vraćaju, pak pita: zar su mala pitanja željeznica. ipohrvaćenje ureda i zadarska gimnazija? Ne, to su takogjer vrlo važna pitanja, ali nijesu bitna. Glavno naše pitanje jest sjedinjenje sa Hrvatskom. koje u se- bi: involvira sva ona druga, te danas zabavljaju na- rodnu stranku. A mi vidimo da je ona uprav tu stvar ostavila da spava, pak mješte da ističe je- dinstvo domovine te svoj upliv upotrebljuje, da se rt što prije do tog dogje, ona ga ostavlja do bolje i Ako tako bude slijedilo, njezini pristaše v palo po malo zaboraviće aneksiju. Njihovom ide- jom i političkim programom postaće popravak o0- hvoga puta, gradnja onog zvonika, premještaj či- novnika, itd. Tako se radilo i u jednoj drugoj | zemlji, ali se njezini rodoljubi nijesu osvrćali, ne- go su bezobzirno svim srestvima nastojali za slobo- du i jedinstvo, dok: je nijesu postigli. A u nas? Govori se o pohrvaćenju zadarske gimnazije. I mi smo isti dosta puta toliko naivni, -pak pišemo o tom pohrvaćenju, koje je asorbiralo sav politički rad mnogih patrijota protivne hrvatske pi stranke. No govorimo malo iskrenije sebi i naro- du, zar je to zbilja pohrvaćenje? Kad bi današnje ingerecije nar. stranke zbilja uspjele, zar to ne bi bila samo jedna drugačija vrst ,rashrvaćenja“ tih :institucija? O kakom hrvatstvu može bit govora J ondje gdje se hrvatsko ime ne smije čuti, gdje se ni svoj narod niti svoj jezik ne smiju zvati hr- vatskim i jaoh onomu koji bi to prekršio? Hoće “li ,Jedinstvo“ da mu to dokazujemo? Neće valj- da trebati. nego neka zaviri u svoju prijateljicu u Zadru, pak će se odmah osvjedočiti. Neka nadalje tra- _ ži od Zemaljskog Odboraiod Presjedništva sabora, | gdje bi imala biti naša većina, da mu svoj uarod ijezik nazovu hrvatskim! Pripovijedati dakle narodu o pohrvaćenju nečesa, gdje će hrvatsko ime biti zabranjeno, to je za nas obinana. t Kore nas da mi hoćemo da rušimo! Jest, mi i hoćemo da srušimo sve ono što ne valja, a u pr- i vom redu lioćemo da oborimo ove našoj hrvatskoj svijesti pogibeljne ustanove, koje su (jelo narodne stranke. Njih treba obaliti, jer sve što se na nji- ma gradi, gradi se lošo. U trideset godina borbe i uspjeha mi smo to postigli, da je naše dijete kažnjeno zatvorom ili izgonom, ako svoj jezik na- + zove. hrvatskim, ili pokaže narodnu boju svoga plemena ! I mi imamo većinu u saboru, većinu 0- daslanika u Beču, narod je hrvatski i 900l9 opći- na su hrvatske! I mi još govorimo o stečevinama ! Ovo su ona neka pitanja, o kojim bismo mi gt RA > + ORNENA i htjeli da: ,Jedinstvo“ malo razmišlja. Oni su ima- i hi da postanu temelj naše bolje budućnosti. A 8 ovako? “Evo vidite mi ne vrijegjamo, niti nam to može koristiti. Čast i poštovanje ljudima narodne stranke, izmegju kojih imade zbilja sposobnih sila. i Ali mi njihov rad ne odobravamo. ti Doskočicamai butadama mogu se zabavljat stra- stveni pristaše, kat, Frankovima“ i ,sv. partikula- ma“-poticat na mržnju mase, no ne znamo od koliko je to koristi općoj hrvatskoj stvari. Govori se: mi radimo, a vi vićete! A kako hoćete, da mi radi- mo, kad smo iz svega isključeni? Da imamo pri- gode radili bi kao i vi, a svakako bolje nego vi, jer ono što bi učinili bilo bi barem hrvatsko. Gdje možemo tu radimo, gdje su naši uspjeli utisnut se tu su vas natkrilili. Eno dokaza u Biankinu. Ko se može barabarit s njegovim neumorniw radom ? Ko će nam zanijekat, da ako se išta učinilo u zadnje doba, nije to bilo na njegove grozne i ne- o: prestane tužbe ? Narodna stranka ako je u zadnje o: što dobila, postigla je većinom zato što su viši \ faktori pripoznali, da joj valja nešto udijeliti, je: i -inaće ,doći će nam oni gori,“ Mi ovako sudimo, | a svak će nam priznati, da imamo bar donekle pravo. I tako jedan stiče, a drugi se tim razmeće, “ali meka, sumo da je namjenjeno Hrvatskoj ! i bn m Izjava Pišu nam iz Zagreba na 15 ov. mj.: 14 Hrvatska“ je povodom glasina o tobožnjeni \raskolu u stranci, donijela danas slijedeće očitovanje: + Protivnici stranke prava vrlo se mnogo bave 'tobožnjim isključenjem gosp. Davida Starčevića iz stranke prava. Jedni misle, da rade sebi u prilog ako iz svega grla trube, da je povod ,izključenju“ iza nizki motiv povredjenih osobnih intere- i potedom čije Dom. Dragi ope mada a #9 ARAROA U O rr bei mae ae iii : izvjestno, kako je tomu pravi povod osuda, izre- čena nazad više godinah proti g. Davidu Starče- viću. Svaki člin naše stranke mora da bude pod- puno uvjeren, da stranku, kojoi na čelu stoji dr. Antun Starčević, ovakovi motivi ne mogu voditi u njezinoj političkoj djelatnosti. Sama takova pomi- sao uvreda je za stranku, a poniženje za onoga, koji je vrstan. da u to vjeruje. Klub stranke prava ne prisvaja si pravo, da koga iz stranke izključi. Klub, kao takav, ima tek pravo, da iz svojega kruga, t. j. iz samoga kluba izključi pojedine osobe. A i za takav korak odgo- vara klub cieloj stranci na njezinom velikom go- dišnjem skupu. Gosp. David Starčević došao je u sukob sa čitavim klubom, a naročito i sa samim vodjom stranke. Uzroci i posljedice toga sukoba sasvim su drugi, nego li ih javno iztiču protivnici stranke prava. Klubu ne može biti zadatkom, da ovakove oprieke, kakove se manje više dan na dan u svakoj stranci sbivaju, iznaša na javu te bez potrebe uzrujava stranku. Tako ne radi ni jedan drugi klub. Po gotovo pako ne bi to bilo u redu od kluba one stranke, koja više nego ma koja dru- ga politička stranka osbiljno shvaća svoju odgovor- nost naprama cieloj stranci, t. j. naprama njezinoj redovitoj godišnjoj skupštini. Ako se danas oni življi. koji su g. Davida Starčevića vazda ljuto mr- zili, u javnosti pretvaraju kao mjegovi branitelji, oni ta čine očito za to, što stranku prava mrze jače, nego li samoga Davida Starčevića. To je i sasvim razumljivo. pošto svakako imadu daleko vi- še razloga bojati se stranke, nego li pojedinca. Pogled po svijetu. — Dogagjaji u Bugarskoj. Sa istoka spravlja se golemih iznenagjenja. Macedonsko pitanje i a- gitacija u prilog Bugarskoj zabavljaju već mjesec dana cijelu Europu. Sad na jednom javlja se, da su u noći od ponedjeljka nepoznati ljudi napali Stambulova nastojeć ga ubiti, te ga tako izmreva- riše, da su mu liječnici morali odrezati obje ru- ke, da prepriječe smrt. I sluga mu je ranjen. No- vine javljaju, da je to maslo rusofilske stranke, da se žandari koji su bili blizu nijesu makli, već dapače slugu zatvorili i da je Radoslavov dobio pisama u kojim -prijeti mu se smrću. Krivac još nije nagjen. Ovaj dogagjaj u velike je uzbudio či- tavu Europu, pak bi mog1xo dovesti do koplika- cije. Drugi boće da_je ovo privatna osyeta na sta- rom tiranu i ubojici Panice. Poslanici stranih vla- sti demonstrativno izostaše kod primanja ministra izvanjskih posala. Teška se sprema. Zadnje vijesti vele da će Stamb-:lov prebolje i. — U car vijeću nastavlja se rasprava 0 bv;- detu, kod koje naši zastupnici najsdušnije sudj«- luju. — Stranačka kriza slijedi. Iza Plenera i Frano Coromini presjednik istoimenog kluba po- laže mandat. — U Engleskoj su izbori. Do sad su Sa!i- sburijevci mal da ne po svuda prodrli. — Potpisau je rusko-kineski zajam, koji je Rusiji prokrčio veliki upliv u istoku, a Kinu spa- sio od engleških čampera. U Engleskoj su vrlo ozlojegjeni. — Egipatski khediv na pohodu je u cav'- gradskog sultana. — Na Kreti je buknuo mali u- stanak. Ustaše na Kubi bijahu potučeni. — Srbija još nije našla ko bi joj zaimae novaca. ceEm===m=a= Domaće vijesti. Slavlje u Zagrebu. — U srijedu najsveča- nijim načinom bio je predan Dom svome vlasni- ku. Brzojavi javljaju da take slave Zagreb nije vidio. U utvrnik u veče sjajna serenada. Dvjesta pjevača otpjevalo novu prekrasnu himnu ,Živio Starčević.“ Komersu je prisustvovalo oko 3000 du- ša. U srijedu misa, blagosov doma uz ogromno mnoštvo naroda, koji je sa svih strana zgrnuo u Zagreb. Starčevića je pozdravio Folnegović a ovaj zahvali narodu, njemu, dru Franku i drugim spo- bornicima za svetu ideju. Prisutni narodni zastu- pnici na carevinskom vijeću, PBiankini, Laginja, Spinčić, Dapar bijahu prijedmetom najoduševlje- nijih ovacija. Misu je čitao Dr. Boroša, a Dom je blagosovio župnik Dr. Žerjavić, Večer prije bio je gjački sastanak. i e RC ALO ANN Ba EEE AŠ Velika glavna skupština stranke odobrila je sta« tut organizacije i izabrala eksekutivni odbor sasta- vljen od članova iz svih hrvatskih zemalja za u- pravu cijele stranke, Za Dalmaciju su izabrani Biankini, Trumbić, Prodan i Supilo. Ovo javljamo po brzojavima , Narodnoga Li- sta“. Oduševljenje, sloga “i ljubav postignuše vr- hunac. Protivnici našega imena, našega načela i naše stranke da puknu od jada, pa od ljutine ne znadu što će, nego gnuse svoje listove svakoja- kim smećem prostitujišnć tako sebe iste na mje- sto stranke prava. Naša predvigjanja u prošlom broju ispuniše se. Narod je s nama. narod je za ideju hrvatskog jedinstva i hrvatske slobode. Tako i treba! Živje- la stranka prava na korist i diku Hrvata, na za- tor njihovih dušmana! Sastanak hrvatskih gjaka. — U oči otvora Starčevićeva doma bio je u Zagrebu veliki sasta- nak akademske omladine. Komisar pod prijetnjom raspusta zabranio je biranje Dalmatinaca u pre- sjedništvo. Sastanak imponentno ispao. \/ Željezničko pitanje. — Željeznički odbor zast. kuće prihvatio je resoluciju d.ra Bulata, da se po- zove vlada za što bržu izgradnju pruge Knin-No- vi i Split-Aržano. Kako je poznato, vlada austrij- ska tim evo tri-četiri godine da oteže, dok je Bo- sna svoju učinila. Vidjećemo hoće li sad pospije- | šiti, jer ovim korakom stvar još nije riješena, ka- ko neki misle. Za hrvatski jezik. — Spljetska odvjetnička komora primila je kao uredovni jezik hrvatski. E- vala joj! Prenos kostiju srpanjskih žrtava. — U su- botu oko 7 sati u jutro bijahu svečano prenesene kosti onih žrtava, koje su god. 1745 ,poginule od magja:oaske ruke, u novu grobnicu na Mirogoju, gdje će im se podigauti dostojan spomenik. Sve- čana će posveta istih slijediti na 29 ov. mj. Za sjedinjenje crkavu. — Sv. otac papa Lav XIII. imenovao je nadbiskupa d.ra Stadlera apo- štolskim komisarom za sjedinjenje istočne i rim- ske crkve. Kao takav može on rješavati pitanja, koja se tiču ove stvari, pak sv. stolici davati savjete. Pišu nam iz Blata: — Za Boga kad će se više ustoličit naša nova zakonito izabrana općina? Brzo će i godina dana što su bili izbori. Šta vele gospoda na odboru? Odgovor. — ,Dubrovnik“ piše da su neki mladići u Zagrebu zamazali natpis Srpske Banke, pa misli da je to jedino zato učinjeno, jer je natpis bio ćirilicom. Na koncu moli nas da mu mi stvar rašstumačimo. Evo mu odgovora. Ako su kakvi wladići Hr- vati tim htjeli protestirati proti toj srpskoj banci, neće biti zato što je njezin natpis ćirilicom pisan. Čirilica nije srpsko pismo, ona je pismo slavensko, dakle isto toliko hrvatsko koliko i srpsko. De- monstracija, ako je zbilja bilo, namijenjena je srp- skuj banci kao takovoj, koju i mi i sav hrvatski narod smatramo prostvm političkom provokaci- jom podignutoj za ništa drugo nego da nam lu- do prkosi i da rehabilitira jednoga staroga i po- znatoga izvjetrenoga političkog kameleonta, koji je promijenio sve moguće farbe, dok se nije zaklonio pod pokroviteljstvo protjeranih činovnika a sadašnjih biogradskih plaćenika. Shvaća li nas , Dubrovnik“? U ostalom ta demonstracija mladića mogla je posve izostati. Srpska Banka mam škoditi ne može, Narod koji je finaucijaluo tako propao on- dje gdje je svoj i slobodan, narod koji blato i nemoralnost desetkuje, koji je svojim prviw sino- vina dokazao i dokazuje da su varalice i lopovi, taj je narod već osugjen. Budalaštine. — U zadnjem broju onoga li- sta koji za narodni razdor osnovaše kalugjeri, ima vijest da je njegov urednik krenuo na put u srp- ske zemlje — Hrvatsku, Krajinu, Slavoniju i Sri- jem. Ova budalaština neka služi ujedno kao odgo- vor nekim prenemaganjima ,Obzora“ za srpsko-hr- vatsku slogu. U drugom listu čitasino ovih dana o srpskom Zagrebu. Mi nijesmo znali da ima izmegju braće Srba takih kretina, koji mogu što takova napisati, mi- sleći u svojoj tikvetini, da će se Hrvati naljutiti