Nema ooo pred licem ovijeh češkijeh
preokreta položaj cislajtanskih pravaša postao je
U“ i veoma težak. Do danas u Beču stranka prava i-
U | =. mala je moćnoga saveznika. Istina je, naše drža-
| o vno pravo stoji nešto na čyršćemu temelju. Ono
| ti je potkrijepljeno i megjunarodnir: pravom državne
bi U! individualnosti, jer Hrvati niti su se kad odrekli
E (niti bi se po megjunarodnom pravu, bar za po-
bi! tomke, mogli odreći) svoje države, niti su imali
bil Bijelu Goru. S te strane mi stojimo od Čeha pu-
no bolje. Ali oni nadomješćahu slabe strane svog
historičkog prava jakom voljom i narodnom svi-
ješću bogatog i kulturnog naroda. Tako su prava-
ši i mladočesi bili nekako na istom položaju. Oni
su radili zajedno i složno u svim češkim i hrvat-.
skim pitanjima, kojim je državnopravni program
podavao načelnu važnost.
Sada mladočesi nspuštaju svoju dojakošnju
i | politiku pak se približuju faktorima koji imaju u
uree
EEE O PAAA:
Et 5 i
rukama sustav. Dosljedno tome pravaši ostaju o-
" samljeni i to u ono isto doba, kad se u Zagrebu
Ii — kako nešto vidimo — pojavlja struja, koja ho-
i će da se stranka prava povrati na staro svoje sta-
novište negacije, koje je u zadnje doba bila po-
čela napuštati.
Težak, vrlo težak kaže se položaj Hrvata
svrhom godine 1895. Prilike su doduše takove, da
bi moglo biti za nas puno bolje, ali.... ali sve-
mu našemu zlu bili smo uvijek u prvom redu naj-
više krivi mi. Regbi da ni sadašnjost neće u laž
utjerati ovu tužnu istinu.
Zadnje pojave u nama su još više utvrdile
naše staro mnijenje. U hrvatskom narodu mogu
se danas shvatiti i dopustiti samo dvije velike na-
čelne stranke: stranka koja stoji na temelju po-
O
i više. Orlando i g. Gondola nijesu ovdje ništa
drugo učinili nego izmješali onu stalnu svotu od '
800 fior. za ubožišta sa svotom povjerenom na-
čelniku za razdjeljivanie sramežljivijem siromasi-
ma, pak je tako došlo 1500, što danas, kad bis-
mo i mi tako uradili, ne iznaša više 1500 nego
1630 + 800, dakle 2430 fior.
Rekosmo da je nedelikatno bilo sa strawe
načelnika, da se on upliće u ovu raspravu. Nede-
likatno što je uprav ova stavka, koja se osobno ,
tiče načelnika, nekako kao pitanje povjerenja i |
nepovjerenja. Ali kad se pije niko drugi našao,
morao je govoriti on. |
Orlando napada g. DeGiulli što je učinio |
ovaj predlog, on tobož dobrotvor siromaha. Po-
najprije nije ga učinio on sam. nego i drugi član
odbora za pregledanje računa, g. Ivo Jelić. Ovo
je dokaz da nijesu samo Hrvati, koji g. barunu
Gondoli neće da ostave na raspoloženje svotu za
siromahe u iznosu od 1630 fior. na godinu, nego
da ima i drugih u svakom pogledu odličnih gra-
gj.na, koji nalaze da je odviše, da mu se tolika
suma za siromahe votira.
Ludo je od Orlanda, da on sve ove — a
osobito g. Vlaha DeGiulli, napada kao tohož ne-
prijatelja siromaha. Sav grad pozna g. DeGiulli,
koji jedan dio svog nemalog dohotka žrtvuje u
dobru svrhu, bilo za pomoć siromašnijeh familja,
koje kako se ono reče prose a usta ne otvaraju,
bilo za ostale dubrovačke siromahe. I samome
Orlandu možda će biti ovo vrlo dobro poznato.
kao što zna vas Dubrovnik, koji se je -— izuzev
dakako Srbe — zgadio na one infamne podvale
proti gosparu Vlahu. Predlog g. DeGiulli poduprt
i od člana odbora za račune g. Iva Jelića: da se
Dubrovnik, 27 Decemb:
U prošlom breju ,Jedinstvo“ ima dugi si.
pac odgovora kratkemu entrefiletu prošlog bru
ja našega lista, u kome još jedan put dokazasmo,
kako nije moguće polemizovati sa pisanijom spljet-
skoga glasila. ,Jedinstvo“ je najprvo prenijelo ćitav
, naš entreylet, pak završuje: ,,Ovako od rieči
do rieči Crv. Hrvatska“. Iza kako je , Jedinstvo“
| od riječi do riječi prenijelo naš kratki člančić, ma-
dovezuje na nj svoj odgovor.
To bi bilo lijepo 1 pošteno. Vrag je da ,Je-
dinstvo“, veleć da donosi od riječi do riječi, ispu-
stilo je cijelu jednu brazdu našeg odgovora
i to onu najglavniju. Ovako u polemici, ovako
u načelnim. političkim i vjerskim pitaajima, ova-
a tamo ispušta najglavnije, kako neće izvrnuti
smisao ?
Bilježimo, ali ne odgovaramo. Nije moguć
polemizovat sa spljetskijem listom.
Naši Dopisi.
Aleksandrija, 20 Decembra.
Javljamo Vam, da se je ovdje ustrojilo je-
dno slavensko društvo za uzajamnu pripomoć i
prosvjetu pod imenom ,Sloge“. — Na poziv pre-
vremenog odbora potpisan od najuglednijih člano-
va slovensko-hrvatske naselbine odazvaše se mmo-
gobrojni našiuci, a Srbi poslaše svoja dva pouz-
danika, da izjave, da će i oni stupiti u društvo,
ako mu se nadjene ime ,Slavjansku Sloga.“ Na
to je većina skupštinara pristala, ali dvojiti je, da
uzprkos njihovoj izjavi i popustljivosti Slovenaca
i Hrvata, da li će <e ovi upisati, toliko više što
ko u svemu. Kad ono veli da u cjelosti citira
svota od 1630 fior. što se davaju za siromahe
načelniku, koji nije o tom držan dat ikome raču-
na. da se ova svota obali na 700 fior. kako je
prije bilo, ne potiče dakle iz nikakve mržnje na
stojećih zakona (razumimo se : zakondi, a ne faktičnog
stanja) pak uzimajuć ih ishodištem svoga roda, traži
da se ovi zakoni zbilja vrše i ne krnje i da se
neće moći trpiti Hrvate ne samo, ali i još manje
Bugare, koji, kako stvari do danas izgledaju tako-
gjer namjeravaju pristupiti u naše mlado društvo.
Pogovara se dapače. da izmegju njih snuju kako
s njima hrvatski narod što više okoristi. Ova stran-
ka može imati mjesta i u Dalmaciji — dapače ovo
je jedini oportunizam, koji danas Hrvati mogu tje-
rati. Dopuštamo uz to da se ova stranka u Ba-
! novini može podijeliti i u dva krila prama tome
kako koje odlučnije i hrvatskije tumači opstojeće+
zakone, ali načelno ostaje jedna. — Draga stran-
ka pak_ bila bi ona, ht Bina cnJekoim
potpune narodne slobode služi se svijem ustavni-
jem srestvima, da oživotvori ili spravi nirod na oži
votvorenje svoje ideje. Ove dvije stranke imaju
smisla ; druge ne. I kad bi tako bilo, onda bi se
uz novi preokiet češkijeh političara niogao poja-
viti analogan pokret dolje na jugu, pak bi se tako
dobrijem uspjesima nekako i nadoknadilo, što su
\ pravaši ostali osamljeni. Ovo naravno pretpostav-
ljajuć da bi članovi osobito one oportunistićne
| stranke bili u prvom redu dobri i čestiti Hrvati,
z željni koristit svome narodu, kako su to magjarski
vladinovci. Jer zaludu programi, zaludu dobar po-
ložaj, zaludu ideje, stranke, sabori, zalulu sve —
ako nema ljudi.
Dubrovačke stvari.
I u zadnjem broju ,Dubrovnika“ izvalio je
Orlando nekoliko stupaca proti oporbi u općini.
Ne znamo zašto, Ili prijeti kakva pogileij, da su
bratija dobavili posebnog suradnika, k.ue je poz-
nati stari Orlando velikodušno uzajmio svoju firmu?
Da vidimo. Glavna tačka hrvatske oporbe u
\ općinskoj sjednici za proračune bila je radi stav-
ke, kojom se načelniku povjerava svota od 1630 fios.
za razdjeljivanje nekijem sramlježivijem siromasima.
i Ova stavka iznašala je prije 700 fior. Barun Gondola
našao je da je to malo, pak je od.lani ova povišena
na 1630 fior. Hrvatska oporba preko vijećnika g. De-
Giulli trsžilaje da se obali na staro, naime na 700 fior.
tim više što ima druga stalna godišnja svota od
800 fior, za ubožišta. Načelnik Gondola nedeli-
katno se upleo u raspravu, pak je sam branio ovaj
predlog, dokazujuć da ima puno siromaha, što više
\ on je izjavio da bi uemoraluo (!?) bilo ob ovome
dalje razpravljati to je prekinuo raspravu, G,
\ Gondola, a za njim Oslando napadajuć g. vit. De-
3 Giulli; vele da nije istina da je prije načelnik
3 4. imao za siromahe samo fior, nego da bi se
* toliko preventivalo, dok bi se potrošilo 1500 fior,
bi ustrvjili jedno sličuo svoje isključivo srpsko-
pravoslavno društvo. Mi ih iz srca žalimo, jer smo
im širom otvorili nusa vrata i primili kao braću
, i s nima su mogli lijepo skladovat: i crpiti kori-
stavljamo skladnom dubrovačkom općinstvu, da | sti: ali oni znaju, da će ovo prvo slavensko druš-
prosudi ove gadne privatne napa aje, a koreja s 282.2 oru vau ia URU Slovencima i
s < " v m - zu < u . . a »
$ ra Hrvatima, i to+ ih peče. Svaksko mi ih bratski
u famil,\ rne posle. Otac gosp. DeGinlli uz ,stu- ; ii
p ice i imbričiće“ donio je gotovih novnca, koje je A ila. da prije neg se odluče, dobro o stvari
sin poštenim i neumornim radom uzmnožio. Neka | e je prilika, da će .Si likim k
nas Orlando ne poteže za jezik, jer sku mi po- ova je prilika, da će ,Stoga“ velikim kora-
čnemo pretresat kako je ko došo u. Dubrovnik, oz ER oi 6, desnim; oolntat 30h:
očam od pokonj ćaće, i i on i njego- :
g ia ve epjega mu ćaće, imaće i on i njego. Na upravi društva stoje poglavite ličnosti
prijatelji česa gristi. Ob ovomu megjutim ne bi | nase naselbine. t. j. presjednikuw Hrvat: Loj
se ni bavili, da nijesmo htjeli pokazati kakvijeh Žaja, čuveni odvjetnik P Be edniko "ii "
S. GAMES srpska družba, da crni ako mo- | Ivan Fernus, u veliko ljubli-n i doma odi shi
e dubrovačke Hrvate na račun onijeh koje svaki born i Bk e
dm la dvd, a mč, dr a ata i
mi pravi Duhrovčani, a-mi d i!1 a. :
p Molio zeka sma ko ije | M koji je posvetio ovomu «društvu sve svoje umne
će se i bez toga kao zastupnik zauzeti za intere- A : sp“ SER i ITA z hi AJegenati
vještom rukom tako se bujno razviti, da će biti
se grada Dubrovnika kako se zauzimlje kao vije- | .: tići i
ćnik i kao presjednik trg. komore, A, zna li. Orlando uskom ić pv ERE pot Geličaih
kakav je zastupnik bio njegov bar. Gondola ? U dva- venskih skupina srl ovorančljgm poni?
nest godina svoga zastupnikovanja nije nego jedan Poglavita zasluga o ustrojenju . mladog dru
put otvorio usta, da reče pa O I
met naučenih riječi blini e uva Inače, ku štva ide franjevca O. Hubcitu Rantu, rodom Slo-
i : 7 | venca, ali jo i potpuno viest našej milaj hrvatšti-
njegov dvanestgodišnji sai ir i
: e godišnji tebarski md mateja Se U] ni. U dogoćoru sa vatrenim rodoljubom i vaši
omu, što bi preko sjednica sjedo na klupi pak činio li:k zhilg : ia ' e
brodiće od karte i pengo čombuline ! Ovo je Or- zuti vere < ZUR PE.
nakon ne male muke, išlo mu je za rukom učini-
landima bio uzor-zastupnik.
GSI M a | . ti ono što se nije nikomu snijevalo, da se može
ojici Orlanda, jer valja zna- obistiniti :
ti da su dva Orlanda. Jedan je vječiti kandidat tih 4 "teor
na kakvu zastupničku stolicu, inače velika glava. | ,, Oo nje, da se re nikada tako sjaj-
Dosta ga je vidjet kako majestozno kvraca preko tafileka. zaš _ 7 Mr loreuici i Hrva-
Place, da odmah požališ, e se onaka glava gubi u EO g : rojenja našeg družtva.
rugi je Orlando nesugjeni kandi sorski “ , MOMNO Mr
gjeni kandidat profesorskih glednom uredništvu Crvene Hrvatske“, da bi ju po-
ispita, kome su stari, ko i prvome, juče došli i i
Dubrovnik. Ovo su novi Orlandi. novoga Dubro? odreć SE MN ta ee vo:
. . S vkO.
nika, gdje zapovijeda pop Bućin i ostali došljaci
iz Boke i Zubaca. Ali stari naš Orlando, onaj pred Šibenik, 2
Lužom, Orlando staroga l'ubroynika, zna, da nikad Naša dva dopisa uvrštena šlim broje-
Placa nije bila gore pometena, ni puti poliveni, ni | vima cijenjenog ,Nar, Lista“, da povoda do-
pisniku ,Jedinstva“ da ustane na obranu presv. i
ulice pune lokava, da nigda nije bilo više smutnja
i da se nigda dubrovački siromasi nijesu više tu- prepošt. biskupa Dr. Zanoua. Nasa namjera no
žili, što od onda, od kad nam u gradu zapovije- | bijaše ponipošto napasti na presv. i prepost. bis-
daju ovi novi Orlandi i novi Dubrovčani, kupa, da li jeduostavno s političkog gledista pio:
rošotati njegovo postupanje, dokazujući kako nije
siromahe.
Orlando veli našemu zastupniku Dubrovni-
ka, da mu je otac došao u grad sa nekoliko stu-
pica i imbričića. 'To je sve što mu ima reći! O-
ecembra
"1
- s. ii: e