\U DUBROVNIKU :24. Novembra 1894. ti i st zisi 3 izlazi svakom sub: je slodbroijai i za? došasto. polugodište. i i o tt Risalttiiatvo. $ Srpska stranka u Dubrovniku broji okolo 800 hrišćana (sa ženama i djecom), koji su zad- njih godina amo se iz Hercegovine naselili. Osvem ovih imade u gradu još jedno 70-80 gragjana, koji s& niizivlju Srbima. No to smo mi odavna doka- zali i niko se nije usudio, da nas pobije, jerbo smo zaprijetiti, da ćemo iznijeti imena. U cijeloj: ttabrovačkoj okolici, koja broji 8 dosta velikih općina; nemia 30 (slovom: trideset) ljudi, Koji se zovu Srbima, a uz to vrše gragjan- ska prava. I ovo mi kategorično tvrdimo, te sino priprava svakoga ko mas zanijeće; "dočekati neo- borivijem dokažima. ! Đubrovački kotar broji svojijeh 40.000 du- ša. U tomu: kotaru ih adi 8 (isko hrvatskih opći- na i u nikakvoj Srlicuc smiju 'se/ na «izbore niti prikazati. U devetoj t. j. dubrovačkoj, koja broji oko 11.000 duša Srbi, bež talijanaša, takogjer se nebi smjeli pojaviti! Gdr&ženi sa autvuvmašima dobiše 11, 'slijanaši 12 lječnika, "dok onaj jedah čovjek j _ svijeh mogtičijćh Paučri boja. Hr<' vati ir 13 enii Nie nego' Sr- bi, s tom razlikom, da bo trećinu do- bili pošteno i bez m 'kompromisa, &-kako su gfbi polučili svojih jeđantest, to smio ke vš u svoje doba dovoljno ilustrirali. : i i Ovo je statištika koja dosta znači. i na ko- ju se mislitno, ne može titko (lako odgovarati. | Morala ove stafištikć jest slijedeća . Kad' je jedma stranka u tiida položaju, kao što je položaj sve to više pogoršaje, jer se sireitstvo sve. to fviše budi“ — e: onda “e zbilja“ tiježino stanje može nazvati desperatnim. Ova politički nakaza u Bubrovniku utaplja se danas u vlastitim svojim grčjesitna i pogreškama, a narodnii riječ veli, da ko se topi i pjene se hvata.: Sfma imogo pjeniću, za koje se dubrovačko srpstvo uhvatilo, a to su u prvom ređu utjeha, da srpstvo nazaduje jer ga vlada progoni. Tomu svemu najviše je kriv sadašnji €. k. kotar- ski poglavar, koji je tek: god. 1893 prispio u Du- brovnik, Ovim izgovorima Srbi.,su se na hiljadu raznih načina poslužili, ovako sebe .i svoje priji- telje ; u Srbiji! neprestano tješe radi čestih poraza što ih. doživješe u ovom — kako je došljak pop Jovah Bućin već jednom hrabro izjavio m SM, skom gradu. A sad hajdemć na stiar; : U: prošlom broju“ sDiwosiika“ izišao je sve- čani: člastak proti baruna 'Maroičiću; u kome se u obilnoj Mjert' detakiiše i dubrovačkega hrvatstva. Članak bi: zaplijenjen '&to'žalimo, jer tako ne mo<' žetno iz njega a citirati; ali>u'. nas ga je svak pro- čitid, A kako doznajemo bio je dovoljan broji isti- sakii otireštjen : Zadar, te se tako kud je“ tre: bilo raspisširanii") i io jo ve i ibi 6R | 1:Dnbirdvački' Srbi tuže 86 ina kot: poglavara, jer st, kažu, pod njegovom “upravofi nastali 'svak- Ga o iizgređi; dsk se to prije nije tlogić' 10, Ovoćje odinah 'u početku golema | laž. "Za upitxve stare općine u Dubrdvnika se a zlilizgreda, koji su: počeli: tok! onda Kad, nedija talijansaka kliku: istluvnla s gradske uprave nlaro< dao -ljade, tivak-se spominje, kako god, 1680, 1690. atom;. a. sitna za je unaprijed za Dubrovnik: a rješa A g fior, 4, na po godine fior.,2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije- | u goditi. fior. 4: _50, na po godine flor. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi 1 '\ Pojedi ini DP&j stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da | tiskaju po i 1891, kad .je srpska: sila bila-na vrhuncu, nije se moglo ostati od napadaja sa strane Srba. Hrvat nije mogao mirno Placom proći ni po danu a ka- mo li po noći, jer su srpski plaćenici sa. svih stra- na zadijevali, dovikujuć svakojakih pogrda. Tada su njeki postali glasoviti. Srbi su sve to gledali, smijali se i —-- plaćali. Oni bijahu onda uzgojili četu pridrština, koji su sasvim batalili zanat i ži- vjeli od. insultiranja_ Hrvata. Šta nijesu sve vikali za njekim najodličnijim gragjanima naše stranke, pa i proti samome biskupu, meprežaljenome Matu Vodopiću! God. 1890 najgadnijim izrazima i. urli- kanjem počaštili su putnike Hrvate, koji su; iza Kaćićeve svečanosti mirno putovali po Dalmaciji. To je bilo kod ,,Hotel Miramar“ na. Pilama, Ne spominjemo kako je fukara mnoge naše odlične Hrvate, na mirno srce, kad :nije bilo izbora ni bor- be, zviždanjeni pratila kući. A dok je ,Srpski Glas“ u neprestanim dopisima napadao i samo osobno poštenje Hryata; poštom su lećela anonimna pisma najgotega sadržaja. Tek : tada zaoštriše se i naši društveni odnošaji, dokle ne. prispije.na take siste- matičke navale i zasluženi (odgovor, koji nije niko d Jasno e već oni isti, koji se sada tuže. iza M su Q građu napravili šablazan. .. #Valjđa bi litjeli da im Poglavarstvo stavi na raspoloženje: silu, neka orii mogu i padalje zajedno sa.svojim saveznieim bez brige zapovijedati Du- brovniku i velikoj većini naroda, koji je proti nji- ma? Ili bi željeli da ih mi puštimo, da i unapri- jed kako, iltl;:se [aaudili,:provgciraju. Hrvate koji kad reagiraju — kriv je barun Maroičić. On je imao $s bajunetama i žandarima. obraniti Srbe od poraza, te ih snagjoše, ko što bi ih bio obranio njihov dostojni im politički drug barun Fraio Gon- dola, koji “je: bezočno bez ikakva srama i straha gazio zakon i najsvetija narodna prava na korist Srba i talijanaša. Tada je teklo sve skladno i mir- no. Srbi su pjeskali i vikali Živio Gondolat kako sad viču na Maroičića, jer im nije i on slično pokušao. * No dohvatimo se njihovih jadikovka, da vi- dimo ko bi se imao najviše tužiti, Vigjimo najpri- je zašto se tuže na Ston. U Stonu je općinstvo skroz hrvatsko. U eijeloj općini nema nego samo jedan Srbin — Dr. Antun Pugliesi. cigli Srb živio mirno u tamošnjoj varoši, hrvati su s njim prijateljski postupali, ali kad je dr. Toni mislio, da se dobro ugnijezdio, započne u čisto hr- vatskom Stonu srpsku propagandu. Zaredaše dopi- si iz Stona i njeke makinacije, kojim bijaše cijelj, (da osobno 'zavade odličnije gragjane one va- roši. Započela prava srpska propaganđa: jedne: se | hvali a druge napada, eda se tako rastruje hrvat- stvo stonjske opći ne, Jesu li dakle Hrvati počinili tčliki “grijeh, kad su tome gosp. Piigliesi * — koji se“ti srpske svrhe znao neoblašten poslužiti + ta- gjim' ifnenima, kao: onijem “slavnoga slikara Medo- vić& — jednom zgodom spontario' napravili iskaz, koji nt" iz daleka ' nije“ ratio njihovoj uzruja- nosti Nije fu /Srbima kriv njihov zastupnik sad. hrvatske trgovačke Komore, . koji u čistoj hrvat" ski općini nije htid! da bode 'sautio bilježnikom, n&go “e. kr. oblast, koja'osvem' one istrage, miora-: lsije valjda još poslati četu Hrvate: stonjske, koji su, 1 većim ljudima učinijeto: Dok je ovaj: Pretpista i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi | šalju se Uredništvu. Za oglase, zahvale i ost. ee se 10 novč. po retku, & oglasi koji se više puta pogodbi. li: + Rukopisi se ne raniji. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. mi vrlo. dobro. razlikujemo od - uličnih . uvrijeda pojedinih plaćenika i zviždanja gostima te mirno razgledaju Dubrovnik), ali se nijesu stavljali pod okrilje .bajuneta i vladinih komesara, kamo bi » Dubrovnik“ zaklonio svoju srpsku. stranku, Mož- da on misli da ima na. to i pravo, danas kada e- piskop Petranović i episkop : Milaš, kao:duhovni oci pravoslavnijeh Srba i Srpkinja, u Dalmaciji i_vedre i oblače? + Što je pak bilo u Rijeci? I Rijeka je čisto hrvatska. općina, u. kojoj. nema nego 5 a najviše 6 osoba, koje se nazivlju Srbima. Odmah: na vra- tima Rijeke imade selo Sustjepan, u kome. nema niti jednoga jedinoga Srba. Lani, ljeti, dolazio je timo dubrovački Srbin g. Luko. Bona u barci, te bi do u kasnu noć pod samijem krajem rijeke, pod kućama seoskim, pjevao ili nukao svoje dru- gove na pjevanje srpskih pjesama, i klicanje srp- stvu. To je trajalo mal da ne cijelo ljeto i čeljad nijesu mogla spavati. U neko doba Sustjepanci, koji su svukud pozn 'i kao vatreni Hrvati, pomi- slili su da g. Luko Bona iz prkosa dolazi na nji-. liovu obalu, da ih izazivlje, te su jednom izbućili i_izvi i Iukn Rani i _niođavn_ ornelam_ izanina nju, - ez ikakva nasilja, jer su Riječani bili u kućana' a on u barci. I to sve Srbi pripišuju u grijeh kot. poglavaru, koji je odmah sutradan imao pozatvarati Riječane, jer su usudili se izvi- ždati jednoga Luka Bonu i njegove provokacije! Da-' kle opet bajunetima bra..iti srpstvo, koje bi se onda hvalilo braći preko Dritie * o ovom srpskom. primorju ! POR == _ Isto možemo kazati “i ža Župljane. Ovoga proljeća kad su Srbi i talijanaši tidruženi došli u Župu da čine propagandu proti Hrvatina,“ di naš rod mitom zavode, narod im je. “Qdgovorio demon: stracijom, o kojoj 'se onda dosta pisalo“ i govorilo, Svaka druga stranka sramila bi'se, da doživi ta“ kova šta '0d naroda, megju koji ide, da agituje, a Srbii još traže da ih i tada policija od naroda zaštiti! Zaista divno! Ako je dakle bilo i s naše strane iskaza, ko; je tome kriv? Nikakva oblast, čiju protekciju Sr- bi plačuć vape, koli u Zadru toli u, Beču, . ispred velike moralne sile probugjene hrvatske. svijesti. Krivi su isti oni s njihovom nenarodnom politikom, s njihovom propagandom koju neumorno tjeraju,; krivi su kako vidjesmo s njihovim neprestanim i-, | zazivanjem. Je li čudo kad narod, kome. su , više dodijali, stane reagirati? 'Ta. reakcija najbolji je dokaz, da naš narod Srbe ne ljubi, Qni su ,svo-. Ljim bizantinstvom, špijuostvom, klevetanjem i de- nuncijama pred vladom (a amo se, grade mućeni- cima !) svakoga više zgadili, pa. nikakvi novi.lo- \zneri ni Ljubiše ne mogu ih više spasiti. iz, ka-, ljuže,, u koju ih je, narod. peto . Kad je, za proljetnih. izbora više. ptatina, i. člana gledalo i. kako, im ; jedan + < nijeć gragjanstvo, ime, opstanak, čo- 7 kako, im, bezobrazno u oči velis da ni-; & koje, ih mt rid do adeJal