še ž : Š s“ IMO SRNA zaraza Ki jE .. . +. siv 0 asia dogagjajima. ue petnaest dana, što sehrvatsko i magjar- o mnijenje -i politički svijet bavi pozna- ak tom demonstracijom proti magjarskoj zastavi. Čim se otvorio ugarski sabor kiša interpela- cija sasu se na ministra-presjednika sa strane o- pozicije, koja je ovaj dogagjaj s uspjehom htjela izrabiti proti liberalnoj stranci. Daleko bi nas od- velo kad bi svaku spomenuli što su ti zastupnici spomenuli. Oni u svojim govorima vrijegjahu Hr- vate nazivljuć hrvatsku ugarskom provincijom, pak da su neki zahtije- vali neka se jednostavno ishriše i nagodba i Hr- vatska pripoji Ugarskoj kao što je to učinjeno sa su se tako daleko zaboravili, Erdeljom.: : i Drugi opet zahtijevahu, da se magjarskoj zastavi povrati njezina čast, tim što ćejoj se na | onom istom - mjestu na kojem je bila skinuta po- dati sve vojničke i civilne počasti Hrvatske. Voj- ska je imala defilovati, a oblasti, škole i gragjašis- stvo učiniti joj počast. z Magjarski gjaci u Budimpešti imali su veli- ku skupštinu, u kojoj su najodlučnije, osudili de- monstraciju, a njima su se pridružili gjaci Debre- cina i drugih ugarskih gradova. Srbi se u svim tim demonstracijama | izjaviše solidarni sa Ma- gjarima. Hrvatski zastupnici u Budimpesti ' podnijeli su se po svom običaju. Opozicija magjarska ruga- la se Banfiju na za zagrebačkom sjeo gragjanstvu. yi S druge strane hrvatski gjaci u. Beču posla- li su pismo sa 110 potpisa svojim zagrebačkim sudrugovima, u kojem se izjavljuju s njima soli- darnim,. opravdavajuć ; i tumačeć uzroke, koji su ih naveli do demonstracije pred Jelačićevimi spome- nikom. ! < Isto tako i gjaci ;gradački NS games. cu zagrebačkim gjacima, dok s druge strane ve- | ćina neodvisnih, hrvatskih otačbenika nije odobrilo izjavu Folnegovića u gradskom zastupstvu, koji" je tako bio prisiljen, da položi presjedničku čast u klubu stranke prava i da_je prenese na Tuškana. Sve ovo, uz razumljive posljedice, u velike zanima javno: mnijenje 'Ugarske i Hrvatske. Mi smo u prošlome hroju kazali naše mni- jenje o tim demonstracijama. A ono simpatično sau- čestvovanje naroda dokazuje, da još nije izumro pravi brvatski duh. Konstatiramo ' megjutit/'da je ,Obzor“ ua- jodlučnije požalio i osudio gjačke iskaze. Komei će biti: malo smiješno kad vidi kako se izmegju ostalih i ,,Jedinstyo“ čudno. »Jedinstvo“ pripada stanovitoj političkoj struji koja nije čisto“hrvatska, a' alitipod''je' Ma-' gjarima. U% to on računa na :pomidtnja p&juiova Megjutim njegovi ljudi lako :tdase rpijevare; jer iriaroli nije mnogo toga zabonavio. = s : 7 Dok je narodna stranka u Dalmaciji. u po- litičkom natražnjaštvu premašila. hrvatske magj\- rone, pak postala pravom vladinom strinkom, dok njezini ljudi nijesu u saboru riječi pisnuli, kad 'ge je radilo o skidanju i bacariji hrvatskih troboj- “nica u hrvatskoj i Dalmaciji, dotle uarodujački organ neka šuti i neka se. sakrije. Predbacivati drugijem nešto u čemu si sam sto puta gore sa- griješio, to nije više bezočnost nego hezobrazluk, Njemačke novine u Austriji stoje u ovoj a- feri zagrebačkoj podjeljeuje u tri dijela, što je vrlo karikteristično. Jedne i to organi ljevice i lažnog liberalizma najodlučnije udaraju na demon- . strante, a uz to i na Hrvate i Hrvatsku, Tome se nije čuditi jer one su uvijek bile uz Magjare kao krvne neprijatelje svega što je slavensko i hrvatsko. Druge pak rada bi ostati po sredini, pak se kojekako izvlače, a treće odobravaju Hr- vatima. Ovo su većim dijelom listovi antisemitiz- ma i drugih sličnih stranaka, koje su Magjarima s istih uzroka protivnici, s kojih su im liberalci veliki prijatelji. Tu nije dakle po srijedi narodna simpatija, koju mi kod Nijemaca uopće ne uživa- mo, nego pitanje religije, politike i race. Franceske novine drže se vrlo zagonetno. Česi pak povlagjuju Hrvatima, a Srbi: Magjarima. Možda da se svi Srbi ne bi tak; držali, da nije Me oo MAAĆIM. ei zastave, Ali RASA. EZ Ne SSRN NP E1570 _govori da će razjunačilo, pak viče i lupa da je divota. Nama to nije, ni inalo 6 REV NIM SOK. GSMIAČDAA A Ri brača Srbi morali bi znati, da je i njoj iste toli- ko mjesta u Hrvatskoj, koliko i magjarskoj, ako dolazi kao prestavnica jedne hrvatstvu dušman- ske misli, a ne kao simbol bratskog jednokrv- nog natoda. Najsmiješnije je kako o tome pišu Talijan- ci, Njihovi listovi i ne znadu uprav o čemu se radi, pak su mnogi donijeli, kako su Srhi u Za- grebu zapalili ugarsku trobojnicu. Tako slabo oni poznadu svoje najbliže susjede. Dakako da su ta- lijanci uz Magjare radi one neke nerazumljive simpatije, koju goje za ,viteški narod“. Dok se to sve dogagja, oni gjaci koji su na- gjeni kao glavni sukrivci povedeni su u tamnicu zagrebačkog suda i još je novih pohvatano. ai e RR U Beču. Ministarstvo Badeni prikazalo se kući sa svojim novim programom. Taj je program dosta dpširan, pak je po malo tegnuo svako važnije pi- tanje, koje danas zanima narode u austrijskoj po- li monarkije. Što više spomenuo je nekako. i ,ta- ko zvano“ češko pitanje, pak je izjavljeno, da će se ta stvar gledati nekako urediti. Ali najgla- vnija tačka Badenijeve izjave jest ona, gdje on pvoditi a ne dati se voditi“. Drugi- jem rječima ovo znači, da će Badeni posegnuti za energičnijim srestvima. ako se zastupnička ku- ća opre ovoj njegovoj namjeri. Novo ministarstvo, kako se vidi, nije obični kabinet. On ima i rekao je toliko uslova za svoj život, da se neće poplašit m odlučnih koraka kao na pr. ni raspusta sabora. To znadu sve stranke prema tome žile da se vladaju. Za što bismo mo- gli doživjeti 'kojekakvi radikalnih promjena. Ko je novome ministarstvu najvjerniji, to su bez sumnje: Poljaci. Dva njihova čovjeka već su u nutra i to na prvim mjestima, a treći samo: čeka da uljeze. Oni će tu izvrsnu priliku zacijelo iscr- piti u svoje pokrajinske svrhe. Zato su izjavili neograničeno povjerenje novoj vladi. prvom redu veliki Austrijvnci, pak se danas i 1- zimlju kao izgled austrijske državne misli. Je li to | baš tako, ili za.inad Rusima, to je drugo. pitanje. Poljaci su u A pošto je nova vlada u prvom redu , austrijska, to će oni u svakom slučaju biti s njome, nastojeć pritom koliko bude više moguće okoristiti Galici- ju i učvrstiti stoju prevlast u pokrajini proti Ru- sinima. MH Nijemci konservativci trude se po svojim si- lama, da im ne zaostanu. Oni su njemački Polja-. ci. ,Hohenwart; je, na ,puna usta izjavio povjerenje u ovi program jerbo izmed ostalog | ima, u njemu i jedna crta religijozne podluge. Badeni je vrlo fino postupao. A što govore liberalći ? Kako će' lje- vica naprama ovoj za nju klerikalnoj čttici ? Lako. Badeni je i za nju našao sudicu. On je u programu naglasio: prevlast njemačke kultu- | re u Austriji. Što oyo znači i u kolikoj se mjeri mora uzeti ova prevlast, to još niko re zna, mo- žda ni sam ministar-presjednik. Liberalna ljevica nije sama na čistu, ali vjeruje, da je to ipak ne- što, a bože prigode! «a će ovu vrlo elastičnu iz- javu natezati s gosp. Badeni kako bude bolje zna- la ili umjela. Svakako dobro joj je došla. OQvamo neće da izgubi syoj položaj naprama vladi, a ona- mo u narodu oni vražiji, nacijonalci zadnjom kri- zom stranke okoristiše se, pak pripovijedaju, ka- ko se ona odrekla njemačkog duha. Što se pak tiće onog klerikalnog passusa, to ga je ljevica progutala, i ako su se njezini listovi! usudili uči- niti po koju opasku. Danas u Austriji drugi vje« tar puha, antisemitizam napreduje,i odnosi zem- ljište, zato malo krštene vodice, kad niko ne vi- di, neće škoditi. Oportunitet ! U istinu ljevica sama ne zna kako da se dr- ži. Ova stranka u svojoj unutarujosti rastrovala se i razrovala,. pak je prva odlučna kušnja može raspršati u više komadića. Badeni to zna i vidi, pak će,se on i ljevica igrati na slijepoga miša, dok je- dan drugomu ne dogje vrha i ta igra biće zacije- lo zanimiva i znamenita. Šta će pak Česi? Nista, za njih je najlašnje, Hoće li gosp. Badeni doći u Prag, narediti grofu Thunu, da uredi Hradschin i prirravi sve što je od potrehe za krunisanje češkoga kralja? Neće, GuApešt cene stikotsate ubi — E kad neće, a mi ćemo u opoziciju. Tako ve- le i, s naše strane, mi- im ne- davamo krivo. Kad se postavi jedna meta, treba do nje doći ili po- ginuti. Pulu-mjere truju politički i narodni život. Druge stranke vladaće se prama prigodi. Od hrvatskih pravaška će tjerati sustavnu državoprav- nu opoziciju, dočim narodnjaci, kojim bi najmilije bilo otići u Hohenwartov klub, ali za sada još ne- će. podupirat će vladu. S njihova stanovišta nemaju ni krivo. Oni će tu pokazati dosljednost i harnost. Svakako u Austriji ima i odviše načelnih pi- tanja, koja će danas sutra doći na tapet. mo- guće da Bađeni ostane još dugo vremena zagonet- kom u nekim tačkama. koje je on u programnom govoru tek iz daleka dotegnuo, Onda će se ividje- ti s kim imamo posla. E -tudttbair=t Dubrovnik, 28 Oktobra. : Čujemo, da neki izrazi popa Ivana Stojano- vića o ponašanju Papa, prama Dubrovniku, koji se čitaju u Br. 43 Dubrovnika uznemiriše cijelo dubrovačko svećenstvo: i doisto ne bez uzroka. Prečasni Ivan Stojanović, Dekan - kaptola, piše da su ne samo Turci, i slavjanski Banovi, nego i Pa- pe dosta muke nanijeli Dubrovniku, kad i malo * dijete u Dubrovniku zna za neizbrojue blagodati kojim Pape milovaše Dubrovnik. Da nije bilo Pa- pe Klementa XIV. Orlov bi bio srušio grad. Taj Papa posredovanjem Petra Leopolda toskanskog Nadvojvode spasi Dubrovnik. ; Da bi naš Dekan opravdo svoje tvrdnje, iz- nosi neki dogagjaj koji se zbio na Lopudu god. 1538, naime kad neke papine galije u vrijeme križarnih vojna počiniše nasilje. Nu . . \ zar su Pape ta nasilja naredili i odobrili? I sam naš De- kan piše, da je Adwiralj Grimani teško pedepsao zločince. Ali kako je svakomu poznato, naš Dekan boluje srpskom boli. On bi htio novih , zasluga stići kod srba i crnogoraca, pa dogogjajem papi- nih galija opravdati crnogorska nasilja i zločin- stvo, koja ovi počiniše god. 1806, kad poraziše svu dubrovačku okolicu, pod“ vogjem Petra Nje- guša. Zločini nekih skitalica na Lopudu ne mogu se usporedit sa onim cijele vojske. Oni zločini bijahu ipak teško pedepsani; ali neredi i nasilja crnogorskih četa ne bijahu ni prepriječeni ni pe- depsani. Šteta od prvih nanesena iznosi vrijednost od 6.000 dukata a šteta Dubrovniku učinjena po 'Crnogorcima iznosi vrijednost od 20 milijuna. Ad- miralj Grimani ne bi prisutan neredu papinih ga- lija, ali Crnogorski vladika Petar, bi glavni: vojni vogja crnogorskih četa. Možda će se bit pokajao i iproplakao nad, ruševinam Dubrovnika, ali hvala mu na, posljednomu kajanju! a U buduće molili bi dekana Stojahovića, da kad bude' htjet prati svoje Srbe dt povjetnih zlo- "tina počinjenih: Dubrovniku, da ih pere sažalje- njem, a-ne osvagjujuć pape djelima, koje oni na- šemu gradu nijesu, nikad: počinili, - Ši. ======= Naši Dopisi. Ljubinje, 25 Oktobra. Na 24 Oktobra otpočelo je primanje za erar u Ljubinju i u isto doba primali su se radnici u magazin duhan». Ovdješnja sirotinja puuo se na- dala, da će tom prilikom bit u' prvom redu uzeta u obzir i tako zaslužiti koru hljeba. Ali dogodilo se inače, pak su domaći radnici iz kotara bili ža- posta: ljeni, a uzeti oni koji su dvšli iz drugih su- sjednih krajeva. Mi iz Ljubinja ostali smo uprav izpenagjeni ovim postupanjem gospodina upravite- lja. Govori se da je on to tako napravio, jer je ljut na Ljubinje, ali on može bit ljut n% koga ho- fe, on je imao nastojati, da u svome mjestu za- služe kruh prvo oni, koji su tu rogjoni i koji/su isto tako: dobri i radišni radnici, pak onda, ako bude potreba, pozvati i onih iz okolnih mjesta. Ma koja fajda, jednom učinjeno nema više lijeka, pak se mi htjedosmv samo u javnosti potužiti, da se vidi kako postupa upravitelj duhana u naše- mu mjestu. Ijubinac. Kuna na Pelješcu, 25 Oktobra. Megju iznimaka općinskih sprava u Dil- maciji, zemlji iznimaku, spada /i naša | 'h- ćina, — Evo 5 mjeseci da je sakonito isabngao