|, “List izlazi svakom ddnastu, i didaa» maje anaprijed za Dubrovnik: na cijela go- |
dinu for: 4; na po godine fior, 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu : na cijelu |

godinu fior. 4: 50, na po godine for. 2: 25; sa inozemstvo flor. 4 i postarski troškovi. 1

Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se

da je predbrojea i za došasto polugodište.

Umoljavamo još jednom naše dužnike da se
požure sa pretplatom, jer mi ne možemo davati li-
sta na veresiju pošto nama ni carinara, ni pošta,
ni štamparija nedavaju na veresiju. Ovo se osobito
tiče onijeh te nam još duguju staru pretplatu, ko-
je.ne možemo više čekati, te ćemo im napokon list
obustaviti.



Samo jednu stranku !

»U Banovini, u Dalmaciji, u Istri, u Bosni,
u Hercegovini, pa možemo reći u Kranjskoj, da-
naš opstoji jedna jedina velika patriotična stranka,
koja ide za ostvarenjem narodnih ideala. A proti
kome je naperen rad te velike strauke ? Proti da-
našnjem sustavu.“

Ovako piše ,Obzor“ u članku, u kome neo-
dvisnim gragjanima trećeg izbornog kotara slobo-
dnog kraljevskog grada Zagreba prestavlja kandi-
data ove stranke, da za nj glasuju.

Nama se srce od radosti širi nad ovom izja-
vom našeg velikog zagrebačkog druga, jer nam ona
pribavlja ne malu zadovoljštinu.

Kad je spljetski načelnik, iza izložbe i dal-
matinskog izleta, kroz svoj organ ispustio mnije-
nje, da se mi u Dalmaciji u stranačkim prilikama
pe možemo sabirati kao oni u Banovini, jer da
su u nas drugi odnošaji — mi smo jedini ustali
protiv ovog mišljenja, zagovarajuć opravdani op-
stavak samo jednoj rodoljubnoj hrv. stranci i amo
i onamo. Ovo je bilo naše čisto uvjerenje koje
smo i nadalje uporno branili, ali našlo se njek:'h
naših pol. ljudi, koji se pokazaše preveć partaji»
čni, te nama odbaciše list zato što smo zagovara-
li ovo veliko jedinstvo Hrvata.

Ova moralna uvrijeda pekla nas je veoma,
no mi mučasmo. Htjelo se da nas dogagjaji obra-
ne, da nam je prijatelji iz Zagreba operu, Oni su
to i učinili.

Jest, braćo! Ako Hrvatska ima da kadgod
postane Ilrvatskom, to će biti samo onda kad sve
ono što osjeća za domovinu uhvati za jedan štap,
kad svi budemo pristaše ove velike stranke naše,
koja je počela da se razvija, Ovako su. radili i
Tal javi: ideja nezavisnosti pod simbolom monar»
hije, koju zamisli Cavour a švjime zajedno pro-
vede Viktor Emanuel, nadvladala je sve ostale i
narod talijanski proslavio je svoje jedinstvo.

Istina je, naše prilike nijesu svukud jedna:
ke: dubrovačke razlikuju se od dalmatiaskih, ove
od bosanskih, banovačkih itd, Ali ovi različiti o-
dnosaji mogli bi iziskivat jedino različitog rada,

nipošto pak novih stranaka, Načelo sastavlja stran-.

ke a ne taktika,

Mislimo da ob ovome ne treba na dugo i ši.
roko razgovarati, jer da je svak uvjeren, a nada-
sve danvs kad nam veliki pokret u Banovini pru»
ža plodove složca rada. Osvrnimo se radije na po-
jedloe predjele.

.. Mi amo u Nubrovačkomu. aložai smo sviko:
ligi, kako.ćemo to. pokazati. došastijeh izbora za
grad Dubrovnik, a. s nama isto. mogu reći i naša
braća Bokelji, Ilercegovei i Bošnjaci. O. Istri i ne
govorimo, ona je uvijek bila uzorom hrvatske i
hrvatsko-alovenske sloge. Naša braća Slovenci raz
dijeljeni su žalibuše, ali ao i tamo izvrsno shvaća
ideja jedne stranke, te velika i slobodoumna stran-
ka gBlovenskog Naroda“ voju goji i širi. Ostaje je»
dino Dalmacija čiji stranački  odnošaji, u kolike

U DUBROVNIKU 22. Aprila_1898,

šalju se Uredništvu.

tiskaju po pogodbi.
P "I

A KRVAT

Pretplata i oglasi puaćaju se upravi ,Orvene Hrvatske“ u Dabrovaiku a dopini

.. LJ
,



Za oglase, zahvale i oste plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta

si se me vraćaju. Listove uefraokirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

=

imadu pokranjski i širi politički značaj protežu
se i do nas dolje.

Kad mi i ovu sponu budemo razvezali, kad
se i u Dalmaciji bude naći složno sve što  iskre-
no ćuti za slobodu domovine, onda se tek može
govoriti o općoj hrvatskoj stranci, stranci narodnog
i državnog prava. Mi ponovo zagovaramo  dalma-
tinski sporazum, koji bi se mogao protegnuti ba-
rem do nekih nuanca. Mi se nadamo da će se do
toga brzo doći. Naši neprijatelji, vrijeme i naši ro-
doljubi pomoćiće nas da se proberemo,  otrijezni-
mo i sakupimo pod jedan barjak.

Do ovih je zadojih da se ovaj korisni pre»
dlog o ustroju jedne dišiplinirane stranke što pri-
je izvede, pak onda što Bog dade i sreća junač-
ka. Imaćemo neprijatelja, ali imaćemo i jakih sa-
veznika.

Dogagjaji preko dorino

Za prošesti broj brzojav nas je izvijestio o
prevratu koji se odigrao u Beogradu. Deder da
suda — kad smo obaznali potapkosti i kad _ smo
čuli što drugi o ujemu sude“ — i "mio kojdviskre-
nu rečemo;

Nova vlada ne sastoji čisto iz radikalne
stranke. U kabinetu ima i naprednjaka, te je 0-
vaj jedna smjesa iz gorijeh srpskijeh stranaka,

Da, gorijeh: dapaće od najgorijeh. U Srbiji
opstoje tri stranke : radikalna, naprednjačka i li-
beralnu. M: nemamo napram n kojoj kakvijeh sim-
patija, ali moramo istinu reći, kad se o njima
bavimo, Napredvjačka je stranka načelno najgora
i ako broji cvijet srbijanskih trgovaca, odvjetnika
1 srednje inteligencije. Radikalna je najbrojnija a:
u ujedno i najnevaljanija. Njezini ljudi biće do-
bri da viču, biće izvrsni Šoviniste ali ne dao Bog
takih »patrijota“ našemu narodu niti ikojoj zemlji
da š njom upravljaju.

Ostaju još liberalci. U svoje vrijeme, kad su
liberaici sjedali na vladanju, mi smo bili opazili
našem drugu Obzoru“ da ih preveć hval:, te ih
tako podupire, nadodajuć da su i oni naši protiv«
nici. Suda možemo nepristrano reći da su liberal-
ci najbolja srpska stranka, Za zadnje radikalne
viade ovi su bili u velikoj manjini. Radikali su
zemlju upropašćivali i sve više zaduživali, a što
su nama učinili nije potrebno ponavljati. Oni sa
bili dotle doprli svojim strančarenjem, da svojim
pristašam nijesu ni poreza uzimali — činjenica
kojoj revne u povijesti nema, Naravno da su ta-
da činovnici, vojska a i sam kralj ostajali bez pla-
će, ali se zato u sve muhove tjerala politika voli-
ke Srbije.

Jovan Ristić, jedini državnik koga ima Srbi-
ja, uvidio je kud će se ovako doći, On je kao re-
genat hotio da zlu stane na. rep smjelim grcstrom :
radikale otpustio s vlasti a na rasi umjesto do-
veo liberale.

Ovi su htjeli i u“ Srbiju dreda nera
red. Ali bez većine u skupštini ne vlada se, a oni
imabu neznatnu manjinu, Zato su svim silama pre-
gouli da za novih izbora za se dobija: narod, Ali
narod nije stajao na pjihovoj visini, srpski! narod
nije rio, on je kakvi su mu njegovi radikalci.



"o wi nastojali pokrpiti fnaneije štednj

vrtom, poda ot Mlao 9 toa Ilja V

k



utjerivanjem zaostalog poreza. Nego tim sui narod
i Milana ražestili. Narod je volio onima koji su si-
pali srpski novac. u propagandu proti Hrvatima,
on nije praštao liberalcima što su to na svijetlo
iznijeli kad su našli kase prazne; narod se odu-
ševljavao za Paši oji mu nije pobirao poreza
čego mu je obećivao Dušanovo Carstvo. A libe-
ralci — iz straha da opet ne dobiju upravu zem-
lje veliki državnici i da je konačno ne upropaste
— upotrebise i silu da narod prignu k sebi. Nje-
što postigoše,. Sa izbora vratiše se pobjediocima
sa većinom od 8 4 glasa.

Ovo najbolje karakteriše moralnu propast .u
kojoj čami srpski puk.

Kad se skupština otvorila, radikali i napred
jaci, prosvjedujuć proti povredi ostava* iz nje
istupiše. Mi ne govorimo, biće ga liberalci u čemu
i povrijedili ali samo zato što su voljeli sačuvati
kraljevinu nego ustav. U toliko Dokić se vratio is
Pariza gdje se sa Milanom dogovarao. Sve je bilo
pripravljeno izmed raskralja. i radikala. Vlada i
regenti nijesu ni naslućivali oloju, kad izvenada
za večerom kralj-dijete ustane, proglasi se puno-
ljetnim te opkoljen pouzdanim oficirima zatvori
regente, otpusti hberalce i poda Dokića — svom:
učitelju — nalog da sastavi kabinet. Vojska polo«
žu zakletvu — a nurod ? Narod je priredio veliko:
veselje, radikalima iskazao ovacija, vikao ,živio1“
pred stanom jednoga Milutina Garašanina a derao
se ispred kuća Ristića i Avakumovića! Radost i:
veselje nije svršilo. Narod očekuje Milana, koji a--
ko se do danas nije vratio u Srbiju, svakako je:
na putu. :
Ovako se napreduje u Srbiji. Mi ne žalimo:
sudbinu liberala, niti smo joj se začudili, jer je
bila naravna: gdje puk bira sebi vladu, bira je 0+ -

.naku kakav je i sam. Srbija nije mogla da uči-

ni iznimku.

Eto nam dakle opet na pozornicu srpske po-
litike Milana i Garašanina koji, iza drugih skrive-
ni, ravoaja udesom zemlje. Evo nam opet junaka
Slivniće, koji će zejedro sa šeniialnim radikalima
preporoditi Srbiju i postaviti je na čelo slavenstva
na Balkanu. To su već dokazali, :

Ali budimo iskreni. Danas mi ne možemo
gojiti niti najmanje simpatije za onu zemlju, kao
što nemamo iskre sažaljenja za onaj narod, Oni
od onamo ruju protiv nas, oni agituju megju pra-
voslavnim protiv naših narodnih aspiracija, tnješte
da so mirno zabavljaju svojom kućom gdjo im ni- >
kad posla ne fali. Mi nijesmo niti koraka napro-
dovali, a da to oni nijesu zažalili, mi nijesmo ni-
ćta valjana stvorili što nam: oni, nijesu svojatali,
Sad će opet dijeliti hiljade za propagandu. ,Šr: .
bobran* i družina moraju mahnitati od veselja. .

Mi ne znamo što će se -izleći iz ove naše
borbe. Aii znamo da najveći dioskrivice pada na
Srbiju, odakle nijesmo nigda čuli bratske rijeći, ni
onda kad su se naši velikani znojili oko sloge Sr-
ba.i Hrvata. Oni će učiniti Veliku Srbiju? Eto
im Garašanina neka im je učini. Hoće li osvje- '
tati obraz pred slavenstvom 7 Kao im Milana. |

> Jest, u Srbiji se odigrao državni prevrat no
ne u boljenego u gore. Oto je Baš sud; Mi se
mošemo i prevariti, ali odviše posnamo oalu' te- |
om | sugjena braća i njihove ovijesno glava, u da “bl'v€:
W dodi. mm