List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu
godinu fior. 4, na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije-
lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi,

Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da

je predbrojen i za došasto polugodište.

CRVENA HRVAT

Pretplata i oglasi plaćaju se pravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi
šalju se Uredništva.
Za oglase, zahvale i ost. plaća se:10 novč. po retku oglasi koji se: više a puta

tiskaju po pogodbi.
Rukopisi se nevraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

 

 

Ko su pravaši!

,Pravaši su sve i svašta!

,Kad je potreba da se stranka prava ocrni
pred svećenstvom i pobožnim pukom, onda su pra-
vaši čeljad: koja su se odrekla Boga i vjere; oni
ne vjeruju ni:u palaću i — što 'je još gore oni
su svi framasuni, koji bacaju svete partikole i mr-
ze jezuite; oni se ne ispovijedaju, ne idu u cr-
kvu, ne priznavaju načela kršćanske države. Oni
napokon hoće: da uvedu gragjansku žeuitbu, — u
jednu riječ čeljad koja će uništit katoličku vjeru u
ovome bogoljubnome narodu. Svećenici! Župnici !
Pak Vi još uz ovaku stranku ?!

,Ali kadgod treba okrenuti u druge note. On-
da su pravaši sve popovi i fratri. Koga drugoga
imadu, molim vas?. Oni hoće da nam nametnu
mantilju, da nas zatvore u zakristiju, oni i njiho-
vi popovi i fratri. Kamogod se okreneš don tamo,
fru amo, padre onamo. Popovi vode borbu, po-
povi raspolagaju novinama. Ne, nećemo popova!
Pravaši su ;popovska stranka. Waja
»Pravaši su izdajice naroda. Qi si se pro-
dali,ško.0 ton > sumnja ? Oni su ue. prodali Ma-
gjarima. Nije li Frank bio u Pešti? Nela nam
dokažu da nije bio! I Kallaju su se pr&dali. Pro-
dao ih je Folnegović. Ko o tom još sumnja? Je
li lani Folnegović bio u Sarajevu? Je li govorio
s Kallajem? Je li poslije pisao da se u Bosni do-
sta gradi? Pešta i Sarajevo i — framasuni! Jer
su se i njima prodali. Omladina luda misli da
nijesu, ali šta ćeš od nje: ne zrele glave pitajte
nas! Svijeh su vas prodali, bez vašega znanja, a
bili bi i narod, kakvi su, ama nedamo mi,

»To u Zagrebu, a u Zadru ne vidite da je
Bianchini zajedno s Trigarijem ? Pravaši i talija-
naši učivili su formalni savez za obranu i navalu.
A proti komu, da od loga nagju? Proti narodnoj
stranci, proti onim ljudima koji su preporodili hr-
vatsku Dalmaciju. Javua je tajna, da se je 'Bian-
kini prodao Trigariju:i da radi po talijanaškoj ko-
maudi. Radi toga pravaši su proti pohtvaćenju
zadarske gimnazije. To smo mi uvjek tvrdili, no
njihov proglas je to najizričnije dokazao *). 'Tu se
zadarska gimuazija niti jednom riječi ne spominje.
A ko nagje napisane riječi zadarska gimnazija, mi
smo drugi.

,A tek njihova načela. Smiokve! Awičicija,
ambicija. Prodali su se, a ovamo hoće da budu vo-
gje naroda! Jadni narode u čije bi ruke zapao!
Sve iz ambicije ! Što je njima do sjedinjenja ? Ni-
šta, reklama! Reklama, govorimo vam. Oni bi
htjeli da sve sruše, da unište sve ono što smo
krvavom mukom mi zgradili i da na mjesto toga
podignu: — koga ?: Čekajte 1alo.....

y bleo“T .
+ Prekidamo, da še koma našemu: čitatelju ne *

zgadi.
+ Zar. ovo 'niije pisanje , Jedinstva“? Ako: nije-

smo-od riječi do riječi prinijeli njegove napadaje,
noka. čitatelji sude, jesmo li im sadržinu 'pogodili.

mi. (i

*) U pravaškom. programu. čita s6 osima, :da će se pra«- | e.

vaški sastupnici zauzeti oko ,pohrvaćenja svih srednjih
poukovnih zavoda u semlji“, Un |. ee

 

koga da
podignu ?.,:...+ Aha | Našli smo! 'Hedervarija || Vi:
se smijete? To je njihov stari saveznik, On ih 0<'
davna drži u svojoj vreći. Znamo ini, velimo -vem.“'
i " e I 4 i +.

Tendencija ovoga pisanja očita je : narod tre-
ba napuniti laži, sumnje i presuda proti pravaši-
ma. eda se tako ne dosjeti našemu grijehu.

Može li ovakim slučajevima biti izmegju nas
razlike mišljenja? Može li biti načelne polemike?
Pogrdi! pogrda! Izgrdi ti njega, prije nego izgrdi
on tebe. Ljudi narodne stranke služe se ovim kle-
retama, da nas prisile na obranu, da nas zabav-
ljaju odgovorima, da im ne dodijevamo nesnosnim
upitom: kamo vodi njihova današnja politika?

Oni će ti onda iskrenuti i framansune i po-
pove i partikule i prodaje i izdaje, ali na pitanje
odgovorit neće. :

Mi mislimo daje baš to nemoralno, da se baš
ovakim srestvima truje narod.

Nego što mi tvrdimo, imamo navadu i da či-
njenicam dokažemo.

Kako narodna stranka radi za prvu tačku svo-
ga programa, za sjedinjenje sa Hrvatskom? Što je
ona za ovo u dvadeset godina učinila? Jedan od-
govor: Ništa!

Je li kada kroz to vriieme, kao većina, po-
krenula ovo pitanje? Nijo nikada. Ona se za sje-
dinjenje. borila ko manjina, . ali ćim, je došla na
većinu, -puštila je da to pitanje zaspi. Nastali-su
olziri, pogagjanja, oportunizam! Hohenwartoy klub
svijeh ih je bio uspavao, Oni su hodili u Beč i
sjedali u carevinskom vijeću, gdje im mjesto nije,
bez ikakvog državopravnog ogragjonja. Ovo je is-
tina! Jedino u Hehenwartovu klubu učinili bi ne-
kakvu izjavu, ali u parlamentu ni riječi, Sam Mi-
ho Pavlinović što nije u tom slušao svojih drugo-
va i za to je mnogu gorku proguca0.

Slično. se radilo i u Dalmaciji, ako ne gore;
Stečevine. kojim se stranka danas toliko bafii, mi
ne bi spominjali, da se borba: ne zaoštriva, ali
kad su ih objesili na veliko i malo zvono, reda
nam. je ispitati njihovu vrijednost. Istina škole ni-
jesu više talijanske, ali u njima svoj jezik ne smi-
ješ zvati svojim imenom. U školama, koje narudna
hrvatska strauka sebi u zaslugu ubraja, hrvatstvo

i hrvatski naziv smatrani su izgredom i politić« |!

kim prestupkom, svejedno ko što se naš narod ne
smije zvati hrvatskim imenom, Knjige u tim

školatn pune su srpsko natruhe, Hrvatsko ime i,

hrvatski narod, čija ih djeca uče, u njima se za
Dalmaciju ne spominje. Da dijete nema obiteljskog
uzgoja. po pučkoj našoj školi i njezinim čitanka-
ua on ne bi znao komu narolu pripada. Ako na+
rodna hrvatska stranka hoće da su ovo njezine za-
sluge, mi joj ih ne zavigjamo.
Koje su pak te druge stečevine? Biće valjda

Spljet, s kojim nam toliko predbacuju. Molimo vas |
nemojte odviše tticati u ovaj osinjuk, jer nikomu
ne bi bilo milo čuti, kad bismo počeli temeljito |
' pretrekati to polirvaćenje Spljeta. Prortijeniše te“
imena! ulica i' obala, ali narodnjačke s i

telji obtliše i nadalje: RINA |
'stine. Spljetski narodnjak svud je veliki Hr
| mo ne ondje gdje bi u prvom redu imao ' e:
u svojoj obitelji. Njegova gospogja i njegove 'kder-
ke i dan danas se razmeću ' talijanštinom i to' tim '
više što su prostijega porijekla, kako so je & tom
svak osvjeđočiv, ko je samo jednom šetio Gh&po- |.

'\da gledala da oslabi našu stranku na korist Srba

'stvo u Dalmaciji još nije učvršćeno, da bi
'| u eventualdoj borbi sačuvati svoju poziciju. Stog
razloga mi valja da se držimo s vladom itd.“ —,

prvi nepoćadni vjetar mogao tako lako

\da to nije istina, jer da su 'oni Q“težiu'

    
  
  
  

|

ske obi
talijan:
JA: so Bičo. so pliš šte

 

hrvatski razgovara. I ovi nam napuniše uši svojim
zaslugama za pohrvaćenje Spljeta! Pohrvatite najprije
sami sebe, pak svoju obitelj, a onda mas korite,
jer ako se danas u Spljetu krči put narodnom je-
ziku u gospodske slojeve, to je isključiva zasluga
mlagjeg spljetskog naraštaja naše stranke, koji je
na tom polju pregauo da nešto uradi. Ali mi smo
narodnjačke spljetske uspjehe“ već odavna skupo
platili. Oni su ponajviše krivi ovoj abdikaciji na-
rodne stranke, jerbo su se spljetski uspjesi, posti-
gnuti ne toliko pomoću narodne svijesti koliko po-
moću intriga i dekreta — kako je to i sam ,Ob-
zor“ više put priznao, kad jje “bio iskren — po
staromu do ut des, otplaćivali odgagjanjem ' naših
temeljnih načela. Ovo nije' naše: mnijenje 'samo,
jerbo je ovako mislio i pokojni Pavlinović. |! /
5, al 809
Framasuni, popovi, prodauci malmite glave,
pokvarena omladina! viče nam organ / narodne
stranke. A zašto? Da izbjegne našem pitanju koji
je zid sapinje: što ona misli o sjedinjenju Dal-
macije sa Hrvatskom? Oua veli da će to: pitanje
pokrenuti kad uastane zgodan čas. Kad će doći
taj zgodan čas? Kad ne buđe straha da će vlada
zitvoriti' sabor! Ovako odgovaraju ljudi koji se:
hvališu progoustvima i inukama za hrvatsku stvar!'
Mi smo-barem deset puta od 14 januara započeli!
da o tome ozbiljno raspravljamo, ali "ge narod dit
stranka uvijek sakrila. Ona svog postupanja nija
potanje obrazložila, nego je narodu kazala &no par
riječi_i uzdajuć se u dvostruki upliv,' tim: se za-'
dovoljili. Mi koji dočazujemo da njezina politika'
u tom pitanju nije najbolja, da zgodan čas, kojim -
se ova vadi ne stoji i da bi doba, kad se bude
radilo o pripojenju Bosne, bio uprav najn zgodniji
čas sa sjedinjenje, mi još čekamo odgovori, ako
možđa odgovorom ne zovu ove pregršti 6vakojakih'
fraza i podvala, kojim nas u ,Jediustvu“ dva“ put.
na sedmicu darivaju. JES. E:
Ovako u javnosti, U četiti oka ido 'to' mald:
drugačije. 1-UR" IRE, SV VANNA
U etivi oka 'svaki narodnjak, koji je'i malo.
u dotivaju sa prvacima stranke, govoriće ti ovako:

“I mi isino bili za sjedinjenje, all sad no thože:

s vladom, koja bi on-'

mo, jer bi smo se zavad

i Talijanaša, Mi nijesmo toliko jaki, da bismo joj
mogli odoljeti. Došla bi u sabor većina protivni-
ka, odnijeli bi Odbor, škole, općine itd., jer hrvat-

moglo /

Kakve su dakle te vaše stečevine kad bi ih
Laži Mei EME
Ovako privatno govore, krćamkelovtan el!

odoljeti vladi, puk bi i sada, Gemu vjerovati? Na
gornje razloge Jasno bi se dalo

     

če

nI

ts j
a "IL

 
 
 
 
 

vu izagju. A