Bivbće: spogibelji on 'je išao da - prigleda \okužene “gvaje podanike. Da njegov veliki otac nije već prije ukinuo, kmetstvo, . to. bi zanago bio učinio "Aleksandar III. va Svoju orijašku Rusiju poznavao je i predo- bro, zato se nije služio sa onom "moći kojom ra- spolaže najveća država na svijetu, nego je nasto- jao“ oko 'hutarnjih reforma, oko tiapretka i sabira- pjitrruskoga naroda. Ipak njegova politika bila je politika uspjeha. Kroz 14 godina njegova vladanja Rusija je postepeno hodila naprijed, dapače u Azi- ji znatno raširila svoje granice. On je znao 'da o njemu: zavisi trajnost mira i-svijestan velike odgovornosti nad eventualnim po- koljem milijuna, upotrebio je svu svoju silu, da taj mir: uzdrži.“ t ! U + Vas svijet žali za njim, jer je.u njemu izgu- Dio' dobroga jamea; da se mit neće narušiti, dok budućnost nosi neizvjesnost. aka“ mu _ zemljica! - 1% — U. Njemačkoj bila-je -ove sedmice velika kriza. Otstupili su u isto doba: državni kancelar grof Capri i pruski ministar-presjednik grof Eu- lenburg. Ova vijest;bila bi u drugim prilikama po- tresla Evropu, ali je agonija i smit ruskoga cara potisla u drugi red. * “Grof Caprivi i grof Etlenburg nijesu se sla- gali i oba.su dva odstupila. Car je njihovu ostav- ku primio i već se našao njihov nasljednik, koji će obe časti spojiti zajedno, kako što je to i pri- je bilo. To je stari knez Hohenlohe, koji je već primio ured. Čini se da će car i nadalje ostati pravi državni kancelar, što je po tvrdnjama Bis- markovih ,Hamburger Nachrichten“ bio ido sada. == Domaće vijesti. Dogagjaji u Istri. — Najnovije vijesti ja- vljaju, da će se u Istri opet ponoviti izeredi pro- šle nedjelje, s tom razlikom da sada Hrvati i Slo- venci reagiraju. Talijanaški istarski zastupnici ka- ne izaći iz Coroninijeva kluba. knadnim izborima za III, tijelo na Visu hrvatska stranka održala je sjajna . jednoglasnu pobjedu. Protivnici nakon izbora . komisije pokunjeni ostu-. piše. Živjeli Višani! Parnica. — Vrhovni-kasačionalni Sud u. Be- ču ukinuo je osuđu zadarskih sudova kojom, su bili globom osudili gosp. Mandolfa pristava onda u O- brovcu što je dao uapsiti nekakvu ženu, pripoznav da dočim je gosp. Mandolfo potpuno po zakonu po- stupao, zadarski su sudovi. pogrešno. bili uporavili zakon. Što će sada. »Dalmata“ i Srpski, Glas?“ Ulje ! Pišu nam iz Graca: — Na sjednici, obdrža- vanoj u petak dne %26.| X. -izabran-je za zimski semestar g. 1894 | 5. slijedeći upravni odbor: Pred: - sjednik: stud. iur. Dragimir Gučić. Podpređsjed- nik: stud. med. Davor Lukanović. Poslovodja: stud. med. Živko pl. Uzorinac. Bilježnik: stud. iut. Jo- , sip Poščić. Blagajnik: Knjižničar: stad. med. Mate Slađović. Gospodar: stud. med. Anton Brašić. Odb. zamjenici: stuđ. med. Anton Švalba. stud. techn. Hinko pl. Emili. Revizori: stud. iur. Ivan Pošcić. stud: med. Bruno / Medanić: stud. med. Ivan Letiš. Časni sud; stud. med. Tomislav Diklić.“ stud. med. Fran Mandako- “| vić. stud. iur. Jakov Dulčić. ata. Pišu nam iz Majkova : — Nakon punijeh 6 godina, svog neumoriiog radu, sa ove Učione u Majkovima bi nam dne.23. Listopada, t. j. pre- mještena gospogjica Katica Grizić kao-privremenia. | stud. med. Stjepan Gold. ' \ VO vrijednu učiteljicu. + ako niko na more biti pro- rokom u svojoj «domovini, ipak se uzdamo da će i njezinom rodnom mijestu ugoditi. Bože daj da i njezina nasljednica bude našem mjestu ugoditi. Od_ mjesnog Školskog : Vijeća Majkovi, 26 Oktobra 1894. Petar Jemin, Presjednik Antun Kraljević, seoski glavar u: ime ili mještana. Gradska Kronika. Agitacija megju gimnazijalcima. — Nado- punjamo vijest u prošlom broju. Nije samo Srbi već i autonomaši su uprli svim silama, da zavode manje gimnazijalce. U tu svrhu služe se onim i- stim srestvima koje smo nabrojili u prošlom bro- ju. Megju te agitature spadaju koli njeke osobe van gimnazije toli sinovi dalmatinskih talijanaških činovnika. Manji se učenici vode na Poljanu u du- čan L. V. i tu im plaćaju piti. Ko djeci daje u te svrhe novaca, mi ne znamo. Lične vijesti. — Kako čujemo, sadašnji Platz- komandant barun Prohaska pitao je radi zdravlja umirovljenje. Nesreća. — U noći izmegju utornika i sri- jede sukobiše se parobrod ,Arrigo“ dubrovačko- ga društva i parobrod , Venezia“ riječkog društva Schwarz & Co, Parobrod Arrigo, zadobio je taki udarac da je do malo potonuo, te se od njega ne- će ništa spasiti. Na sreću se spasila sva vojska s broda. a Teatar. — Čini se da je napokon ustanov- ljeno, da će teatralno društvo doći ovdje na 16 ov. mj. i da će započeti prestave u subotu na 17, Zakletva vojnika. — U četvrtak ujutro kao obično. slijedila je na Polju Gruškom zakletva voj- ske sa sv. misom, kojoj bi nazočna čitava posada gradska. —Mirtei dan. — Kao svake godine, tako i ju- če hrlilo je annoštvo naroda na groblje, da okiti '| zadnje počivalište svojih milih i da se pomoli za Pobjeda na Visu. .—. U prošlu siti u na- - njihove duše. Dan je bio vedar i čist, pravi je- senski dan, koji smo ovo tek. dočekali nakon ve- like sparine, što je do prekojuče vladala. Ispravak. — Javljajuć u prošlom broju ka- ko općina Hrvatima rado daje loše svjedodžbe ponašanja, nuapomenusmo, da je to učinila prošle sedmice prigodom. parnice trgovca M. R. Ovaj tr- govac jest g: Marko R. a ne gosp. Miho R., kako je mnogi pogrešno razumio. Perfidne izmišljotine. — U pr. broju ,Du- brovnik“ - javljajuć kako se predprošlog ponedjel- nika sastalo u Gružu povjerenstvo pod presjedni- štvom presjednika pomorske vlade g. Beckera ra- di radnja koje bi se imale učiniti na gružkoj o- bali, piše, da je ,jedan hrvacki prvak koji je i član povjerenstva bio, izjavio da :sva ova radnja . nije od nikakve koristi. Sreća, piše ,D.,“ njegov glas ostade osamljen. Ito .su nam ljudi, koji ra- , deo: napretku našega grada i okoline. Zabilježi- mo i ovu.“ Član povjerenstva na koga ,Dubrovnik“ ci- lja nije niko drugi nego gosp. prof. Lujo Klaić, ravnatelj nautičke škole. Gosp. /Klaić pobijao. je .na < sjednići osnovu | Načelnika g. Gondole, te je rekao, da kad bi se ii ona izvela, da ne bi bila od velike koristi. To su : uvidjeli.i ostali članovi povjerenstva, te su osno- | vu Gondolinu odbacili a jednoglasno primili osno- vu prof. Klaića, poduprtu od ce. k. presjednika po- wmorske_vlade. "Ovako je bilo. Koliko je laži iz ovoga izmi- učiteljica w-Čilipe. Ne .samo.: mještanima :da.li i: slio_, Dubrovnik“ ili bolje. njegovi gospodari pro- bližnoj. okolici, bijaše žao NJ premještaj; i: to radi njezinog podnižnog, podnašanja: Djeca i starci plakahu na nje odlasku i preko trista mještana EU do blizu Sla. noga, uz pucanje pušaka, blagoslivljajući je, i že- leći joj opet skori povratak, indući je znala ; ta. ko duševno uzgojiti našu dijecu koja. bi mogla biti primjerom ostaloj školskoj djeci, “radi siše ve mirnoće, .toliko. u..školi..koliko. izvan -nje;-- Mi se iz: srca, radnjeme Qilipjanima,. dočim njezin, odlazak, gdje će imati ovakovu Inog, i izglednog . | sudiće svak ko ima i malo zdrava razuma. < Talijanaška glazba u Dubrovniku. — Kako je poznato, naši talijanaši ustrojili su. vla- stitu muziku. U ponedjelnik su im došla glazbila, a na Sve Svete zasvirali su prvi put u Gabinettu, gdje im je škola. Komad s kojim su započeli bila je poznata tal la mareija del si“. Što je 0, Marš je 81“ posvjedočenje talijanskog ime- na, talijanskog jezika i talijanskih osjećaja; marš »Si“ jest ratni poklič talijanske stranke i gdje zvoni ,S14, tu našem jeziku opstanka ne smije da bude. » Marš ,il si“, u kome se ističe talijanski je- zik kako najdragocijenije blago, koje treba pred svačijem sačuvati, dosljedno suzbijati naš jegik.“ Tako je pisao ,Dubrovnik“ nazad mjesec dana. Iza marša ,Si“, koji su članovi Gabinetta pozdravili burnim pljeskanjem, svirali, su takogjer himnu ,della Lega“ i onu treću talijansku. davo- riju, koja preinačena za dubrovačke prilike, veli da u Dubrovniku ,non si parla che P italian“, što je takogjer bilo popraćeno velikim pljeskanjem. U Dubrovniku marš ,Si“! U Dubrovniku »Lega nazionale“! U Dubrovniku, ,noa si parla che | italian“! U. Dubrovniku, u našem starom Dubrovniku, gdje se svak ponosi slatkim jezikom narodnim, koji nam svak zavidi! U Dubrovniku, Ateni, Firenci našoj! U Dubrovniku splnarednijem gradu slavenskoga juga! .. , I to smo morali doživjeti! Sve ovo stvorili su Srbi. : Stara dubrovačka narodna stranka bila je za vazda zakopala autonomiju. Ova je bila mrtva. Srbi su je našli i iskopali; Srbi su joj udahnuli života, jakosti, nade, i ova je uskrsla i tako se raširila, da sad iz zahvalnosti uzdrži Srbe. Satrti i raspršeni okupiše: se, ustrojiše najprvo Gabinet pak glazbu, u općini dobiše najbolja mjesta, a o dlaci ne i načelnika. — . U nas svak, od najprve. vladike dubrovačke, do najgoreg siromaha govorio je onim lijepim je- zikom, koji jedno pleme zove srpskim drugo hr- vatskim, ali se u Dubrovniku zove maški, da po- kažemo, kako je taj, samo taj naš jezik. . Po svim dalmatinskim gradovima inteligencija, pa bila i narodna, obično govori talijanski. - U Zadru, “Šibe- niku, Spljetu, Kotoru gospogje i gospogjice najra- dije se razgovaraju talijanski, jer su talijanski od- gojene. Ali u nas, e u nas se svukud, na šetnji, na posijelu, na plesu, u salonima i kazalištu žu- borilo . našim prekr .31im - jezikom. A ipak svi znamo talijanski, dapače Dubrovčanin. zbori tali- janski kao da se rodio u Sieni ili Firenci, Ali a-: ko si čuo da se u nas u. kojoj. obitelji opći tali- janski, mogao s :e zakleti, ća to nije dubrovačka itelj, nego kakvog dalmatinskog činovnika, amo Slimječtena. To je bio naš ponos! A danas? sili Danas ćeš čuti kako se njeki uprav osten- tativno razmeću talijanskim govorom, danas se radi 6 ustroju , Lega Nazionale“, snuje se_0 ta- lijanskoj školi, koja bi našoj djeci. zavedenih: rodi: telja mrazila materinski jezik namećuć inu: tugji ! Srbi su svemu tomu krivi, Ma kako -žesto- ka bila borba megju nama, oni: nijesu smjeli to dopustiti. Srbi uzgojiše talijansku zmiju na njedrima slavnoga Dubrovnika, A jesu li oni od svega to- ga imali kakve koristi? Nikakve. Danas talijana- ši gospoduju na račun nadobudne srpske omladi- ne, koja je bila pozvana, da svojim velikim djeli- ma začara Balkan. 7 Diskoras na Poljani. Ivo. — Ima odavna da ti hoću pripovigjet: jednu šenu, pa ove nesretne aministracijoni i konfuzijoni valjalo je da me ometu, tako da mi je bilo qu&si skarčalo 8 pameti, Znaš li da.je onomane u Dicmu bio sta- vljen monumenat onemu Vuškoviću ? Vlaho. — Ne znam. Komu Vuškoviću ? Ivo. — Onemu, spominješ se, sto je lani u Spljetu umro i u testamentu ostavio fonad za Maticu Srpsku u Dubrovniku .... Znaš kad je ono. pop dovo u crkvi držo diskoras, da je on s ovega svijeta poletio na nebesa u srsku s i Vlaho, — Ahal....'Pak?.. Ivo. — Na svrhu!!,,, Dunque onomane mu i grebu monumenat, Iz Dubrovnika su pošli kako ra- prezentanti ovega srskoga građa | pop Jovo, Lazo i Matoj koji. .... si Vlaho, — Bel trio 1 A jesu li donijeli tisuće? _/ | Ivo. — Nijesu još. Ma pušti me_svršit, Kad su došli ta- mo u to selo kala Sinja, gje je pokojnik, ukopan, baš da će na greb, a na Mata skočilo peču kučka — oni veliki od straže, razumiješ li me. Imo ga je raskvartat. Sva mu je robu. ispotezo, Mato se bio o 25000, ŠA 9: Popa NA bag slete omomilje, RC NOM veci Vi&ho. — Jadnogu Mata |... A 8 je bio kuđak? Je i od crkve ?