Br. 85.

 

List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na čljele !
godinu fior. 4, na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije-
lu godinu fior. 4: 50, na 6 godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi.

Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da

je predbrojen i za došusto polugodište.

 

MANN = iam namm mina
\V PRAVILA %

društva za potpomaganje narodno-gospodar-
+ skih interesa Kraljevine Dalmacije.

Ime i sjedište društva.

$. 1. Društvu je ime: ,Društvo za promicanje
narodno-gospodarskih interesa  Kratjevine  Dal-
macije, a sjedište mu je u Beču.

Svrha društva.

$. 2. Svrha je društvu — isključenjem svake
političke težnje — promicati ili po sebi prihvaćati
sve one odredbe, koje se svigjaju shodne da se
podigne narodno-gospodarsko stanje kraljevine Dal-
macije.

Da postigne tu svrhu, društvo ima osobito
promicati: . i i

a) općenje (željeznicama, brodarstvom, putovima
i t, d.) osobito izravnom svezom opstojeće držav-
ne željeznice dalmatinske eljezničkom mrežom
Monarhije i sa njezinijem dištem ;

6) poljodjelstvo i šumarstvo, stočarstvo, ribar-
stvo, vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo,  go-
ie duhana:i druge. odredbe, kao što obragjiva-

ledina i zasnovanje policije skih škola itd.

€) obrtnost i male zanate _kao što i rudarsku
obrtnost. zasnovanje orenički trgovačkih stru-
kovnih škola itd. : i u:

d): ukorišćenje vodenih sila u. obrtničke i za-
nhtlijske svrhe, zasnovanje. vodenih zadruga za
natapanja i presušivanja:;

e) poboljšanje zdravstenijeh' prilika ;

#) promet putnika  osnovanjem i poboljšanjem
liječilišta i Hotelt i sličnijeh shodnijčh :srestava ;

g) izdavanje. knjiga, «ručnih putnih knjižica,
zemljovida itd. o, Dalmaciji, obdvžavanje predava-
nja priregjivanje putovanja u Dalmaciju, i drugih
odredaba, koje promiću društvenu svrhu.

h) Pribava novčanijeh srestava za to' potrebitih.

a + Pokrovitelj. :
$. 3. Društvo teži, da'se postavi pod pokrovi-
"teljstvo koje visoke -osobe,

i Manori društva. :

$. 4. Članom društva može' biti svaka osoba, ko-
ja je u potpunoni uživanju = svojih  gragjanskih

sprava, bez razlike spola, kao. što i svaka _ juridi- |

čna osoba.

Prima se, ušljed pismene prijave zaključkom
središnjeg odbora.

Društvo sastoji od:

a) utemeljitelja. koji isplate najmanje 1000 kru-
na pri njihovu pristupu, ili u četiri jednaka. go-
dišnja roka;

4) promicatelja, koji, isplaćuju najmanje 50 kru-
na na godinu; e

€) redovitih članova, koji plaćaju / na godinu
barem 10 krtina; ov A

d) sudionika, koji plaćaju najmanje na godinu
2 krune; su 1

DA, koji imenuje središnji odbor; i

') počasnijel koji su stekli osobitijeh zasluga :
u svrhe društva, a imenuje ih, na' 'predlog sredi-
šnjeg odbora, glavna skupština.

Prava članova.

8. 5. Prava utemeljitelja, promičatelja, redoviti-
jeh i počasnijeh članova jesu:iia suis) o.
1) pristup i pravo, glasa: u skupštinama;
Ub) aktivno i pasivno izborno pravo; i

€) učestvovanje radnjama i poduzećima društve-

m ;

M jeo <aatvai riopćenja; > X
1 'e) pregledanje godidnjijeh zaključnijeh računa;
-) pravo ma: sve polskšice,, koje bi društvo pe-
ee ko članove pri prevoznijem i sličnijem za-
— Olanovi sudionici i + dopisnici imadu! Ja
prava naznačena pod c) d) eO i
SME Arunaatk'* pv] io #008

9) Umoljni preiamarana prvoden, ove nr

:,

   

“ne nakon glavne skupštine.
++ < Poslovanje članova središnjeg odbora poča- |-

“| so je. i ita |
8. Dot odbor stara se za upravu svijeh
Mi društ h. posala, koji nijesu pridržani na rije.

   
   
  

> U DUBROVNIKU 1. Septembra 1894.

AVA RNA

 

Istup iz društva.

$. 6. Istup jednog člana može se dogoditi u sva-
ko doba, ali ga ne riješava dužnosti isplate cijelog
prinosa dozrela za tekuću godinu, a oprošten je
od isplate prinosa za dojduću godinu, samo ako
je izjavu istupa dostavio, preporučenim pismom,
središnjem odboru. najkasnije do konca Oktobra.
Član, koji je dva put opomenut, ipak ne i-
splati godišnji prinos, može se smatrati kao da je

.| istupio. Članovi mogu biti isključeni i po zaključku
\| središnjeg odbora.

Društvena godina sudara sa koledarskom go-
dinom.

Glavna skupština.

$. 7. Redovita glavna skupština sastaje se je-
danput na godinu u Beču, a članovi se pozivlju na
istu uz priopćenje dnevnog reda 21 dan prije.

Na zahtijev barem 30 članova, po središnjem
odboru ima se sazvati kroz četiri sedmice vanre-
dna glavna skupština.

Po zaključku središnjeg odbora može u sva-

ko doba biti sazvana vanredna glavna skupština, |.

obsluživanjem uvjeta utanačenih za redovite gla-
vne skupštine.

Vanredne glavne skupštine, po zaključku sre-
dišnjeg odbora, mogu se obdržati i u kojem mje-
stu u Dalmaciji.

Prijedloge za glavne skupštine, imadu člano-
vi najkasnije osam dana prije skupštine, dostavit
na znanje središnjemu odboru.

$. 8. Glavna skupština sposobna je zaključivati
je li prisutno najmanje 50 članova; ona stvara
svoje zaključke jednostavnom većinom glasova pri-
sutnika, a pri tome presjednik ne glasuje. Pri je-
dnakom broju glasova odlučuje presjednik. Ne bu-
de li prvi put glavna skupština sposobna da za-
ključuje, držati će se nova glavna skupština po-
slije četiri sedmice, koja je u svijem slučajevima

"sposobna zaključivati.

U izborima pri prvom glasovanju odlučuje
absolutna većina glasova; ne postigne li se ta, sli-
jedi drugo glasovanje, pri kojemu odlučuje rela-

 tivna većina.

Pri jednakom broju glasova odlučuje sreća.
$. 9. Glavnoj skupštini pridržano je da zaklju-

- čuje :

a) prihvaćanje i odobrenje godišnjeg izvješća,
koje ima da prikaže središnji odbor i godišnjeg
računa za minulu društvenu godinu;

4) odobrenje programa rada za tekuću društve-

“nu godinu;

€) izbor središnjeg odbora;

d) imenovanje počasnijeh članova ;
e) izbor pregledaoca računa;

f) izbor obranika ;

g) promjenu pravila ; i

)) 'riispust društva.

"“ Obavljanje društvenih  posala.

$. 10. Za vogjenje društvenijeh posala brine se
središnji odbor; ovaj sastoji od 25 članova i to od
po njemu odabrana  presjednika, od prvog i dru-
gog potpresjednika, tajnika i blagajnika, njihovijeh
zamjenika i 18 članova odbora, Presjednik jedan
potpresjednik, kao što, tajnik, blagajnik, njihovi
goimjecio i dajbudi osam članova, imađu stanova-

u Beču.

Članove odbora  glasovnicama bira glavna |:

skupština na pet godina.

. Svake godine istupa pet članova središnjeg
“odbora. Za prvijeh pet godina 0 istupu odlučuje
sreća. Istupnici opet su zbrij

Središnji odbor ustanovljuje se svake godi,

pštini, kao što i za pretečno vi

šenje glavno.
ćanje oga za istu. On je kao zastu

je mjesne odbore u Dalmaciji
_stavke e) i namješća činovnike i druge službenike

i sjednik.

Ba U
$ 14. M

  
  

0 svijem vlastima. za koje po fy | dilo o kakvoj ideji, Ali gdje je po.srijedi

    

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi
šalju se Uredništvu.
Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta

tiskaju po pogodbi.
l Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

 

1008. gragjanskog zakonika bilo bi potrebito oso-
bito punomoćje. Na poziv presj : pre-
sjedništvom istoga, on se sakuplja na sjednice, ko-

je se imadu sazvati na zahtijev petorice: članova

odbora.
$. 12. Za valjanost zaključaka odborskijeh _sje-
dnica potrebita je nazočnost presjednika i osmeri-
ce članova odbora. Odbor odlučuje absolutnom ve-
ćinom, a pri jednakom broju glasova odlučuje glas
presjednika.
Odbor stvara sam &ebi poslovnik, on imenu-
i dopisnike ($. 4.

društvene; takogjer isti odbor za osobite svrhe

može stvoriti posebnijeh odbora, i pojačati ih su-

djelovanjem članova društva i strukovnjaka. _ /
$. 13. Presjednik vodi presjedanje u svijem sje-

 daicama društva ili središnjeg odbora i stara se

za izvršenje poprimljenih zaključaka.

Presjednik vrši glavni nadzor nad rukovanjem
društvenog imanja. Pravna pisma. ako su učinjena
u ime društva, imadu biti potpisata od presjedni-

i jnika; sva ostala pisma koja

 
 
 
    
  
 

izlaze iz; din t  po&pisuje presjednik. Je li pre-
Sva prava i dužnosti istog pre-
odnosno na drugog potpresjednika.

za

sni odbori postavljeni u Dalmaciji 0
središnjeg odbora stvaraju se od društvenijeh čla-
a. Isti primaju svoj poslovnik od središnjeg
i sami biraju svoje poslovače. S
datak je ovijeh mjesnijeh odbora provagja-
ke primljene od društva, odnosno od sre-

 

ti zak

dišnjej ra, ikao stojnici u samoj zemlji, shva-
ćanjem ih -okolnosti : odnosećijeh se na svrhu
društvene snijem predlaganjem, podupirati

središnji odbor t njegovoj djelatnosti.
«Pregledni odbor.
$. 15. Za pregledanje knjiga i blagajne društva,
glavna skupština bira svake godine izmegju člano-
va društva tri pregledaoca, ali ovi nemaju biti čla-
novi odbora.
Obranički sud. Ro
$. 16. Prijepore 0 društvenijem stvarima riješa-
va obranički sud, koji sastoji od pet članova oda-
branijeh svake godine od glavne skupštine, i od
dva zamjenika. Isti biraju prestojnika i odlučuju
većinom glasova. :
U slučaju jednakog broja resaeji prestojnik.
Proti osudi nema priziva niti daljeg posto-
panja tužbom. ;
Priopćivanja društvena.
$.:17. O djelatnosti društva ima se svake godi-
ne prikazati godišnje izvješće. g
Osim toga nadleži odboru objelodanjivati pri-
općivanja, koja bi svojevoljno izašla o odnošajima
i djelatnosti društva.
, Raspust.
$. Raspust društva može biti zaključen samo u
glavnoj skupštini, na kojoj n tri četvrtine
nazočnijeh članova glasuje za raspust
Ista glavna skupština u slučaju raspusta od-
lučuje o društvenom ime:ku.
Dogodi li se raspust hez zaključka glavne
skupštine, tada društveni imetak pripada  zemalj-
skoj zakladi Dalmacije, namijenom u opće korisne

svrhe i!
(a — Milo nom je da: se evo i stranci sta-
zanimati za našu Dalmaciju, te ustrojiše i

diuštvoj koje će nastojati oko njezinog napretka.
Milo nau je tim više, što. je, čelu toga društva

grof Harrach, naš češki bra&_

i"