Br. 85. List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na čljele ! godinu fior. 4, na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije- lu godinu fior. 4: 50, na 6 godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi. Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došusto polugodište. MANN = iam namm mina \V PRAVILA % društva za potpomaganje narodno-gospodar- + skih interesa Kraljevine Dalmacije. Ime i sjedište društva. $. 1. Društvu je ime: ,Društvo za promicanje narodno-gospodarskih interesa Kratjevine Dal- macije, a sjedište mu je u Beču. Svrha društva. $. 2. Svrha je društvu — isključenjem svake političke težnje — promicati ili po sebi prihvaćati sve one odredbe, koje se svigjaju shodne da se podigne narodno-gospodarsko stanje kraljevine Dal- macije. Da postigne tu svrhu, društvo ima osobito promicati: . i i a) općenje (željeznicama, brodarstvom, putovima i t, d.) osobito izravnom svezom opstojeće držav- ne željeznice dalmatinske eljezničkom mrežom Monarhije i sa njezinijem dištem ; 6) poljodjelstvo i šumarstvo, stočarstvo, ribar- stvo, vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, go- ie duhana:i druge. odredbe, kao što obragjiva- ledina i zasnovanje policije skih škola itd. €) obrtnost i male zanate _kao što i rudarsku obrtnost. zasnovanje orenički trgovačkih stru- kovnih škola itd. : i u: d): ukorišćenje vodenih sila u. obrtničke i za- nhtlijske svrhe, zasnovanje. vodenih zadruga za natapanja i presušivanja:; e) poboljšanje zdravstenijeh' prilika ; #) promet putnika osnovanjem i poboljšanjem liječilišta i Hotelt i sličnijeh shodnijčh :srestava ; g) izdavanje. knjiga, «ručnih putnih knjižica, zemljovida itd. o, Dalmaciji, obdvžavanje predava- nja priregjivanje putovanja u Dalmaciju, i drugih odredaba, koje promiću društvenu svrhu. h) Pribava novčanijeh srestava za to' potrebitih. a + Pokrovitelj. : $. 3. Društvo teži, da'se postavi pod pokrovi- "teljstvo koje visoke -osobe, i Manori društva. : $. 4. Članom društva može' biti svaka osoba, ko- ja je u potpunoni uživanju = svojih gragjanskih sprava, bez razlike spola, kao. što i svaka _ juridi- | čna osoba. Prima se, ušljed pismene prijave zaključkom središnjeg odbora. Društvo sastoji od: a) utemeljitelja. koji isplate najmanje 1000 kru- na pri njihovu pristupu, ili u četiri jednaka. go- dišnja roka; 4) promicatelja, koji, isplaćuju najmanje 50 kru- na na godinu; e €) redovitih članova, koji plaćaju / na godinu barem 10 krtina; ov A d) sudionika, koji plaćaju najmanje na godinu 2 krune; su 1 DA, koji imenuje središnji odbor; i ') počasnijel koji su stekli osobitijeh zasluga : u svrhe društva, a imenuje ih, na' 'predlog sredi- šnjeg odbora, glavna skupština. Prava članova. 8. 5. Prava utemeljitelja, promičatelja, redoviti- jeh i počasnijeh članova jesu:iia suis) o. 1) pristup i pravo, glasa: u skupštinama; Ub) aktivno i pasivno izborno pravo; i €) učestvovanje radnjama i poduzećima društve- m ; M jeo <aatvai riopćenja; > X 1 'e) pregledanje godidnjijeh zaključnijeh računa; -) pravo ma: sve polskšice,, koje bi društvo pe- ee ko članove pri prevoznijem i sličnijem za- — Olanovi sudionici i + dopisnici imadu! Ja prava naznačena pod c) d) eO i SME Arunaatk'* pv] io #008 9) Umoljni preiamarana prvoden, ove nr :, “ne nakon glavne skupštine. ++ < Poslovanje članova središnjeg odbora poča- |- “| so je. i ita | 8. Dot odbor stara se za upravu svijeh Mi društ h. posala, koji nijesu pridržani na rije. > U DUBROVNIKU 1. Septembra 1894. AVA RNA Istup iz društva. $. 6. Istup jednog člana može se dogoditi u sva- ko doba, ali ga ne riješava dužnosti isplate cijelog prinosa dozrela za tekuću godinu, a oprošten je od isplate prinosa za dojduću godinu, samo ako je izjavu istupa dostavio, preporučenim pismom, središnjem odboru. najkasnije do konca Oktobra. Član, koji je dva put opomenut, ipak ne i- splati godišnji prinos, može se smatrati kao da je .| istupio. Članovi mogu biti isključeni i po zaključku \| središnjeg odbora. Društvena godina sudara sa koledarskom go- dinom. Glavna skupština. $. 7. Redovita glavna skupština sastaje se je- danput na godinu u Beču, a članovi se pozivlju na istu uz priopćenje dnevnog reda 21 dan prije. Na zahtijev barem 30 članova, po središnjem odboru ima se sazvati kroz četiri sedmice vanre- dna glavna skupština. Po zaključku središnjeg odbora može u sva- ko doba biti sazvana vanredna glavna skupština, |. obsluživanjem uvjeta utanačenih za redovite gla- vne skupštine. Vanredne glavne skupštine, po zaključku sre- dišnjeg odbora, mogu se obdržati i u kojem mje- stu u Dalmaciji. Prijedloge za glavne skupštine, imadu člano- vi najkasnije osam dana prije skupštine, dostavit na znanje središnjemu odboru. $. 8. Glavna skupština sposobna je zaključivati je li prisutno najmanje 50 članova; ona stvara svoje zaključke jednostavnom većinom glasova pri- sutnika, a pri tome presjednik ne glasuje. Pri je- dnakom broju glasova odlučuje presjednik. Ne bu- de li prvi put glavna skupština sposobna da za- ključuje, držati će se nova glavna skupština po- slije četiri sedmice, koja je u svijem slučajevima "sposobna zaključivati. U izborima pri prvom glasovanju odlučuje absolutna većina glasova; ne postigne li se ta, sli- jedi drugo glasovanje, pri kojemu odlučuje rela- tivna većina. Pri jednakom broju glasova odlučuje sreća. $. 9. Glavnoj skupštini pridržano je da zaklju- - čuje : a) prihvaćanje i odobrenje godišnjeg izvješća, koje ima da prikaže središnji odbor i godišnjeg računa za minulu društvenu godinu; 4) odobrenje programa rada za tekuću društve- “nu godinu; €) izbor središnjeg odbora; d) imenovanje počasnijeh članova ; e) izbor pregledaoca računa; f) izbor obranika ; g) promjenu pravila ; i )) 'riispust društva. "“ Obavljanje društvenih posala. $. 10. Za vogjenje društvenijeh posala brine se središnji odbor; ovaj sastoji od 25 članova i to od po njemu odabrana presjednika, od prvog i dru- gog potpresjednika, tajnika i blagajnika, njihovijeh zamjenika i 18 članova odbora, Presjednik jedan potpresjednik, kao što, tajnik, blagajnik, njihovi goimjecio i dajbudi osam članova, imađu stanova- u Beču. Članove odbora glasovnicama bira glavna |: skupština na pet godina. . Svake godine istupa pet članova središnjeg “odbora. Za prvijeh pet godina 0 istupu odlučuje sreća. Istupnici opet su zbrij Središnji odbor ustanovljuje se svake godi, pštini, kao što i za pretečno vi šenje glavno. ćanje oga za istu. On je kao zastu je mjesne odbore u Dalmaciji _stavke e) i namješća činovnike i druge službenike i sjednik. Ba U $ 14. M 0 svijem vlastima. za koje po fy | dilo o kakvoj ideji, Ali gdje je po.srijedi Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi šalju se Uredništvu. Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta tiskaju po pogodbi. l Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. 1008. gragjanskog zakonika bilo bi potrebito oso- bito punomoćje. Na poziv presj : pre- sjedništvom istoga, on se sakuplja na sjednice, ko- je se imadu sazvati na zahtijev petorice: članova odbora. $. 12. Za valjanost zaključaka odborskijeh _sje- dnica potrebita je nazočnost presjednika i osmeri- ce članova odbora. Odbor odlučuje absolutnom ve- ćinom, a pri jednakom broju glasova odlučuje glas presjednika. Odbor stvara sam &ebi poslovnik, on imenu- i dopisnike ($. 4. društvene; takogjer isti odbor za osobite svrhe može stvoriti posebnijeh odbora, i pojačati ih su- djelovanjem članova društva i strukovnjaka. _ / $. 13. Presjednik vodi presjedanje u svijem sje- daicama društva ili središnjeg odbora i stara se za izvršenje poprimljenih zaključaka. Presjednik vrši glavni nadzor nad rukovanjem društvenog imanja. Pravna pisma. ako su učinjena u ime društva, imadu biti potpisata od presjedni- i jnika; sva ostala pisma koja izlaze iz; din t po&pisuje presjednik. Je li pre- Sva prava i dužnosti istog pre- odnosno na drugog potpresjednika. za sni odbori postavljeni u Dalmaciji 0 središnjeg odbora stvaraju se od društvenijeh čla- a. Isti primaju svoj poslovnik od središnjeg i sami biraju svoje poslovače. S datak je ovijeh mjesnijeh odbora provagja- ke primljene od društva, odnosno od sre- ti zak dišnjej ra, ikao stojnici u samoj zemlji, shva- ćanjem ih -okolnosti : odnosećijeh se na svrhu društvene snijem predlaganjem, podupirati središnji odbor t njegovoj djelatnosti. «Pregledni odbor. $. 15. Za pregledanje knjiga i blagajne društva, glavna skupština bira svake godine izmegju člano- va društva tri pregledaoca, ali ovi nemaju biti čla- novi odbora. Obranički sud. Ro $. 16. Prijepore 0 društvenijem stvarima riješa- va obranički sud, koji sastoji od pet članova oda- branijeh svake godine od glavne skupštine, i od dva zamjenika. Isti biraju prestojnika i odlučuju većinom glasova. : U slučaju jednakog broja resaeji prestojnik. Proti osudi nema priziva niti daljeg posto- panja tužbom. ; Priopćivanja društvena. $.:17. O djelatnosti društva ima se svake godi- ne prikazati godišnje izvješće. g Osim toga nadleži odboru objelodanjivati pri- općivanja, koja bi svojevoljno izašla o odnošajima i djelatnosti društva. , Raspust. $. Raspust društva može biti zaključen samo u glavnoj skupštini, na kojoj n tri četvrtine nazočnijeh članova glasuje za raspust Ista glavna skupština u slučaju raspusta od- lučuje o društvenom ime:ku. Dogodi li se raspust hez zaključka glavne skupštine, tada društveni imetak pripada zemalj- skoj zakladi Dalmacije, namijenom u opće korisne svrhe i! (a — Milo nom je da: se evo i stranci sta- zanimati za našu Dalmaciju, te ustrojiše i diuštvoj koje će nastojati oko njezinog napretka. Milo nau je tim više, što. je, čelu toga društva grof Harrach, naš češki bra&_ i"