List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za (Dubrovnik:) na cijelu ||
godinu fior. 4, na po godine fior, 2; (Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu:) na cije- .
lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; (za inozemstvo) fior. 4 i poštarski troškovi.
Pojedini broj stoji 10 novč, Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da
je predbrojen i za došasto polugodište.
== —=mm>—=m—"mmmmnmmmmmmmmmmmmmnmmmmnmmm mm
Irska za slobodom.
u.
Grozničavom radinosti dadoše se obje stran-
ke na rad. U ingleškoj je volja naroda vrhovni
sudija, valja dakle narod za sebe predobiti, Vla-
da, ma koja bila, drži se stroge neutralnosti; za
mito se u toj blaženoj zemlji nezna, zakonom pro-
pisana je najveća svota, koju kandidat smije po-
trošiti, i koju mu vlada daje, a da zakona i nema
Englezi svoje savijesti ne prodavaju. Valja dakle
predobiti puk razlogom. Na sve strane se agitira,
drže se meetingi. Vodje zaredaše pokrajinom, i u
svim većim mjestima drže govore, podavaju račun
djelovanja, i razvijaju program. Svuda su u doti-
caju s narodom, da se mogu uvjeriti što narod
hoće i što mu je potreba. Žene najoduševljenije
cauvassuju, idu predobivat birače, koji ne mo-
gu odoljeti nježnim argumentacijama. Gladstone
hoće da vidi prije smrti okrunjen svoj rad veli-
kim činom pravednosti, i putuje cijelom Skotskom
praćen od vjerne supruge, vršeć apostolat home-
rula, i na tom putu mal da oko ne izgubi, kadno
ga ono jedna stara udari korom suha kruha.
Pitanje bi svestrano ispitano i razjašnjeno,
te narod se odluči za Gladstona. Liberalci sa Ir-
cima zadobiše 42 glasa večine, i Gladstonu bi
dano još jednom sastaviti, ministarstvo. ,
Izbori su bili neustrpljivo isčekivani po sve-
mu. svijetu, a po Engleškoj febrilno. Klubovi bija-
hu cijele noći kreati 'očekujuć vijesti. Pred ured-
ništvim velikih novina nije se moglo prolaziti; o-
sobito pred Daily Cronicle-om; na čijim se pen-
gjerima gledale prilike Gladstona i Salisbury-a ka-
ko se penju po ljestvama označenim brojem gla-
sova. Iz početka bijaše Gladstone zaostao, al ga
posljednje vijesti rinuše i_ preskoči pretiloga pro-
tivnika. — U Engleškoj konservativna stranka za-
dobila većinu, ali su brojem nadkriliše Irska,
Škotska i Walles, te se Salisbury. morao seliti iz
Downe-street-a,
U adresi na kraljicu pokaza se prvi put div-
na organizacija liberalno-radikalne stranke. Prvi
predlog poslije adrese bio je nacrt zakona o ,,Ho-
me-rule-u“ ili kako ga vlada nazvala, zakona za
bolju upravu Irske. U dvorani donje kuće nema
prostora za sve zastupnike, al taj dan nije ni je-
dan izostao, bilo je kao šipak sve pretrpano. Kad
stupi u sabornicu iza predsjednikove : stolice sije-
di vogja, bijaše burno pozdravljen, aplauz je tra-
jao dok nije započeo svoj magistralni govor. U
njemu istaknu kakva je nepravda nanešena Irskoj,
istaknu da ona nema ni onoliko vlasti koliko ko-
lonije, da je vrijeme stati na kraj toj nepravdi i
povratiti Irskoj autonomiju ; a i radi same koristi
ostalog carstva, jer neće više zaostajati poslovi: u :
parlamentu, a Irska pod: novim. režimom mora
procvasti, i takovu Irsku 8: giina: u* buduće
spajaće ljubav, a ne sila. |
U novom zakonu daje se Maijeuijstnoti
tarnja. sloboda, jedino su ;-poduzete njeke garan-
cije u. vjerskom pogledu, da se: zaštiti protestan-
ski Ulster. Financije: biće u rukam. Iraca, koji su
dužni plaćati: dio za zajedničke troškove. 89 nji-
hovih zastupnika ostaje u Westminsteru, ali imaju
otv setanje tofetslii i SzmmnmEmE
MU gq lis
retro
NA 4
U DUBROVNIKU 21. da 1894.
i federalizacija Velike Britanije.
uvani vogja oboli na očima — i nužno mu bje po-
složiti. čast. Opet počeše proročanstva. o. raspustu
| sabora, o raspu većine — ali se ,ne obistiniše,
gfriiti na vladi skupi se kao jedan čovjek, oko-
šalju se Uredništvu.
( tiskaju po pogodbi.
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“
u Dubrovniku & dopisi
Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta
“Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne jirima ni RN E ni uprava.
Opozicija bijesno ustaje proti zakonu, i u
sabornici, a i po meetingima kroz praznike. Salis-
bury razvija u Belfastu ,union jack“ i potiče Ul-
ster na bunu. Gladston mu odgovara u zgradi Corn
Exchange u Liverpoolu i slavi triumfe. U sabor-
nici utječe se tada opozicija oružju obstrukcije a
siloviti pukovnik Sannderson počne i pestima, al
im liberali dodjoše vrha, hvala valjanom whipu
Marjoribanksu, sadašnjem lordu Tweedmouthu, i
zakon je glasovan. Glasovan je u kući općina, al
zao ga udes zadesi: kuća lordova odbaci ga, 0-
gromnom većinom po tri puta; i Gladston bi pri-
siljen povući natrag nacrt za neopredjeljeno vrije-
me. Nu poslao je lordima danajsko uzdarje, zakon
o osjeguravanju radnika i zakon o župama. Prvi
slijedio je udes home-rula, a drugi je stupio u
krepost znatno preinačen, hvala popustljivosti Glad-
stona, koji izreće tom prigodom znamenite riječi:
»Medju donjom i gornjom kućom razmirica je, traj-
ne naravi. Donja kuća birana narodom, ne može
dozvolit, da joj priječi rad gornja, koja nema ni-
kakve odgovornosti“. 'To znači rat lordovim koji
pretvoriše svoj dio parlamenta, u konservativni
klub. Te riječi pobudiše odziv, kao da je zabio
čavao u lijes sredoviječnih povlastica britskog
plemstva. Ljuta je osveta to, za home-rule!
Irski zakon tijesno je vezan sa ostalim dije-
lom New-Castleskoga programa, koji je prirasao
srcu naroda. Izim napomenutih reforma, doći će
na razpravu još: disetabliranje anglikanske crkve,
u Wales-u, a presbiterijanske u Škotskoj, jer nije
pravo da te crkve uživaju povlastica gdje je veći-
na pučanstva druge vjeroispovijedi; tada zakon o
žestokom piću; osamsatna dnevna radnja; i zakon
o samo-upravi Londona, koji je skrajnje nužde,
jer osim City-a, taj grad, koji broji više pućan-
stva nego mnoga kraljevina, nema autonomije.
Lordovi zabaciće ove reforme, drage demo-
kraciji, a ta će im sudit. To mend or to end.
Popraviti ili skončati, geslo je budućih bitaka, a
kraljica će popustit javnom mnijenju, koje je ta-
mo jako. O tom dosta je slijedeći primjer: Bio
promaknut zapovjednikom vojske, kraljičin sin,
vojvoda od Cambridga, a to je mjesto po pravici
išlo jednog starog generala. Novine to iznesoše
a sabornica se uskomešala. Bez razlika stranaka
nijesu htjeli stvar potomiti, premda se visoke oso-
be ticala, već se čulo i krupnih na njegovu adre-
su. Spomenuše da jedino njegovo junaštvo bila
bitka proti dervišima, za koje se držao pametno
njekoliko milja daleko. Glasovaše ukor vladi,
vojvoda je morao demisijonirati, — Nije li to duh
starih Rimljana? pak koje čudo da napreduju!
Poslje gornjih reforma doćiće s vremenom
na red i home-rule za Škotsku i Wales, riječju
Nu jedna nesreća zadesi Whigovce. Oboža-
lo popularnog lorda Rosebery, i navijesti rat —
kući lordova, a na juriš će ih voditi plemeni-
ti lord njihov vogja. Gladston će upotrijebiti si-
počinak, da_im_ sastavi stratogični plan, da
opet magičnu riječ, koja će elektrizat masu,
ljudi ne spavaju — u tom je fajav: pobjede,
Pri koncu opaziti mi je, da stranka Whiga
nije homogena, sastavljena je od Liberala, slijed-
benika Gladstonovih, radikala pod vodstvon duho-
vitog hugonote Labouchera, dvije Frakcije Iraca,
Članova Trade-Unions-a i dvojice: socialista. Ovi
ljudi razlikuju se u mnogočemu, ali njima vla-
da razbor, poznato im je, da kad se neće da na-
pravi revolucija, tada se mora postepeno na-
prijeda.
Slično je i s hrvatskom opozicijom. I ona je
sastavljena, i mi se čvrsto ufamo u patriotizam
naših prvaka, da neće dati da se njihova sloga
nigda poruši. Neka imaju na umu, da su lrci bili
u pogibelji radi cijepanja poslje Parnella, da iz-
gube plod stoljetne horbe, al čim njima prevlada
razbor, podjoše naprijed. Ako nije hrvatsko pita-
nje dozrelo kao Irsko, moramo podvostručiti sile,
pak će i nama svanuti dan home-rula, kako reče u
rajhsratu časni Klaić. I to neće moći zapriječiti na-
ši Ulsterovci, hrvatski odmetnici, nadri — srbi. —
Bog i Hrvati.
K.
Prosvjed
slušatelja hrvatskog sveučilišta u Zagrebu.
Hrvatska sveučilištna mladež drži za prijeku
potrebu i svetu svoju dužnost, da dade izraza svo-
me negodovanju radi nenadanog umirovljenja sve-
učilištnog profesora, velemožnog i veleučenog go-
spodina Dra. Šandora pl. Bresztyenszkoga.
U tom umirovljenju Dra. Bresztyenszkoga,
koji je svojim sjajnim umom i značajem mogao još
mnogo godina biti na ures i diku hrvatskom sve-
učilištu, vidi hrvatsko djaštvo težak udarac po
najviše naše učilište i gorku nepravdu proti nje-
mu samomu.
Hrvatska sveučilišna mladež dobro zna, da
tomu činu visoke vlade treba tražiti razloga iz-
van njegovog profesorskog djelovanja, jer po svo-
joj učenosti, revnosti i vanrednoj susretljivosti
prema djacima, a u naponu muževne svoje snage
gospodin Dr. Bresztyensztky bio je zvan kao malo
koji da mladeži i na dalje bude duševnim vogjom
i učiteljem, uzorom poštenja i značajnosti.
Zabrinuta srca. gleda mladež na budućnost
hrvatskog sveučilišta, gdje kod namještanja i u-
mirovljenja sveučilišnih profesora ne odlučuju znan-
stveni, već drugi obziri, pa se tim sveučilište, ko-
je bi imalo služiti lih znanosti, podregjuje ideja-
ma, s kojima nebi smjelo biti ni u kakovoj sve-
zi, I to se ima smatrati glavnim razlogom, zašto
se naše hrvatsko sveučilište ne može da digne na
visinu ostalih sličnih evropskih zavoda.
Hrvatskoj sveučilištnoj mladeži nesmije i ne-
može biti svejedno, koga dobiva za učitelja, a k'
joj se oduzimlje, pa je za to odlučila na legalnoj
sveučilišnoj skupštini, da najodlučnije prosvjeduje
protiv postupka, kojim se krnji čast i ugled naše
almae matris pred svijetom, pa tim uništuju
sve najljepše nade, što su ih u nju polagale nje-
zini osnovatelji i vas hrvatski narod. :
Dano i jednoglasno. primljeno: za: legalni! ae-
zvanoj sveučilištnoj | tona ot PRE
dine 1894.