U DUBROVNIKU 1%. Fehraara: 1894. . " List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za (Dubrovnik:) na cijelu | Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi godinu fior. 4, na po godine fior. 2; (Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu:) na cije- | šalju se Uredništvu. lu godina fior.'4: 50, na po godine fior. 2: 25; (za inozemstvo) fior. 4 i poštarski troškovi. “ Za oglase, zalivale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta Pojedini broj stoj+10'novč. Ko ne -vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da / tiskaju po pogodbi. je predbrojen i za 'došasto polugodište. l Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. - a Dr. FRANO RAČKI. og stavlja na velike kušnje Hrvatsku i Slavenstvo. Nestalo je 13 Februara Dra. Frana Račkoga! Pred osamdeset godina Provid- nost podijeli Hrvatskoj Strossmajera, a ovi joj pokloni Račkoga, ostvaratelja njegovih osnova. Iz srca i uma Biskupova ragja se 3. pred 25. godina Jugoslavenska Akademija, a Račkova ruka ju diže na visinu evropskih sličnih zavoda, Palača koja resi Zriaje- Ž vac, knjižnica najbogatija jugoslav enskijem listinama, galerija slika, sve je to darežljivošću hrvatskog Mecene, a radom majstora a Frana, ili skupljeno ili uregjeno. Sve grane na: polju hrvatskoga i slavenskoga znanja: kroz ovaj četvrt vijeka uzeše prvi časni oblik u Akademiji, a Rački, prvi njezin! presjednik, bijaše spiritus movens i ustrojitelj svega umnoga rada, te ostade takav do zadnjeg dana. Premda ga pred sedam godina lišiše magjaronske spletke presjedničke stolice, nad ovoni slijedio je lab- diti njegov duh. Prvi on zametne žice znanstvenijeh sveza Akademije sa svijem učenijem svijetom, slavenskijem i zapadnijem i dovede prve umnike Europe u kolo: njezino. On udari stožerne stupove povijesti Hrvatskoj, te odgoji svu političku inteligei ciju ._od god. +860 unaprijed, da se uzmogne poznati i braniti državna prava svoje domovine..S ovoga gledišta. trudno. je naći /histo- rika koga je zapao taki zadatak, i koji ga je znao tako ispuniti. SYi ohti“koji su-čd 80 godina igrali kakvu političku ulogu u :- Hrvatskoj, svi su bili njegovi učenici. Ovi još govore u hrvatskom i u dalmatinskom saboru kad brane državna prava Hrvatske po znanju naj- više iz njega crpljenom. Velike adrese hrvatskog sabora od god. 1862-1866, ili sastavljene ili nadahnute po njemu, oličile su ta prava m di- plomatskim spisima koji spadaju u povijest Hrvatske i ostadoše vrela iz kojijeh se vadi za nju i sada, a vadiće se i za budućnost, obranl:eno oružje, dokle god « jelokupnost i nezavisnost Hrvatske me budu se oživotvorile.! Taki Hrvat imagjaše slavensku dušu i gledaše vazda u široko slavensko obzorje. Bješe pobagjao sve : slavenske zemlje proučio ih i ocijenio vrline i mane sljubivši se svakoj. Cijenjaše da od malijeh slaven- skijeh plemena nijedan se ;ne može uspeti do samostalnog života ako se moralno ne oslanja na ostale, a svi na gorostasni ruski narod. Na blizu gojaše neumornošću, koju nikakva : razočaranja ne mogoše oslabiti, prijateljstvo Hrvata i Srba, te držaše da nesreća Hrvata ne može či- niti sretne Srbe, niti nesreća Srba učiniti sretne Hrvate. Povijest ga je bila naučila — o čemu često govoraše — da se sadašnji pritisak Ma- gjara na Hrvate manje više povlačuje kroz svu povijest hrvatsku, ali da oni ćerajući svoju hegemoniju rade za Njemačku s kojom će slavenski svijet prije poslje doći na istoku u sukob, što će odlučiti udes Europe, kojemu može odoljeti samo slavenska uzajamnost na spas sveukupne naobrazbe, . Frano Rački bijaše znanjem i životom na ures katoličke -crkve, čiji je bio dostojanstvenik. Odkad postane članom prvostolnog' kaptola zagrebačkog, akademički i politički život te biše mu nigda zaprijekom neumornom svagdanjemu radu za crkvu. Najteži zadatci njemu bješe po- vjereni. Kad velika trešnja od god. 1881 malo da ne: sruši prvostolnu crkvu zagrebačku, gdje je u onaj tren čitao misu i gotovo izgubio život, — on bi najrevniji poticatelj da se povrati crkva svome čistome gotičkome stilu, te joj postade kasnije umnim čuvarom. Uskrsnuvši, odavna i postavivši prvi na tvrdi temelj povijesti život slavenskijeh apoštola Ćirila i Metoda, sa svom dušom uznastoji o rasprostranjenju slavenske liturgije;, koju - držaše 'srestvom najmoćnijim za ujedinjenje crkava, kojimu Strossmajer posveti svoj veliki dom. Uz Biskupa puno doprinese k izdavanja glagoljskog misala. za katolike Crnegore. (Ako slavenski svijet, ako Hrvatska ima zašto maricati ovome umniku, Dubrovnik ima posebnog razloga pridružiti im se. U širokom Ra- čkovom znanstvenom obzorju naš grad imaše dostojno" mjesto sa svojom slavnoim prošlosti, koju on' poznavaše i ljubljaše. On-bi pokretač izda- e vanju djela dubrovačkih književnika i historika i zakonotvornih zbornika, koji su se imali pod njegovom upravom zaokružiti. Vidjeli smo ga kod Gundulićeve slave, koju resijaše uime Akademije svojim: dostojanstvenim vladanjem, — te bi predmetom čašćenja i priznanja od strane samijeh protivnika Hrvatske. Jer je sve bilo tiho i skladno, ozbiljno i umjereno a u isto doba jako i neslomivo u njegovom značaju. Pogagjanja u čo- vještvu a i u načelima kojima. bijaše posvetio život, nije se poznavalo kod njega. Ništa nije gi moglo odrinuti od Hrvatstva, ništa od: Slaven- stva. Okolo toga velikoga Hrvata znali su se bratski okupiti u njegovoj kući i za njegovom trpezom Srb i Bugar, Čeh i Sloven, Poljak i Rus, koji ga jednako čašćahu i pred kojim vazda visoko držaše svoj hrvatski ponos. I nestade ga u punoći svoga umnoga i redoljabnoga života, ma- lo. dana, th proslave oinjerste"čajec velikoga starca, kojega ajete da će jednom nadomjestiti, kad budemo morali i u gorku ča- šu ispiti #/-1 tako erna nami zemlja zedietasi jednoga umnika za drugijem. Leti istina Hrvatskoj ša-taninom \ obzorju kao arijeaia. uhvanja genij - Strossmajera, ali mu je desno krilo od: M. [Nola ons ipak ne očijii Dožičom pepela, mojih omla tjeme p9 ništ kažene donje 1) slo- gom, radom i Božijom pomoći spasonosni pl “Sursum corda! i +. 4 ) <