List izlazi svakom, subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu | po godine fior. 2; Za Austro- Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu : na cije- | lu godinu tior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi \! Pojedini broj stoji 10 novć. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, godinu fior. 4, na je predbrojen i za došasto polugodište. NESEEEEEEEEEENNENNENENENEZSEENSNSNNNSNSSSNNNNNNNNNNSNNNN. Frano Košut. Košutova pojava u Ugarskoj uzrujala je. du- hove, uzdrmala opstojeće ministarstvo, zabrinula dvorske krugove. Niko ne zna kako će svršiti, ali niko ne sluti na dobro. O dlaci da mrtvo tijelo. Lajoša Košuta ne i- zazva u Ugarskoj velikih kriza. Vlada je u više prilika morala popustiti i_Košut bi slavno poko- pan te — predan povijesti. 1 onda se ogorčiše dvorski krugovi, nego pogibelj brzo prestane bez ikakva straha, da se s te strane ponovo, pojavi. Ali Frano Košut: živ je čovjek u zreloj mu- ževnoj dobi. Frano Košut stariji je. sin pokojnoga diktatora Ugarske. Kao dijete od 11 godina morade sa ocem ostaviti domovinu, od koje je kasnije : kao i otac.mu, izgubio sva gragjanska prava. Uz- gojen je u Italiji na školi narodnog talijanskog preporoda i epopeje oslobogjenja, te je kašnje po- stao višim talijanskim činovnikom. Frano Košut, kažu, čovjek je široke naobrazbe; izvrsiau govor- nik i pun eneržije kojom je postao glasovit nje- gov veliki otac. Makar da je živio daleko od do- movine, on je ipak pomno pratio nutarnji razvi- tak Ugarske, koli gospodarski toli politički, tako da mu ne bijaše ništa nepoznato. * + Kad mu je otac umro, on je s mrtvim tije- lom njegovim došao u Ugarsku. Nije mogao.... ali +... U Ugarskoj su : miu iskazane najveće ča- sti, prvi državnici Europe kondolirali su mu a Magjari, koji su oca smatrali pola-bogom, sina su pozdravili velikim čovjekom. Kao što su se ne- kad sinovi kraljeva već ragjali velikim vojskovo- gjama, tako je Frano Košut u tili čas postao je- dna od prvih političkih ličnosti Magjarske. Magjari, koliko su egoiste, opet umiju da “ budu zahvalni svojim velikim ljudima. To je do- kazao sprovod Košutov,' kome nema ravna. Ali o- ni ne bijahu & tijem zadovoljni, nego na svaka- = ko htjedoše da učine 'sinu, što ne mogahu ocu. Na svaki način valjalo ga je zaustaviti u Ugar- skoj, no kako je Frano u Italiji uživao zavidan položaj, to mu 'se odmah našle dvije sinekure : ravnateljstvo jednog velikog 'tvornićarskog i pre- stavništvo jednog osjegurajućeg društva. S tim mjestima skopčana je masna plaća od više hilja- da fior., tako da se Košut nije pokajao što je do- šao u Ugarsku, =. .., Kao čovjek, pronicav uvidi on do malo, da u. magjarskom javnom životu može stupiti u prve , redove, Sa. više strana izjaviše, želju da bi prven- ca staroga. diktatora rado, vidjeli u _magjarskom saboru, Bogati ,neki otačbenik dade odmah na | Košuta pripisati , nešto. svoga. imanja, neka tako : dobije: pravo. glasa. Sve, je to u:;silno_ laskalo don 40,0, ovih, dapa; =; ) + (Frano Košut sada . dnome triumfu.. Praćen ; velikim, brojem. zastupnika opozicije: obilazi: on -&rcam Ugarske, : predjelima gdje živi.-čisti anagjarski. narod, od; grada. do. gra- da pričekan kao kakav mali kralj. Hiljade naroda, deputacije, društva, dolaze mu na poklon i poz- dravljaju ga kao. spasitelja. Magjara. Zatim se pri- regjuju .njemu u čast druge svečanosti, banketi na kojim: se sastaju na: stotine neodvisnih gragjs- pa, Magjarska vlada no ana šta će da učjni & 40 | putuje:-po; Ugarskoj ada upozna zemlju“: ;To njegovo, putovanje. naliči, je- . ei, koju okrivljuje da je preveć U. DUBROVNIKU. 1%. Novembra 1894. šalju se Uredništvu. Za oglase, zahvale smatra se da | tiskaju po pogodbi. | Pretplata. i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. može da zabrani ovu političku agitaciju, koja ne može ostati baz zamašnih posljedica. Odmah u jednom od prvih pohoda Košut je držao nastupni govor, u komu je iz daleka natu- knuo svoj program. ,Ja se klanjam kralju Franu Jozipu I., rekao je od prilike, jer je on prvi od svih Habzburga, koji je razbio sa starim tradicija- ma svoje kuće, te_ prestao tlačiti slobodu Ugarske.“ Tim je se sin u glavnom odmaknuo od programa 0- očina, koji nikako nije htio priznati ne samo današ- nji državopravni položaj Ugarske, nego i vladaju- ću dinastiju. Frano Košut sam je to istaknuo, te rekao, da bi.i njegov otac, da danas živi i da stanuje u Ugarskoj, promijenio svoje nazore. Sin dakle neće da bude dinastičnim već samo državo- pravnim opozicijonalcem. Što dakle traži Frano Košut? On hoće potpunu neodvisnost i slobodu Ugarske. Nikakvih zajedničkih posala da Austrijom već samo — osobu vladarevu. Dakle personalnu uniju. Iza katastrofe kod Kraljičina Gradca, Ma- gjari, kojim je god. 1848-49 rodila Bachovim ap- solutizmom, znadoše se okoristiti položajem u ko- mu se onda nalazila dinastija i Austrija. Deak i Andrassy umješe da za svoj narod izvojšte povla- stice koje danas uživa. & dualiznu, koji bijaše na- . ravnom posljedicom pruskih “pobjeda i isključenja Austrije iz Njemačkog saveza Magjari zasjedoše bolji stolac. Zajednički poslovi koje Ugarska ima s Austrijom i koje Košut neće, jesu oni koji spa- daju pred delegacije : vanjski poslovi, rat i odno- sne zajedničke financije za dotične režije. Magjari tu odnose bolji dio: njihovi ljudi u prvom redu rukovode tim poslovima: Kalnoky i Kallay su Ma- gjari; Magjari zauzimlju najvažnija poslanička mje- sta: poslanici u Parizu i Berlinu Magjari su; de- legacije se sastaju jednom u Beču drugom u Pe- šti; dva su dvora: jedan u Beču drugi u Pešti, isto kao što su dvije prijestolnice. U zajedničkim poslima dakle gdje Magjari ne noše bolji dio, tu su svakako ravnopravni sa Cizlajtanijom — jedi- no nijesu u plaćanju, jer dok Austrija za vojsku, poslaništva — u jednu riječ za zajedničke troškove daje 70 9/0, Ugarska plaća samo 30 0/0. Tu je povlastica očita. U njihovim autonomnim .poslovi- ma imaju Magjari najveću slobodu, te rade i o- dregjuju što je njih volja. Pa ipak Frano Košut nije s tim zadovoljan, sve mu je to još malo! Svoje stranke nije ustrojio nego se priklju- čio neodvisnoj stranci. Uslijed tega nastala je no- va stranačka kristalizacija u Ugarskoj, Neodvisna strauka i skrajnja ljevica fuzioniraše se u jednu veliku stranku, kojoj će Košut biti vogjom. Za- stupnici ovih stranaka birani su u čisto magjar- skim predijelima i prestavljaju magjarski narod. U saboru imade ih veliki broj — preko 150 — rani, to se sada | razdijeljeni u cr- na državo- su u pitan tanju pak ova stranka. pravi; najžešću opoziciju. pravnim; .hoće_ personalnu vladajućoj magjarskoj tako. zvanoj lihot U tolikotjovaj putuje Ugarskoj. U Aradu po- klonio se spomeniku magjarskih ustaša, koji pado- še u borbi proti austrijskoj vojsei. A onda će da- lje. I to sve čini čovjek: koji još nije stekao niti pravo ugarskoga državljanina ! Pristaše vladine po- litike pravom po novinam pitaju, može li obilaziti zemlju, kao: ozbiljni politički agitator jedan koji joj ne pripada. Ugarski državni zakon dopušta i- stina slobodu rasprostranjivanja svojih misli putem štampe i govora, ali samo onomu koji je ugarski državljanin. Koliko se do toga drži evo nam pri- mjera, da mnogi nemagjarski patrijote, inače ugar- ski državljani koji se podigoše za prava svoje na- rodnosti leže u zatvoru, a eto jedan koji nije ni, po- ložio prisegu vijernosti, slobodno se šećepo Magjariji i naviješta rat vladi i sustavu. Pojmljivo je dakle kako su duhovi uzrujani, ali vlada ne može da nagje načina kako bi tome doskočila, jer su Ma- gjari u prvom redu — Magjari. Košut kao da: je i sam uvidio svoj nenaravni položaj, te je ovih dana preko svoga adv:kat+ zatražio gragjanstvo u Budimpešti. Košutovu akciju uzimlju svukud ozbiljno, a navlastito u Beču, gdje se boje kakve nove kata- strofe. Kralj još. mije potpisao zakon o civilnom < + braku. Wekerlovo ministarstvo stoji megjutim na slabiiu nogama; govori se dapače i o novoj kabi- netskoj krizi, o ponovnoj misiji Khuena Hederva- rija, koji bi postao ugarskim premijerom. Na sve to eto dogje sada K- ut. Magjarska obijest prešla je svaku granicu. Zaslijepljeni svojim položajem precjenjuju svoju moć i traže mnogo više nego im pravica daje. Ju- če prevlast u monarkiji, danas personalnu uniju, a sutra ? Mi sa velikom radoznalošću pratimo ovo što se danas u Ugarskoj loibikyć Pat JE pojava nije ni malo uznemirila. S o, ma što god se dogodilo, Jelačić je davno mrtav, a ne sje- ćamo se da se je gdjegod drugi roilio. Hrvatski narod ne smije da se obmanjuje, te će u kritičnom momentu vaditi kestenje iz vatre, ali sada jedino za sele. Kad se ovi nazori u narod duboko usade i kad im budemo faktično znali odgovoriti, onda blago nama. Frano Košut može samo da nam ne- što pospiješi. ...... = ki Pometnja pojmova. Dakle i , Narodni Listy“ krivo razumješe na- še mnijenje o slavenskoj solidarnosti! ,Što mi Če- si možemo pomoći Hrvatima, što Srbi, Bugari ili Rusi?“ Ovaj upit stavlja u naša usta organ mla- dočeške. stranke. Plod ove nauke, kaže isti list, o- paža se već na slaveiskom jugu, te je u kladu sa. špekulativnim njemačkim i magjarskim teo- rijama.“ i Srbi, Bugari, Rusi, od- govaramo mi, mogu Hrvatima veoma mhiogo p otii bradi Člač