\U DUBROVNIKU :24.  Novembra 1894.

ti i st zisi 3

izlazi svakom sub:

je slodbroijai i za? došasto. polugodište. i i

o tt

 

 

Risalttiiatvo. $

Srpska stranka u Dubrovniku broji okolo
800 hrišćana (sa ženama i djecom), koji su zad-
njih godina amo se iz Hercegovine naselili. Osvem
ovih imade u gradu još jedno 70-80 gragjana, koji
s& niizivlju Srbima. No to smo mi odavna doka-
zali i niko se nije usudio, da nas pobije, jerbo
smo zaprijetiti, da ćemo iznijeti imena.

U cijeloj: ttabrovačkoj okolici, koja broji 8
dosta velikih općina; nemia 30 (slovom: trideset)
ljudi, Koji se zovu Srbima, a uz to vrše gragjan-
ska prava. I ovo mi kategorično tvrdimo, te sino
priprava svakoga ko mas zanijeće; "dočekati neo-
borivijem dokažima.

! Đubrovački kotar broji svojijeh 40.000 du-
ša. U tomu: kotaru ih adi 8 (isko hrvatskih opći-
na i u nikakvoj Srlicuc smiju 'se/ na «izbore niti
prikazati. U devetoj t. j. dubrovačkoj, koja broji
oko 11.000 duša Srbi, bež talijanaša, takogjer se
nebi smjeli pojaviti! Gdr&ženi sa autvuvmašima
dobiše 11, 'slijanaši 12 lječnika, "dok onaj jedah

čovjek j _ svijeh mogtičijćh Paučri boja. Hr<'
vati ir 13 enii Nie nego' Sr-
bi, s tom razlikom, da bo trećinu do-

bili pošteno i bez m 'kompromisa, &-kako su
gfbi polučili svojih jeđantest, to smio ke vš u svoje
doba dovoljno ilustrirali. : i
i Ovo je statištika koja dosta znači. i na ko-
ju se mislitno, ne može titko (lako odgovarati. |

Morala ove stafištikć jest slijedeća . Kad'
je jedma stranka u tiida položaju, kao što je
položaj sve to više pogoršaje, jer se sireitstvo sve.
to fviše budi“ — e: onda “e zbilja“ tiježino stanje
može nazvati desperatnim. Ova politički nakaza
u Bubrovniku utaplja se danas u vlastitim svojim
grčjesitna i pogreškama, a narodnii riječ veli, da
ko se topi i pjene se hvata.:

Sfma imogo pjeniću, za koje se dubrovačko
srpstvo uhvatilo, a to su u prvom ređu utjeha,
da srpstvo nazaduje jer ga vlada progoni. Tomu
svemu najviše je kriv sadašnji €. k.  kotar-
ski poglavar, koji je tek: god. 1893 prispio u Du-
brovnik, Ovim izgovorima Srbi.,su se na hiljadu
raznih načina poslužili, ovako sebe .i svoje priji-
telje ; u Srbiji! neprestano tješe radi čestih poraza
što ih. doživješe u ovom — kako je došljak pop
Jovah Bućin već jednom hrabro izjavio m SM,
skom gradu.

A sad hajdemć na stiar;

: U: prošlom broju“ sDiwosiika“ izišao je sve-
čani: člastak proti baruna 'Maroičiću; u kome se u
obilnoj Mjert' detakiiše i dubrovačkega hrvatstva.
Članak bi: zaplijenjen '&to'žalimo, jer tako ne mo<'
žetno iz njega a citirati; ali>u'. nas ga je svak pro-
čitid, A kako doznajemo bio je dovoljan broji isti-
sakii otireštjen : Zadar, te se tako kud je“ tre:
bilo raspisširanii") i io jo ve i ibi 6R

| 1:Dnbirdvački' Srbi tuže 86 ina kot: poglavara,
jer st, kažu, pod njegovom “upravofi nastali 'svak-
Ga o iizgređi; dsk se to prije nije tlogić'

10, Ovoćje odinah 'u početku golema | laž. "Za
upitxve stare općine u Dubrdvnika se a
zlilizgreda, koji su: počeli: tok! onda Kad, nedija
talijansaka kliku: istluvnla s gradske uprave nlaro<

dao -ljade, tivak-se spominje, kako god, 1680, 1690.

atom;. a. sitna za je unaprijed za Dubrovnik: a rješa A
g fior, 4, na po godine fior.,2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije- |
u goditi. fior. 4: _50, na po godine flor. 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi 1

'\ Pojedi ini DP&j stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da | tiskaju po

i 1891, kad .je srpska: sila bila-na vrhuncu, nije
se moglo ostati od napadaja sa strane Srba. Hrvat
nije mogao mirno Placom proći ni po danu a ka-
mo li po noći, jer su srpski plaćenici sa. svih stra-
na zadijevali, dovikujuć svakojakih pogrda. Tada
su njeki postali glasoviti. Srbi su sve to gledali,
smijali se i —-- plaćali. Oni bijahu onda uzgojili
četu pridrština, koji su sasvim batalili zanat i ži-
vjeli od. insultiranja_ Hrvata. Šta nijesu sve vikali
za njekim najodličnijim gragjanima naše stranke,
pa i proti samome biskupu, meprežaljenome Matu
Vodopiću! God. 1890 najgadnijim izrazima i. urli-
kanjem  počaštili su putnike Hrvate, koji su; iza
Kaćićeve svečanosti mirno putovali po Dalmaciji.
To je bilo kod ,,Hotel Miramar“ na. Pilama, Ne
spominjemo kako je fukara mnoge naše odlične
Hrvate, na mirno srce, kad :nije bilo izbora ni bor-
be, zviždanjeni pratila kući. A dok je ,Srpski Glas“

u neprestanim  dopisima napadao i samo osobno

poštenje Hryata; poštom su lećela anonimna pisma
najgotega sadržaja. Tek : tada zaoštriše se i naši
društveni odnošaji, dokle ne. prispije.na take siste-
matičke navale i zasluženi (odgovor, koji nije niko

d Jasno e već oni isti, koji se sada tuže. iza
M su Q građu napravili šablazan.

.. #Valjđa bi litjeli da im Poglavarstvo stavi na
raspoloženje: silu, neka orii mogu i padalje zajedno
sa.svojim saveznieim bez brige zapovijedati Du-
brovniku i velikoj većini naroda, koji je proti nji-
ma? Ili bi željeli da ih mi puštimo, da i unapri-
jed kako, iltl;:se [aaudili,:provgciraju. Hrvate koji
kad reagiraju — kriv je barun Maroičić. On je
imao $s bajunetama i žandarima. obraniti Srbe od
poraza, te ih snagjoše, ko što bi ih bio obranio
njihov dostojni im politički drug barun Fraio Gon-
dola, koji “je: bezočno bez ikakva srama i straha
gazio zakon i najsvetija narodna prava na korist
Srba i talijanaša. Tada je teklo sve skladno i mir-
no. Srbi su pjeskali i vikali Živio Gondolat kako
sad viču na Maroičića, jer im nije i on slično

pokušao.

*

No dohvatimo se njihovih jadikovka, da vi-
dimo ko bi se imao najviše tužiti, Vigjimo najpri-
je zašto se tuže na Ston. U Stonu je općinstvo
skroz hrvatsko. U eijeloj općini nema nego samo
jedan Srbin — Dr. Antun Pugliesi.
cigli Srb živio mirno u tamošnjoj varoši, hrvati su
s njim prijateljski postupali, ali kad je dr. Toni
mislio, da se dobro ugnijezdio, započne u čisto hr-
vatskom Stonu srpsku propagandu. Zaredaše dopi-
si iz Stona i njeke makinacije, kojim bijaše cijelj,

(da osobno 'zavade odličnije gragjane one  va-

roši. Započela prava srpska propaganđa: jedne: se

| hvali a druge napada, eda se tako rastruje hrvat-
stvo stonjske opći

ne, Jesu li dakle Hrvati počinili
tčliki “grijeh, kad su tome gosp. Piigliesi * — koji
se“ti srpske svrhe znao neoblašten poslužiti + ta-
gjim' ifnenima, kao: onijem “slavnoga slikara Medo-
vić& — jednom zgodom spontario' napravili iskaz,
koji nt" iz daleka ' nije“ ratio njihovoj uzruja-
nosti Nije fu /Srbima kriv njihov zastupnik sad.
hrvatske trgovačke Komore, . koji u čistoj hrvat"

ski općini nije htid! da bode 'sautio bilježnikom,

n&go “e. kr. oblast, koja'osvem' one istrage, miora-:

lsije valjda još poslati četu
Hrvate: stonjske, koji su,
1 većim ljudima učinijeto:

  

Dok je ovaj:

 

 

 Pretpista i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi
| šalju se Uredništvu.
Za oglase, zahvale i ost. ee se 10 novč. po retku, & oglasi koji se više puta
pogodbi.
li: + Rukopisi se ne raniji. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

  

mi vrlo. dobro. razlikujemo od - uličnih . uvrijeda
pojedinih plaćenika i zviždanja gostima te mirno
razgledaju Dubrovnik), ali se nijesu stavljali pod
okrilje .bajuneta i vladinih komesara, kamo bi
» Dubrovnik“ zaklonio svoju srpsku. stranku, Mož-
da on misli da ima na. to i pravo, danas kada e-
piskop Petranović i episkop : Milaš, kao:duhovni
oci pravoslavnijeh Srba i Srpkinja, u Dalmaciji
i_vedre i oblače?

+ Što je pak bilo u Rijeci? I Rijeka je čisto
hrvatska. općina, u. kojoj. nema nego 5 a najviše
6 osoba, koje se nazivlju Srbima. Odmah: na vra-
tima Rijeke imade selo Sustjepan, u kome. nema
niti jednoga jedinoga Srba. Lani, ljeti, dolazio je
timo dubrovački Srbin g. Luko. Bona u barci, te
bi do u kasnu noć pod samijem krajem rijeke,
pod kućama seoskim, pjevao ili nukao svoje dru-
gove na pjevanje srpskih pjesama, i klicanje srp-
stvu. To je trajalo mal da ne cijelo ljeto i čeljad
nijesu mogla spavati. U neko doba Sustjepanci,
koji su svukud pozn 'i kao vatreni Hrvati, pomi-
slili su da g. Luko Bona iz prkosa dolazi na nji-.
liovu obalu, da ih izazivlje, te su jednom izbućili

i_izvi i Iukn Rani i _niođavn_ ornelam_ izanina
nju, - ez ikakva nasilja, jer su Riječani bili u

kućana' a on u barci. I to sve Srbi pripišuju u
grijeh kot. poglavaru, koji je odmah sutradan
imao pozatvarati Riječane, jer su usudili se izvi-
ždati jednoga Luka Bonu i njegove provokacije! Da-'
kle opet bajunetima bra..iti srpstvo, koje bi se
onda hvalilo braći preko Dritie * o ovom srpskom.
primorju ! POR
== _ Isto možemo kazati “i ža Župljane. Ovoga
proljeća kad su Srbi i talijanaši tidruženi došli u
Župu da čine propagandu proti Hrvatina,“ di naš
rod mitom zavode, narod im je. “Qdgovorio demon:
stracijom, o kojoj 'se onda dosta pisalo“ i govorilo,
Svaka druga stranka sramila bi'se, da doživi ta“
kova šta '0d naroda, megju koji ide, da agituje, a
Srbii još traže da ih i tada policija od naroda zaštiti!
Zaista divno!

Ako je dakle bilo i s naše strane iskaza, ko;
je tome kriv? Nikakva oblast, čiju protekciju Sr-
bi plačuć vape, koli u Zadru toli u, Beču, . ispred
velike moralne sile probugjene hrvatske. svijesti.
Krivi su isti oni s njihovom nenarodnom politikom,
s njihovom propagandom koju neumorno tjeraju,;
krivi su kako vidjesmo s njihovim neprestanim i-,

| zazivanjem. Je li čudo kad narod, kome. su , više

dodijali, stane reagirati? 'Ta. reakcija najbolji je
dokaz, da naš narod Srbe ne ljubi, Qni su ,svo-.

Ljim bizantinstvom, špijuostvom, klevetanjem i de-

nuncijama pred vladom (a amo se, grade mućeni-
cima !) svakoga više zgadili, pa. nikakvi novi.lo-

\zneri ni Ljubiše ne mogu ih više spasiti. iz, ka-,
ljuže,, u koju ih je, narod. peto

.

Kad je, za proljetnih. izbora više. ptatina, i.
člana gledalo i. kako, im ; jedan
+ < nijeć gragjanstvo, ime, opstanak, čo-
7 kako, im, bezobrazno u oči velis da ni-;
& koje, ih mt rid do adeJal