorujući dopisnika da se on ozbiljno lati i istražuje što bi štetilo vakufu, a tako upozoru- jem i druge naše mnhamedance, da otvore oči nad vakufima, jer je to za budućnost važno pitanje za muhamedovce, kako i dopisnik navodi. Vami g. Uredniče unaprijed hvala na posluženju a tako i drugim našim listovima koji se za muhamedanske stvari zanimaju, jer očito vidimo da ste pravedan, _a kad vas list znamo žive samo od pretplatnika, molim odsele ubrojite i mene. Allah amanet! a Lejlu ve Nehar. IDEO E | + Dubrovnik, 12 Jula. Nikad na kraj sa spljetskijem , Jedinstvon.!“ neopravdani ukor što smo mi uradili rekli smo bili, da smo mi nastojali %a : Vrliku još onda kad su spljetski narodnjaci pra- vili posjete srbima kninskim i vikali: Živjeli Srbi - Kninski! A Jedinstvo“ misli, da mas je pobilo kad je reklo, da je tim izletima sudjelovao i x. dr. Vicko Mihaljević! Ovaj naš prijatelj držao ie onda s narodnom strankom, koju je ostavio onim časom, kad se uvjerio, da je skrenula s pravoga - puta: dakle nema prava njemu preu- je-on tada pripadad, tim više što gosp. Mihaljević nije bio organizator tih izleta nego neki drugi spljetski prvak. Kad je pak, svaljujuć krivnju na nevinog dra. Mihaljevića kao pravaša, tim putem osudilo one espetoracije, neka onda ne nas kori Vrlikom, jerbo eno kako se do juče ponašala pra- ma dalm. Srbima marodna stranka. Konstatiramo uz to, da ,J.“ nije ni jednom riječi pobilo ono što smo mi pisali 0 pomoći, koju spljetski prvaci bijahu zanijekali vrličkim hrvatima, sve dok im se neki nijesu potpisali da nijesu pravaši. ,Jedin- stvo“ muči, jer smo mi pisali istinu. Isto tako lukavo bježi ispred naše tvrdnje, kojom smo mu ponudili dokazati, da ima ,ljutih neprijatelja našega naroda, o kojim njegovi ljudi ne samo šute. nego dapače primaju njihove pomo- ći proti pravašima.“ On našu ponudu ne prima, nego piše, da smo mi prvobitno pod onim, 0 ko- jim njegovi ljudi šute kao rihe, misljeli Srbe i Au- tonomaše. Nijesmo slijepi, pa možemo čitati, a pravedni smo pak ćemo priznati, da je ,Jedinstvo“ dosta puta uzelo naš narod u obranu koli od Srba toli od Autonomaša, te smo mi našim riječi- ma isključivo misljeli na one ,ueke druge“, a ,Je- dinstvo“ nas je nehotice razumjelo samo s one strane, s koje se je osjećalo nevinim. Ovo nije iz- vrtanje nego ,naivnost.“ Izvrtanje bilo bi ono, gdje govori i opet ponavlja, da smo mi pisali o kompro- misu narodnjaka i Srba u izborima u Vrlici. Naši prijatelji koji nas svjetuju, da se pro- gjemo, ne mogu pojmiti koliko nam je neugodno i odgovarati na ova malašna zanovetanja, dostojna da zabavljaju publiku škandala i klevete, koja ži- | ve u razdoru užitkom motrioca, pak se naslagjuje. Neka ,Jedinstvo“ slijedi, mi nećemo. S njegovijem ljudima mi imamo velikih protimba u mišljenju i načelu, pak smo ko i dosad uvijek spravni, da ih ozbiljno razložimo i naše nazore obranimo, a nji- hove osudimo. Ne odobravamo narodnjačko mnije- nje u pitanju plemena i jezika, ne u pitanju anek- sije, ne u pitanju zadarske i bečke politike, nala- zimo da je njihov oportunizam štetan napretku hrvatske stvari; da se tim putem u nikakvom po- gledu neće mnogo postići a kamo li ujediniti do- movina ; osugjujemo ovo prekomjerno isticanje ma- lih pitanja, koje zabavlja narod i otklauja mu mi- sao od glavnog velikog pitanja itd. itd. Ob ovom mi smo uvijek spravni, da razlog iznesemo i naše mnijenje kako bolje umijemo potkrijepimo. Ali ona zanovetanja, kojim nas spljetski drug zalijeće, kod nas ne nalaze rado odgovora, jer, kako već prošli put natuknusmo, mi amo imamo i prečil posala. Naši Dopisi. Trebinje, 10 Jula. lzlet našeg društva. Svečanost na Grebeima. Na 30 Juna o. g. imalo je naše glaz. pjev. druš- tvo ,Slavulj“ svoj godišnji izlet u zaselku gosp. Mata Bračkovića tik hladne Trebinjčice, Jutrou krene naša glazba svirajući na odregjeno mjesto, gdje se je do kasne večeri zabavljalo u podpunom redu. Tu se je čulo i nekoliko deklamacija od ko- jih mi je spomenuti nadasve onu gosp. Jera Peri: čića hrvatskoj domovini, i onu gosp. Nika Jančića hrvatskoj zastavi. Divota je bila vidjeti gdje se Hrvati katolici i Muhamedanci megju sobom za- bavljaju kao rogjena braća, Od Muhamedanaca bi- jahu prisutni odlična gospoda : Jusuf-beg Defteda- rovič, Asim-beg Resulbegović, Ahmet eff. Šehović, Mujo Resulović, Avdo Salimadžić i drugi. Na za- bavi smo se takogjer sjetili naše postradale braće Slovenaca, te smo izmegju sebe sakupili 15 for. i 81 novč. koje smo preko Zemaljske Vlade poslali postradaloj braći. U večer povratila se glazba svi- rajući u svoje prostorije, a izletnici svaki svojoj kući miran i zadovoljan. Poznato vam je, da je naša glazba bila ta- kogjer i na Grebcima prigodom blagoslovljenja ka- pelice, sv. slavljanskih apostola, kako vam je bilo javljeno u zadnjem dopisu. U subotu na večer pri- spje naša glazba na Grebce, gdje su im Grebčani izašli u susret sa hrvatskom trobojnicom i sa svo- jim duhovnim pastirom don Markom Žuvelom. Iz dna srca hvala kolik don Marku toliko i odboru svečanosti na prijateljskom dočeku i pogostjenju. Na Grebcima imali smo čast vidjeti našeg kotar- skog predstojnika gosp. Gjura Bijelića, gosp. Vla- > mozrramnamosnijurn Pm (mo mmm >. moda mmm mmm ha Kisića načelnika riječkog, gosp. Gjuta Regja i Vlaha Kisića iz Župe i gosp. don Nika Zlovečeru župnika iz Kliševa, osim toga bilo je i ostalog na- roda do kakvih 6-7 stotina duša. Naš trebinjski nadžupnik obavio je čin sv. obreda i svečanost je tekla u najboljem redu, samo što je malo smetalo ružno vrijeme. Na Grebcima smo se osvjedočili gdje još nije dopro kalugjerski vjerski fanatizam, jer je jedan pravoslavni hotio nositi pred glazbu hrvatsku trobojnicu, ali mu je nije hotio pustiti jedan katolik iz želje da je on nosi. Mi preporu- čavamo grebčanima i jednim i drugim, da i napri- jed živu kao i do sad. U nedjelju poslije podne krenu naša glazba, radi lakšeg putovanja preko Dubrovnika natrag u Trebinje, te ste se i sami mogli osvjedočiti o njezinom napretku. (I jesmo bogme na našu i vašu radost! Ur.) Nerado ovdje moramo zabilježiti u raboš jedan lijepi čin naše nebraće Srba. Kada je došao u Dubrovnik kočijaš, koji je imao voditi našu glazbu u Trebinje, zaoku- piše ga nekoji tamošnji Srbi i nugjahu mu 30 for. da ostavi glazbu i da otide u Trebinje. Komenata ne treba. Ako žele ta gospoda možemo ih i sa i- menima poslužiti. Od njih se šta boljega ne može ni zahtjevati. Neka se srame. (Ti su se pokazali pra- vijem Srbima. Ur.) X. Ston, 10 Jula. Naše Hrvatsko Radničko Društvo, dalo je u nedjelju dne 30. Juna javnu prestavu, koja je sa« sma zadovoljila stotinama slušalaca, koji su odu- ševljeno istoj prisustvovali i društvu lijepu svotu prida donijela. Tom se sgodom cijelo mjesto zau- zelo, bilo davajuć potrebnite pokretnine, a nada- sve g. Ede Milovčić, Lilo pomagajuć svojim vrli- nama, a da prestava što bolje ugodi. Glumci do- brovoljci svojski se zauzeli, slušaoce začarali: na- dasve se istakli gospodične Mencedes i Mileva Ra- dulić, Milka Carević, Anka Ljubav i Anka Baća, i vrli mladići Marko Zaer, Niko Vernazza, Petar Gašić, Niko Vukašin, Miho Milović, Marko Baća, Andro Stojanović i Antun Zakarija. Društvo hrvatsko, osim toga bilo je nadare- no od Dra, Autuna Ferri i Josipe Ferri sa svo- tom fior, 20; od gg. Dra. Gjura Ferri i Antuna Bandura sa fior. 20; od Don Ivana Božića sa fior. 5, i od Dra. Gjorgja Marića sa fior. 5. Po tomu je isto društvo stavilo temelj dru- štvenoj glavnici, koja će mu pripomoći da rudo- ljubno i požrtvovno sve to bolje radi i napreduje, na uhot mile naše domovine Hrvatske! Pogled po svijetu. Položaj u Austriji. — Radosna brzojavna vijest javlja nam, da je napokon pravedna slove- načka želja pobijedila. Gimnazija za Celje primlje- na je sa 30 glasova većine, Za nju su glasovali svi slavenski i pravedni njemački zastupnici. 'To nije učvrstilo nego još gore rasklimalo uzdrmane odnošaje liberalne stranke. Vladini krugovi posvećuju mladočeškom dr- žanju osobitu pozornost. Ali ovi ne misle napu- stiti opozicije za ljubav kojekakvih mrvica. To je čisto i bistro izrazio Herold. Oni su svijestni svo- g\ položaja, spravni čekaju bližu budućnost poziv- ljuć narod da u ovom odlučnom času bude složan i jednodušan. Ali na žalost regbi da će se i ta- mo dokazati, da smo mi Slaveni svuda isti, Plener će biti imenovan presjednikom najvi- šeg zajedničkog računarskog dvora. — Franceska ekspedicija u Madagaskaru sla- bo napreduje. Razne groznice i ne bolesti zaraziše desetinu vojske. Pariški se patrijote na to vrlo ljute. — Novi engleski premier lord Salisbury držaće se u istočnom pitanju pravca prij+šnjeg kabineta. — Liberalni prvak Rosebery navijestio je rat gor- njoj kući. — (Gladstone se posve povukao u pri- vatan život. — Kriza u Srbiji riješena je samo privremeno, Financijalna kriza jošte traje i donijeće neugodnih iznenagjenja. Govori se dapaće, da.hi se Milan mogao vratiti i proglasiti iznova kraljem. — Rusija se drži veoma rezervirana naprama bugarskim zahtjevima u poslu macedonskom. Depu- tacija Bugara pošla je u Petrograd predvogjena vladikom Klimentom, eda bi štogod isposlovala, .- i mm R oR