(fist izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za (Dubrovnik:) na cijelu | Bosnu i Hercegovinu :) na cije- \ šalju se Uredništvu. Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po, retku, a oglasi koji se više puta godina! fior. 4, ma po (godine fior. 2; (Za')Austro-Ugarsku, lu godinu fior.:4: 50; na po godine fior. 2:23; (za inozemstvo) fior. 4 i poštarski troškovi. |, Pojedini broj stoj, 10 novč,, Ko me vrati, list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za. došasto _ polugodište. “skri. | Llabtl a “Sutra nam osviće jedna od najvećih svetko- vina, kršćanskoga. svijeta - — uskrs. Dan koji će fin. sa: sutra roditi, spominje nam. onaj kad je nazad: devetnaest. vjekova bog-čovjek . božanskom svojom moći uskrsnuo od, mrtvih .na slavu i spas svega čovječanstva...., Dosta će se napisati. ovom. prilikom; Velike novine Europe ; čuvaju , za, uskrsa svoje političke tajne,. da: ih; onda, ,kad ovaj dan pozdravljaju, ot- kriju svojim , čitateljima i javnosti. Zato se uskr- šnji brojevi čekaju s velikom napetošću, jer u najgorem slučaju donose:ponovljen i osvjetlan svoj, program. lanjski, uskršnji članak ,Vorwiirtsa“ uz- bunio, je,,svu. Njemačku, radi sramotne korupcije kaju je otkrio.u višim, stališima.; (lasovit je i us- . kršnji članak Frana Deaka, kojim j je Hrvatima nu- dio.bijeli list. si 4 i Al; to je: shvatljivo ;£ samo ta: no, u centrumima. Čitaćemo ;i ove; godine :za uski s ,što. novoga. važ- mogi; i naš će Zagreb, srce Hrvatske, poput. osta- lih podati svome narodu, uskršnji dar, . o i rMiamo. na, granicama, mi, siromašni pijoneti = naredne ideje i, hrvatskoga imena; ne- ožemo ni-. šta drugo, nego. našem, narodu kršćanske vjere za- vapit:; čestit, Uskrs!. Borimo: se,!.,to je, naša lozin- ka; borimo se svim našim ,sikuna, 8, nama .je isti- pa i pravica;i mi ćemo prije; li, poslije pobijediti, te. ćemo poput; ibožanskog Spasitelja. veselo slav iti naše.na rodno. uskasenje A dok to. bude n4- stojma da ga izaslužimo, | U. 40, ime; nazivljemo., hrvatskom narodu kr- šćanske vjere čestit, Uskrs! 3 Mlskmliič Tu. E sami «Dah “sjedinjenja, im sma | Da: t agireduja?: upitat - će! :se mnogi i \kad užčita gornji naslov, ai pravom iće: se pitati, .jer * to nam: je sada glavna želja. Samo ujedinjena Hr- vatska miože izvršiti svoju zadaća i: da izliječi ra- uo što joj ga u. siadanjoj faskomadanosti zadaje nesretni iustav, “koji ju “bije: posvuda ja naročito u Banovini onaj zakon zakona.? 'Progjimo.u kratko povjest toga sjedinjivanja da ga'timi laglje “promotrimo "kakvo je .sada. llir- ska ideja-nije'no jednu itleja ujedinjenja, :tek 'pre- nit duhu“ orldga + vremenas: ona “neće(da spaja: sa- mo'“onoO/ št): ješ išto nego i.ono što-jei slično. To je "bolje i plodonganije, no ako Hirei nijesu ušpje- li; nije tdi njihova: krivnja.::Dok' Hrvati zapuštaju i | svoja (fitie i flarodno, samo. da“: nec odvrate: |Srba i i Slovenite dil jedinstva; jitvljaju se“srpski Ilirci, a a i shi6ćadallkelgvi BMirciotako |prozovul Poznato je " igelju Mulini rogjhko Demetsov; tužio Vrazu;:š d ' Vuki noza. (srpske<ltiree, pače uBeđu Za Dubrovčana: nek se i smi ta o ttizdvd j8š odi dskake otloBoo, .0 a: 2 saDeijehoos/Irstt se bilo ssitstno: poi e) hrvatsko jastlo ljey > +idnosne sdonese' hi! željehoga: uplddiij ljer“ne' nagjei odziva: iqvan iHryatske. Aps- ' ihutižain<uništi Irstvo svojim slasiljam,: ali;odo: — Ivdnenponcvljeno u ju gloslavenstvuj koje: : istibebiglavni oklon ou nasi w Hrvatskoj. Uzdržavlli Giidijta inmuštovi iodgojeli uullitskou doba | zadojei: opa: guida nisi: Jodikutva: cila: ugigjaju, edavito . tiskaju po pogodbi. Pretplata i: oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovnika s dopis Rukopisi se ne vraćaju. Listove sari ne prima ni uredništvo ni uprava. dinstvo ne može biti politično nego jedino dušev- no pomoću literature. No pitam ja, je li shodno zapuštati svoje rogjeno ime za to da ono ne bi odvratilo brata od duševnog jedinstva s tobom? Srbi nijesu nikada pristajaliaz to popuštanje. U nas bi ime: Hrvat mnogo: raširenije bilo, da se ono zajedno širilo sa političkim i duševnim prepo- rodom. Konačno ne uspije ni to jugoslavenstvo, i dobri Hrvati izmisliše -naziv srpsko-hrvatski, jer se svi uvjeriše o nemogućnosti onog jugoslavenstva uz one jednostrane prilike. Ovaj zadnji naziv bio je učinjen za Hrvate i Srbe u Hrvatskoj. — $ve to poteče iz orfoga čuvstva sjedinjenja, ali nije se tu mislilo najprije na nas same. Čast muževima hrvatskih sabora 1861-7; oni su uvijek naglasiva- li jedinstvo Hrvatske, ali na duševnom polju nije: se radilo toliko koliko za ono Ilirstvo i jugosla- venstvo. To je bila — čini se meni — velika po- greška. Sjedinjenje Hrvatske ne smije da: bude sa- mo jednostavni politički akt, kako je manje više bilo u italiji. Sve grane narodnog života: mora da budu jednako zanesene za sjedinjenje, a to se mo-- že samo probugjenom svijesti. Sredstva su razna, a ponajglavnije patriotičkom književnosti i poli-. tičkim idealom, koji je vrstan da u svim čestima pobudi jednako oduševljenje: Iza neuspjeha : onih sa izmišljenim imenima i ma širem temelju radi neprijaznosti ostalih dije- lova, nadogje novi pokus, a to je pravi preporod naroda, koji imade zdravijih temelja i više simpa- tija, a. ima izgleda da će donijeti boljih uspjeha. Preporod taj pokrenu stranka prava, koja se po- javi na saboru 1861, a na čelu Starčević i Kvater- nik. »Dosljednim isticanjem hrvatstva i hrvatskog državnoga prava počinje onaj preporod, koji hoće da: najprije sjedini sve Hrvate u jednu cjelinu, a kad se više ne budemo morali boriti protiv do- maće rascjepkanosti, mislim da ćemo lakše moći raditi iza duševno jedinstvo s ostalom braćom. Priznajem da su Hrvati baš radi ovoga po- kreta postali ekskluzivniji, i da se manje -obazire- mo ina ostale Slovjene, osobito Srbe, no to je po- sve naravna. posljedica, jer dok mi svoju kuću u- regjujemo ne možemo pohagjati druge. Ali da Hr- vati ipak vole dobrog susjeda svjedoči sve više ra- stuća ljubav prema Slovencima, koji s nama pod- nose nevolje i s nama se vesele. Sa Srbima ta ljubav ne mogaše da ustraje. Naše težnje se sra- ziše ne samo u prepornom zemljištu u Bosni, ne- go i na čisto hrvatskom tlu, u Dalmaciji. Radi zavladaloga autonomaštva ime se hrvatsko još naj- manje raširi: tamo. Narodna-liberalna stranka, ko- ja udari biljeg hrvatskim saborima od 1861-7. pro- pade nagodbom, ma čelo stupi: narodna-unionisti- il čka . (magjaronska) : kojoj ne bijaše stalo nego do ki& jadina: stranka prava koja. je širila ime brvat- isko u \kijići a. politički Dia nksžavnkao ordo hrvatskim. > i | Padom: nasiitao dlbinilai (neovisnoj strike; pak: time“ što je kasnije pristala uvjetno :ug na- igodbu. poče ugled : stranci prava rasti, Narod. os- k INETIT - | vješćen svojim pravim imenom i zadojem :idejom je naše, to te moli sav hrvatski arod, (| prava: hrvatskoga pristado / vremenom sve: više uz (: imju, a ikako je: to ogvjedočenje: raslo, tako je: ra- igla! i težnja iza. sjedinjenjem, Tek od: ifdoba: prodre i ta. šglja :u sve. slojeve koji so kra da: iserpe nagodbu u! svoju korist, Ostade da- |: stvo i jugoslavonstvo. maju životom narodnim, a sada je već toli jaka da se ne javlja samo u novinama već i u sa- borima. Evo razvitka duha sjedinjenja, a da vidimo kako se očitova u javnosti. Što se ja sjećam prvi je pokus učinjen za Kačićeve slave u Makarskoj. Živila sjedinjena i nezavisna Hrvatska!“ klicalo se onda bez konca svuda kuda smo prolazili mi iz Banovine. Uvjerenje da nas Hrvata ima u svim krajevima (bilo nas je Banovaca, Istrana, Herce- govaca, Bošnjaka i Dalmatinaca), makar nam se niječe ime, te uvjerenje da nas veže i oduševlju- je ista želja i misao, oživi doskora u svim kra- jevima : sve duhove. Dopisivanja braće iz raznih krajeva -i uspomene iza te svečanosti vezale su nas sve iskrenim vezom. Sve to potakne još veći dtijce sa strane Sr- ba. Oni bijahu baš u ono doba na vrhaneu svoje slave pobjedom u drevnom Dubrovniku. Ta ih ne- zaslužena pobjeda toliko ?zavede u strasti, da već nijesu pazili što rade. Nije više bilo hrvatske sve- -tinje kojoj se ne narugaše nije bilo valjanijeg hr- vatskog nišca, kojega ne posrbiše. 'Sve to izazva otpor s naše strane. Jedino južna Dalmacija, : o- sanjajući_e-ma svoje: posebne tradicije, a najma- nje dirnuta pokretom hrvatskim osta neutralna u onoj borbi. Hvala ,Crvenoj Hrvatskoj“ a i postu- panju Srba, koji se prije izbora izdavahu za Du- brovčane, nijeteć time lokalni patriotizam na šte- tu Hrvatstva, i južna se Dalmacija za nekoliko go- dina povede za sjevernom da zajedno uzrade za sjedinjenje. Izložba u Zagrebu bijaše glavnim mjestom , gdje se izjaviše težnje naroda Hrvatskoga i sad opet prigodom otkrića Gundulićeva spomenika: Mi se upoznasmo dobrano, a toga nam do tada naj- više manjkaše. Dalmatinci se uvjeriše da Hrvatska nije takva vemlja kako ju slikahu njeni protivnici Cijelim putem pak ososito u Karlovcu i u Zagre- bu nagjoše: bratskih srdaca, koja s njima zajedno kucaju. Iskrenim izjavama u prilog stranci prava pro- uzročiće onaj preokret u javnom životu Hrvatske, opozicije se spojiše, da naštave ujedinjenim sila- ma sjedinjenje. U Dubrovniku nagje ova želja o- pet svojih izražaja. I južna se Dalmacija osvješćuje i ona hoće sjediajenje a do skora to mora i da bude. i A što Bosna ? Budi se i pristupa k onom po- kretu da se jednom svi Hrvati megju na oktipu. Dao Bog da čim prije nadogje onaj čas, da ne bu- de samo dalmatinski sabor donosio adrese za sje- dinjenje. Kad Hrvati jednom budu sjedinjeni, onda će lako nastojati da sa ostalim Slavjanima a oso- bito s južnima stupe u čim čvršću duševnu zaje- 'dnicu. Kad se ne budu pojedinci vrijegjali i kada ime hrvatsko više ne bude zazorno bilo Srbima, onda" će priblišenje biti: iskreno“a: to meže''da/'bu- de: samo: čistim ' praveći, “Ai nipošto“ izmišljelitih i- menima. Taj smjer imat or bolji uspjeh ego. ilir- gy gbido1T “Evo u kratko: M kako posta i nipredu- je duh sjedinjenja u Hrvata, Daj bože i ajedini.što Di 00 X GI iv 2