srpstvo dvdje nametnuto, nenaravno i otrovno da Dubrovčani niti su ikad bili, niti su sada, ni- ti će ikada biti — Srbi. Nove željeznice u Bosni. Od prijateljske ruke dobivamo opis novih pruga koje će se otvoriti i koje su se već otvorile. Pruga Lašva-Travnik duga je samo 30 km., otvorena je lani u novembru. Do Viteza ide doli- nom od onud do Doca poljem. Penje se do 8 9/00, a od Doca kroz grad sa 15 9/00. U Travniku, da joj se prokrči put trebalo je porušiti do 30 kuća. Ova pruga nije od velike važnosti. Pruga Travnik-Bugojno biće otvorena sada u prvoj polovini oktobra. Štacije su na toj pruzi Turbe, Goleš, Komar, Obarci, D. Vakuf, Kapčić, Bugojno. Duljina pruge iznosi 42 km. Do Goleša ide prosta pruga do 15 9/0 visine, odavle na Ko- mar ima prokop 1380m dug, sav ozigjan i u jed- nakoj liniji, otkle opet ide na zubove dalje do 45 9/00; do Vakufa pada na 15 9/00 a sgragjena je ponajviše na pećinam i visokim zidinam, koji imadu do 15m visine. U Vakufu je gvozdena ću- prija preko Vrbasa duga 457. Vakuf je tačka gdje se sastaje put ma Jajce i Banjaluku i s druge strane na Bugojno put Spljeta. Pruga D. Vakuf nije još gotova, te će biti | otvorena stoprv na 1 maja 1894. Ona ide u doli- i ni Vrbasa put Jajca, gdje imaju dva tunela jedan 70, drugi 140m dug, oba zidana. Preko Plive ide | | most 55m dug. | Nazad dva mjeseca počeli su novu prugu Jajce-Prijedor i to ne preko Banjaluke nego pre- ko Jezera, Varcar-Vakufa, Ključa, Sanskog Mo- i sta u Prijevor. Ovo traciranje čini se samo da se može samo ustanoviti trošak, ali se neće graditi prije nego li bude do Spljeta gotovo. (? Ur.) Traciranje od Bugojna na dalmatinsku gra- nicu (na mjesto Aržano) takogjer je počelo. Pru- ga će biti 110 km. duga i vodi Bugojno. Vesela, (pokraj Kupreša 5 km. daleko), Malovan, Šuica, Žumaniac. Aržano. Izmed Bugojna i Kupreša biće tunel oko 900m dug, a takogjer još jedan preko brda do Županjca. : Ova pruga počet će se raditi do godine i piće za 24 do 3 godine gotova. (Ne znamo kako se to slaže sa onim što se ovih dana pisalo, da je bos. vlada odustala od gradnje ove pruge. Ur.). Drži se da će i Austrija istodobno graditi, na svoj trošak, prugu Aržano-Spljet, koja bi imala biti u isto doba gotova kad i ona bosanska do Aržana. Izvješće Matice Hrvatske. Radosno smo otvorili Izvješće ,Matice“ za god. 1893, kao što sve rado primamo, što nam ovo milo društvo šalje. U izvješću nalazimo, koje ćemo knjige dobiti tamo oko:Božića. Ima ih de- vet za članove i to: ,Slike iz obćega zemljopisa. Knjiga četvrta“ prof. I. Hoića; ,Poviest srednje- ga vieka“ (treći dio) prof. F. Valle; ,Slike iz svjetske književnosti“ (Ruski pripovjedači) Dra. M. Šrepela; drugi svezak ,Izabranih pripovijesti“ Turgenevljevih zatim ,Pripovijesti“ Mirka Bogovi- ća. Osim ovih pet knjiga tiskaće ,Matica“ u za- bavnoj knjižnici radove gg. Josipa E. Tomića, K. Šandora Gjalskog, Vjenceslava Novaka i jednu dramatsku radnju mladoga pjesnika d.ra Antuna Tresić-Pavičića. Kao nakladninu tiska Matica Platonov ,Phai- dros“ od Fr. Petračića; rukopis prof. Šrepela »Rimska satira“, a po svoj prilici biće spravna i sa prijevodom ,Danteova Pakla“ pok. Stj. Buzo- lića. Narodne hrvatske pjesme nijesu mogle izaći radi smrti neprežaljenoga D.ra Broza, koji ih je uregjivao. Ono što se iza njega našlo nije bilo dovršeno, a teško je bilo naći odmah vrsna za- mjenika. Mlagjahni prof. Stjepan Bosanac primio se toga teškoga posla i do godine imaćemo već prvi svezak. Za god. 1898, kaže Izvješće, imala je Mati- ca 10.006 članova, dakle skoro tisuću više 'nego prekolani. Zanimljivo je kako broj članova svukud postepeno raste, a nadasve u nas, gdje se budi hr- vatska svijest, Dubrovački kotar imade 353 člana Matice, naprama 261 što ih je imao lani. Lijep napredak! Još se ljepši osjeća u Bosni, gdje je Sarajevo od 101 skočilo na 169, D. Tuzla od 33 na 70 članova, Brčko na 49 itd., tako da Bosna i Hercegovina imaju ukupno oko 300 članova vi- še nego lani. I naš se Pelješac opoštenio, jer je prošao stotinu, a nijesu na se ni Korčula ni Boka. Za- greb je.nekako opanuo za 100 članova, što mu baš igle na diku izmed ovakog napretka. 1 Splje nješto manji no to nadoknadiše drugi gradovi i novi povjerenici. Znatiželjni bijasmo kako se Matica prima kod naše braće Srba, pošto znamo da naši uče- niji ludi kupuju i čitaju srpske knjige. U tu svr- hu potražismo prijestolne srpske gradove i dva srpska grada u Ugarskoj koja slove kao centrumi srpske književnosti. IL bi ste li vjerovali, ni u Beogradu ni na Cetinju nema nijedan član ,Ma- tice Hrvatske“ a tako isto ni u Novom sadu, dok je u Pančevu primaju sama dva knjižara ! U čita- voj Srbiji nema Matica nijednoga člana, nema da- kle tamo nijednoga čovjeka koji bi se zanimao za ovo najvažnije i najveće književno društvo na slavenskom jugu, koje i ako je hrvatsko, ali je jedan jezik! A u samoj Sofiji med braćom Buga- rima, čiji jezik .od našeg je vrlo različan, ima Ma- tica 28 članova izmed profesora i književnika ! I ovo je jedan dokaz koliko nas Srbi mrze, tako da isti naš književni pokret, koji bi ih mo- rao i interesovati prate na ovaj način. Megjutiu nama je za to malo stalo, jer ovo odaje fanatizam ili glupost književne inteligencije, a niti jedno / niti drugo mi im ne možemo zavidjeti. Svakako ide se naprijed orijaškim korakom. Matica naša, nada se da će ove godine doći do 12.000 članova, te u tom broju štampala je svoje knjige. Mi moramo da joj u tom pomognemo po onoj: | nijedan izobraženi i čestiti Hrvat ne bi smio izostati izmed njezinih članova. A ona će nam sa svojim vrijednim radnicima naš trud sto- struko nadoplatiti. Pogled po svijetu. — Rumunjskoga pitanja nema! klicali su Magjari i nastojali da zabašure sve izjave Rumu- nja na obranu svoje narodnosti. A ipak u delega- cijama 0 ničem se više nije govorilo koliko uprav o rumunjskom pitanju. 'To nijesu mogli učiniti potlačeni, jer u de- legacijama nema nijednoga Rumunja, već sami Ma- gjeri izazvaše o tome raspravu i ministar Kalno- ky morao je na dugo i na široko, da govori 0 rumunjskom pitanju. Ministar se nekako odveć oprezno tu izjavio. On vidi da je rana toška i gle- da da joj se doskoči, ali preporuča taktiku. Ali u liječenju rane gosp. Kalnaky neće biti sretne ru- ke, jer on ne misli kako bi se pošlo u susret zahtjevima Rumunja, već samo kako bi se uguši- la njihova agitacija. O Bosni se takogjer nešto raspravljalo. Kal- noky je izjavio da Austrija ne misli anektirati o- kupirane provincije. Ko zna zašto se tome vesele srpski listovi ? — U Bugarskoj su obavljeni izbori. Osvem nešto malo Cankovista i Karavelovaca pobijedila je svukud konservativna i Rusiji prijazna stranka. Stojilov danas raspolaže sa Sobranjem, u kojem ima tri četvrtine njegovih pristaša. Prijatelji nje- mačke politike nekako kiselo govore ob ovoj pobjedi. — Iza kopnenog stiže Kinu i pomorski po- —- raz. Na 17 ov. mj. sukobiše se u Pečilskom moru kineska i japanska flotta, Kinezima su potonula četiri velika ratna broda, a Japanezi se, sasvim da bijahu dobitnici, povukoše sa 3 veoma oštećene oklopnjače. Puno mrtvih i ranjenih. U Japanu vla- da veliko veselje i zahtijevaju da se rat što prije završi, prije nego počne zima. Car je zazvao par- lamenat u Hiroshimu, gdje se sad nalazi sa dvo- rom, da bude bliži ratnom poprištu. Ali se u stvar umiješala i Rusija! Ona je o- vih' dana poslala 5000 vojnika put Koreje pod iz- likom da su joj tamo pobjegli njeki sibirski ta- mničari. Ruske novine pišu proti Japancima vrlo oštro. Ne zaostaju ni službene, Kakav god bio u- spjeh kinesko-japanskoga rata, ton je #iaske štam- pe, Rusija neće nikad dozvoliti da kogod zaposje- dne Koreju. Velika ruska flotta u Vladivostoku stoji spravna i Japanci morat će s njome da računaju. Što će sada biti, to se neda lako odgonetati. — Bizmark je poveo upravo žestoku borbu protiv pruskih Poljaka. Ona nalazi odjeka kod svih pangermana. Poljaci se drže veoma umjereno i gledaju da ne izazivlju sa svojim pisanjem, ali i- pak čine razumjeti da se tih prijetnja ni malo ne boje. Domaće vijesti. AERO ++ Dr. Tripo Radonićić Juče u jutro stiže nenadni glas, da je umro dr. Tripo Radoničić, biskup kotorski. Vrijedan svećenik i veliki patrijota bokeški, radio je za svoj mili narod sve dok nije kle- ta bolest pomutila njegov bistri um, te je mo- rao na liječenje. I bio se je dobrano izliječio, ali nije nikad više bio onaj Radoničić. Njegova biskupija bija je povjerena najprvo našem biskupu dr. Marčeliću, a sada presvj. Franu Uccellini. Biskup Radoničić oporavljao se na svom ubavom dobru u Prčanju, kad ga eto kap zadesi i on pane žrtvom ljudske sudbine. Laka zemljica ovomu vrijednomu sinu Boke, koga su njegovi zemljaci onoliko ljubili! Vje- čni mu pokoj! + Dum Mato Štuk. — Na Orebićim umro je poznati rodoljub Dum Mato Štuk, počasni ka- nonik i bivši Orebićki Dekan-župnik. Ne može se | imimoići mukom pojava onako rijetkog značajnika kakav je bio kanonik Štuk, koji je vas svoj život posvetio cikvi i narodu svome. Cijelo njegovo ži- vovanje nije bilo drugo nego neprestana borba proti beznačajnosti i nećudorednosti, i u toj borbi istrošio se je. Bio je uzor-crkovnjak, kakovih se rijetko vidi, te je svoje koli župničke toli nadžu- " pničke dužnosti vršio čudesnom žilavošću i skru- puloznošću, u inad svim poteškoćam, ne obzirući se ni na desno ni na lijevo, a uživajući uvijek po- štovanje svećenstva svoga Dekanata. Župnikujući za dugo na Orebićim pod talijanaškom Ivaniševi- ćevom i Avoscanijevom erom ogrizao ih je svako- jakijeh, jer se protivnici nijesu žacali opadati naj- crnijim klevetam ćak i njegovo osobno poštenje, u namjeri da unište veliki ugled što je u mjesta i dalje bio stekao svojim neporočnim življenjem, radeći za moralni i materijalni napredak svoga mjesta. Ali rijetka jakost Dum Matova duha do- šla je svemu vrha. Držeći visoko zastavu čistog hrvatstva i ugled krstove vjere, Dum Mato Štuk, poput drevnog doba, ostao je na mjestu, te gledao kako protivnici jedan za drugim nastaju i isčeza- vaju, dok blagotvorno djelo koje on bijaše zapo- čeo i unapredio, počinje davati obilnog ploda. To ga je tješilo u starosti i davalo mu jakost u ne- moći na kojom je duže vremena bolovao. Pokojnik je ćutio sila za vjeru i za narodnost, te u posljednje doba, premda shrvan nemoći, pozorno je pratio na- še narodne borbe, dijeleći s narodom i radost i žalost. Svakome je poznata njegova značajna brzo- javka, upravljena ,Katol. Dalmaciji“, svome omi- ljelu listu, prigodom zloglasnih napadaja zadarske fukare na hrv. izletnike za Gundulićeva glavja. Ono je bio zadnji izlijev njegove poštene kreme- njačke duše nad tolikim nepravdam što naš narod trpi, opkoljen od toliko zlotvora. Prostodušan i iskren, izučen i pobožan, svakome, i samim pro- tivnicim od sebe se je nametao, tako da niko u njegovoj nazočnosti ne bi se usudio izreći kakovu nepristojnost. — Vrli i pošteni Dum Mato, duša ti se raja nauživala, i u mjestu vječnog pokoja po- činula od toliko truda i napora, što si u životu podnio za Boga i za Hrvate! Uspomena tvoja u