ulta Pdvošlta naših birača i drugog svijeta ide
do čitaoniče nmazdravljajnći neprestano Hrvatskoj i
našim prvacima. Tu se rastaje, očekujući sutra-
šnje mezevo pod. auspicijima srpsko-talijanaškog
povjerenstva, presjedanog od Frana Gondole.
$ DR % a | 3
si
ia OO
23 svibnja. Naši še kupe u pro-
8. U odregjenu uru kreću svi in
iu; povorka zahvaća treći dio
u S sati, iza kako Frano
zast eniću predloženik:
jedne i druge stranke. Vladin povjerenik barun
Marojčić. Izborno , povjerenstvo sastavljeno od go-
spode: Frana Gondole, Frana Bibice, Mata Gra-
čića, Boža Bačića i Pava ;jBakare, sve čeljad zna-
na i učena, i sa svoje nepristranosti na daleko
poznata. Jedan je barun, drugi (zlatar, treći mla-
do obijesno momče. zadnja.dva trgovci su. Talija-
naška stranka bolje u povjerenstvu zastupana. Na-
ši, redom zvani, dolaze pred povjerenstyo »da gla-
suju, al se s njima postupa gore nego dan ptije
Frano Gondola drži se na nogama, igra očima ko
bijesan, viče i dere se da te mili Bog sačuva;
svaki čas dozivlje': pomoć: vladina : povjerenika i
žandara da drže red, neka on može bolje vršit
svoju obijest i samovolju. «Pripušten je svaki če-
tvrti, peti naš birač. Gotovo svaka druga naša
punomočnica je odbijena za: nikakve: razloge, a
pri tome Božo Bačić i'Pavo;Bakara | davaju do-
kaze svoje duboke jutidične učenosti. Družba se
meće u prozopopeju, natiče naočale da pregleda
naše punomoćnice, iu njih zaćurena potiče na
općeniti grohotni smijeh. ,Što je ovo, viče Gondo-
la, red, red!! Gospodine vladin povjereniče mo-
lim, ako imate,:kakve moći, činite. da hude red!
Stvara se gori smijeh. Blizu učenoga Boža Baćića
stoji sad Antun Puljezi, sad [Luko Bona, sad Vla-
ho Matijević pa kako oni šapću, tako Bačić go-
vori: si rigetta! a Frano Gondola. na vas glas:
Questa procura la Cominissione non , accetta, per-
chč non ći eonsta U indentita della persona! Pa
tako dalje i dalje obraćajući ise na vladina pro-
jerenike s riječima: da, solita, storia! Megjutim
prima Gondola od stanovite strane ponovno tajno
pismo: macellate, maćellate! I zbilja do malo kla-
nje se pretvara ,u_ pravu komardu. Komardarsko
povjerenstvo neće veće da priznaje istovjetnost
naših birača. Vidin! povjerenik prosvjeduje; naši,
izgubivši |-ustrpljenstvo :na. glas prigovaraju, svijet
se jedva uzdrži da ne prekipi.
Na 6 ura 20 čas. Frano Gondola javlja da
je došlo «doba ' da''se (igzlasovanije! završi, ter pro-
glasuje izbor svršenini.;, Opire se vladin! povjere-
nih, jer da se još nije ni. polovica imenica birača
pročitala, niti su svi prisutni birači glasovali. U-
slijed toga izbor je odgogjen iza sutra dan. Pro-
tivnici su dosad u neznatnoj većini, jer nije još
došla na red sila hrvatskih birača.
ih : +
: x *
26 svibnja, dan Tjelova. Izbornom povjeren-
stvu presijeda uvijek Frano Gondola. Vladin. po-
vjerenik Ivo conte (Vojnović. Naših birača dolazi
još više. Vrli Župljani ne malaksaju u ovakoj u-
žasnoj borbi, potiču i sokole jedni druge, skuplja-
u se u Čitaonicu na kojoj se viju trobojni sagovi,
i iz koje kreću oduševljeno na izborno kreševo.
Srbo-talijani ostaju iznenagjeni, osupnuti. Propa-
dosmo! općenito je njihovo uvjerenje. Al se ne gu-
bi Frano Gondola sa svojim komardarskim povje-
renstvom, već nastavlja započeto izborno klanje
_ još gorom drzovitošću. Macellate, macellate ! :trep-
ti mu uvijek pred očima. Naše se punomoćnice ne
priznaju, niječe se istovjetnost naših biraća. Vla-
din povjerenik neprestano prosvjeduje. Odbačeno
je već preko stotinu naših glasova, dočim je do-
bar svaki protivnički glas, svaka njihova osoba
poznata. Da smo u Turskoj ne bi gore bilo! Za
njih iglasuju i mrtvi. Našim naprotiv biračima
Frano | Gondola veli: ,Ti nijesi Ivan Petrović,
jer ja u imenici : nalazim samo Ivana Petrovi-
ća Stjepanova, a ti govoriš da 'ti je: otac / umro.
Zato i te ja“ odbacaml“; drugomu veli napro-
sto: ,Odbacam ite, jer Božo Bačić i Pavo Bakara
govore da te nepoznadu“; trećemu odbaca puno-
moćnicu, pronašavši da je učinjena na ime naka-
kve Zlatko ja me: iZlatić, a tamo je bistro i čisto |
upisano išlatić“ čekartomo: malaši da je: ak pis
o izberivosti oso-.
nomoćniai lipisano .;Krsić“: a nie Ki8ić, :potome ju |
odbija jer da je crnilom pokapljena i. t. d. i. t. d.,
i. t. d. stvari mečuvene, i nigda nevidjene Uzalud
svi prisutni glasno potvrgjuju istovjetnost birača,
uzalud su sva svjedočanstva seoskih glavara. ,Ma-
cellate, macellate“ na dnevnom je redu i traje cijeli
dan. Dubrovnik ne vidje gore bruke i sramote.
Broj odbačenih naših glasova neprestano raste i
dostigao je već“ 201 glas, kad nadogje doba da se
izbor završi, i proglasi konačni ispadak, po ovome
\| proizlazi da je. u trećem tijelu glasovalo 807 bi-
| rača, od kojih, brojeći. odmetnute glasove, za hr-
vatsku stranku 475 a za protivnu 332.
Ovakovim uspjehom može se podičiti hrvat-
"ska stranka u Dubrovniku, tim više ako se pomi-
sli na sva ona srestva što su srbo-talijani imali
na svoje raspoloženje, a koja ipak nijesu ništa
inogla da urade proti razbugjenom hrvatskom na-
rodnom svijesti našega puka. Pobjeda je naša.
Srbo-talijani, kad bi obraza imali, ne bi smjeli da
se već nigda pred bijeli svijet prekažu. + Oni su
za uvijek ostamoćeni. Ipak se diče / da su pobije-
dili, ipak dižu hvalospjeve Franu Gondoli, namet-
načelniku, a on se vas topi u slasti, i dočekanu
sramotu nastoji da gorim bezobrazlukom / pokrije.
Al neka ne misle srbo-talijani da će neki grijesi i
neke smutnje moći proći, a da se prije ili poslije
ne osvete na onim koji su ih počinili. Mi ufamo
da pravda i istina nije na svijetu još sasvijem pro-
pala, i da uvrijegjenom, ponosu i potlačenim pre-
dajam našega grada biće što prije podana zasluže-
na zadovoljština.
Slovenija
Tukaj Slava vence vije
"Srce bije nam gorko; —
Čujte gore ;i:bregovi,
Da.sinovi Slave smo ! —
Sa istoka odakle bi nas sunce imalo grijati,
bije nas led. Žalosno je što istočna braća nama
rade, a žalosno! je;i.eno što. rade sami /(sebi. Ne-
bratskim postupanjem odbiše ljubav našu, a tra-
gi-komičnom operetom, koju od nekoliko godina
igraju u Biogradu, izgubiše naklonost naobraženo-
ga svijeta, škodeć nam i u tome, jer svijet misli
da je svak omaki, kakvi :su oni.
Da nani oko od tih rugoba -opočine, okreni-
mo ga k zapadu, na maleno pleme slovensko, ko-
je nam bratsku ljubav, najiskrenijom ljubavi od-
vraća. Naši saveznici u borbi za narodnost, od vi-
jekova su naši najbolji prijatelji. Nije bilo tuge
koju dijelili. nijesmo, a svako veselje "bilo nam je
zajedničko. "Nakon _ vremena domaćih kraljeva,
slavne uspomene, sudbina nas je čaš spajala,
čas rastavljala, dok nije moćna desnica. Napoleo-
na Velikoga, sjedinila slovenske zemlie sa dijelom
kraljevine Hrvatske, u Ilirsku guberniju, koju je
proslavila Vodnikova muza. Nestalo je llirije, al
je ostala ilirska ideja, koja je megju slovencima
brojila najoduševljenijih pobornika, najprvoga Stan-
ka Vraza. Ista ideja žive i danas megju Slovenci-
ma, i kad se ostvari, porodiće blagosovom za nas
obojicu. |
Smatrali mi Slovence ogrankom hrvatskoga
stabla, planinskim Hrvatima, ili kako drugi hoće,
pradnevnim slavjanskim plemenom, fakat je da su
danas, u jezičnom pogledu, od nas odijeljeni. Go-
je svoje nariječje, a i vlada ga pripoznaje i rabi.
Smatrani su posebnim narodom. Stanuju u Kranj-.
skoj, južnoj Štajerskoj i Koruškoj, sjevernoj Istri
te istočnoj Goričkoj. Broje 1, 3007000 duša, Narod
je marljiv i čedan. Ljubi jezik svoj kao zjenicu
oka, i književnost mu - razmjerno prilično napre-
duje. Prvi su mu. pjesnici Vodnik, .Preširn, Gre-
gorčić a imaju vrsne pripovijedače kao Jurčića
Gostu, Cenjara i dr. Megju narodom šire naobraz-
bu Matica, veliko društvo sv, Mohora, : dramatično.
društvo, i glazbena Matica. Jezik se sve to bolje
gladi i približiva hrvatskomu. Velikom požrtvov-
slovenski patriote rade okolo prosvjete na-
rodne, i uspijevaju, jer je: narod, po naravi obda-
ren, te nije njegova krivnja, ako je zaostao, nego
ji. sa. mu a, nijesu se za nj
dima, moćni protivnici, neće da im dadu iti;pučke
škole, — moramo se diviti njihovom napretku i
orijaškoj borbi koju vode.
Bez pravih vogja, do sada, i bez_obilni
srestava, sjetiše se, da sloga sve+može, i ustroji-
še raznovrsna društva za umapregjenje svojih in-
teresa. Društvo sv. Ćirila i Metoda, broji pod u
M
nice u svim mjestima, gdje Slov u, i |
čno njemačkom schulvereiiih ili koj
gradi_ slovenske škole, je “ali ple
%
az
nitijom namjerom od gornje ji
doge ntmešlearojh, SAD dani
svoju učvrstimo. Jednako društvo ustrojiše i naši
junački Istrani. — Neizmjernu uslugu vrši naggra-
nicama slovenstva to društvo, ali ga i Slovenac
pazi, kao miljenče svoje. Nema svetkovine, nema
zabave, nema sastanka, da se ne sjete Ćirila, i ne
sakupe svoticu za škole. Posve pametno, jer pro-
svjeta krši okove ! i
Ne manju ulogu vrše, ali u materijalnom
pogledu .,Posujilnice,“ vrsta banka sistema Schul-
ze4Delitsćh, koje ustrojiše slovenski rodoljubi, da
izbave iz lihvarskih pangja svoga težaka, da spa-
se imanje njemu, a njega narodu. I ovako druš-
tvo ustrojiše Hrvati u Poli, koje: je, pod upravom
Laginje, postalo pravom blagodati :zapadne Istre.
Za političke svrhe osnovali su slovenci u
svim većim mjestim politička društva. Namjera
je ovih, da narod politički. odgoje; za izbora ku-
muju kandidatima, čiste vjere, pred narodom, ru-
kovode izborima, a poslje su uvijek spojnikom
megju zastupnicima i narodom. Zastupnici njima
polažu godimice. račun :o svom: djelovanju, a od
njih dobivaju naputke u svakom važnom pitanju.
Društva ta dižu u opće uvijek glas na korist slo-
venskog naroda. — Jedan «io, Hrvata, naime I-
strani, imaju i oni jedno ovako društvo, ili bolje
pripadaju području, koje je uvrstilo pol. aruštvo
Edinost“ u Trstu) u: svoj program. + Presjednik
,Edinost“i je hrabri istarski lav, zastupnik Man-
dić, a Spinčić i Laginja, kao prije njih dični sta-
rina Vitezić, ne fale nikada doći položiti račun
svoga djelovanja, u glavnoj skupštini političkog
društva. ii a
Dobro razgranjena pjevačka društva, (ima
gotovo svako selo svoga), i priličan broj novina
znatno doprinašaju bugjenju narodn svijesti, te
ako se još prave kojekakovi Asa tim
narodom, blizu je vrijeme ''kad se neće moći više.
Manjak inteligencije ; popunja se imovim svježim
podmlatkom, oko koga se narod sakuplja, a taj
podmladak ide odlučnom stažom.
«Politički: idejal, u vrijeme ',,očeta“ Bleiweis-
sa, bio je da se: sve. slovenske: pokrijne slože u
jednu administrativnu cjelinu, a. dok. to uzbude
prihrane se poznatim mrvicama. Po riječima za-
stupnika Ferjančića, mije! više tako. Novi naraštaj
prenaša hrvatsko državno pravo i na Sloveniju, i
na temelju pragmačitne sankcije, širi misao o ja-
koj slavenskoj državi na jugu monarhije. Držimo
da imaju pravo, jer.bi se tako mogao oživotvoriti
i njihov stari ideal, sjedinjena Slovenija, koja bi
lako ostala u mladom političkom : kompleksu, ad-
ministrativno autonomna, sa posebnim nariječjem
u javnim poslovima i školama; sa svim uvjetima
plemenskog ostanka. Slovenci: bi ojačali Hrvatsku
slobodnu i nezavisnu, a Hrvatska bi njima dala
sve uvjete napretka: i razvoja. Što god im/sada
maćuhinska vlada krati, mogli bi s nama imati,
jer bi bili sami svoji gospodari, i ne bi jedan
drugomu : kratili sredstva uapretka, jer napredak
jednoga, napredak je drugoga, život jednoga, ži-
vot je drugoga. idu |
Za sjedinjenjem uzdišu :svi mlado-slovenci, i
ako se kadkad to prikrije s razloga / zgodnosti,
a propagiraju ga njihova glasila ,Slovenski Na-
rod“ iz Ljubljane i ,Edinost“ iz Trsta, a najot+
vorenije tršćanski ,Slovenski svijet,“ koji uvagja
i hrvaštinu. Mi ga ovom prigodom najtoplije pre-
. . Slovenski slobodoumni zastupnici rade spo-
razumno sa hrvatskim; a oni: koji su ostali it
konservativnom klubu pod: vodstvom patra Kluna,
pripadaju klerikalnoj stranci, i goje stari . ideal,
nastojeć dobiti od vlade, za plaću svoje poslušno-
sti, male administrativna pogodnosti, Nu:us to
koji prigodi pokazuju, : uštod naa spaja, spaja Šq-
-jetvih 1
MIHA