srpske novipe još trube da su Hrvati ukrali Srbi- ma, jezik, narodne pjesme i što tija znam još što. Srbi govore, da je fonetički pravopis izum Vukov, a da je Vuk bio Srbin, potom da je i fo- netički pravopis srpski pravopis. Vukov izum fonetički pravopis!.:. a stari lodijanci, Grci i drugi narodi, koji su pisali po izgovoru, zar su ti naučili od Vuka tako pisati ? — Vuk nema ni tu zaslugu, što bi bio u našoj lite- raturi prvi počeo pisati fonetički, jer je dobro poz- nato da su naše stare knjige gotovo sve pis“ane pretežitom fonetikom. A te stare kujige jesu ve- ćim dijelom kojige hrvatske. Hrvati su dakle da- leko prije Vuka pisali fonetički i po tom ne mo- že biti, da su oni taj pravopis oteli Srbima. Ali ge fonetički pravopis zove ipak Vukovim pravo- pisom | — Jest, zovu ga tako, i to je zato što je Vuk u najnovijoj perijodi naše književnosti bio prvi, koji je zaveo taj pravopis i što ga je on sveo na nekoliko pravila. Mogao bi sada možda kogod reći, da je Broz u svojoj knjizi uzeo od Vuka ona fonetička pravila i radi toga da su Hr- vati oteli Srbima pravopis. Ali on je, kako sam u predgovoru svoje knjige piše, samo u prvom dije- lu ,izradio pravilo u glavnome prema načelima, kojih se držao Vuk i Daničić,“ pa i tu je dapa- če gdješto odstupio od njihova pisanja. Tako n. pr. Vuk piše šlepote, opražojeti, ražljutiti se i t. d. Ba ši Žž; futur vidjeću, vidjećeš i t. d. bez £#; Svrbijeti, grmljeti i t. d. sal]; — dok nasuprot Broz uči, da treba pisati sa gi z: sljepota, nas- ljednik, posljednji, opraznjeti, razljuti se i t. d.; utur sa # i odvojeno: vidjet ću, vidjet ćeš i t.d; bez 2 svrbjeti, grmjeti i t. d. A drugi i treći dio svoje knjige izradio je Broz sasvim samostalno. To nije on od Vuka uzeo ui po Vuku izradio. Kako stoji dakle posao s fouetičkim pra: vopisom ? > Fonetićko je pisanje, t. j. načelo ,piši kako se izgovara,“ vladalo u hrvatskoj knjizi daleko prije Vuka, to nije po tom nikakvo srpsko pisa- nje. Vuk ga je doduše prvi sveo u pravila, ali su ta pravila bila još veoma nepotpuna, a neka i ne- tačna. Broz je ta pravila ispravio i nadopunio. On je sastavio knjigu, kakovu Srbi još nemadu. Sastavio ju je za Hrvate. Po svemu tomu jasno je da je to ,Hrvatski pravopis.“ Nego stavimo sada da je fonetički pravopis zbilja Vukov izum. Pa zar zato, ako su Hrvati u- desili svoj pravopis po njegovu, da su ga Srbima ukrali ? A nije i Gaj bio udesio hrvatski pravo- pis prema češkomu? Zar ga je zato on Česima ukrao ? Jesu li Česi zato zahtijevali od Hrvata, da svoj pravopis nazivaju češkim, kako bi Srbi za- btijevali, da ga nazivaju srpskim ? Pravopis je jedna stvar koja se tiče samo forme, kako i pismo, brojevi i ta. Ovake stvari ostaju svojina jednoga naroda sve dotle, dok ih drugi narodi ne stanu upotrebljavati, onda ih i oni dobiju u svojinv. Ovake su stvari uopće svačija svojina. Jeli igda koji narod prekoravao i psovao drugi što je ovaj počeo pisati ortografijom ili al. fabetom kojim on piše? To se zaista nije nigda dogodilo, niti će se dogoditi. Po svemu ovome svak vidi da mje nego kle- veta i budalaština srpska vika po novinama, da su Hrvati oteli Srbima pravopis. Kleveta i buda- laština je njihova vika, da smo im oteli jezik i narodne pjesme, jer se još nije mogao naći ouaj koji bi dokazao, da je jekavština srpsko narječje i naše narodne pjesme da su srpske pjesme. Na svo tu viku i galamu Hrvati se ne osvrću, mu se ovi imadu sramiti da su počinili kakvo nepo- šteno djelo. Srbi da — oni se imaju rašta srawi- ti, jer oni sbilja kradu Hrvatima, ono što ovima pripada. Oni su bezobrazno posrbili Šenou, prem- da eo 9. ovaj smatrao sgoljoim. Hrvatom. Mi u- Meč fonetički pravopis, žad bi to i bio abilja ski pravopis, ne bismo učinili veću sramotu s. što bi učinili n. pr. Francezi da usvoje_ nje mačko (gotičko) pismo; ali Srbi posrbivši Šenoa, učinili su sramotno djelo, kao da su Francezi po- francesili Šilera. Mi primivši fonetiku mijesmo ni- šta novo dobili, jer smo mi jedan pravopis imali 1 prije toga mi amo ga samo promijenili a promi- jenili smo ga najviše sa to da utremo put, ba- rm u kojisi, jedinatvu hrvatakoverpakom; Srbi po« srbivši Šenou dobili su mešto ćega prije nijesu f- mali i što nije njihovo i na taj korak nije ih do- vela bratska sloga, već prkos i mržnja na Hrvate. Evo u čem je razlika. U Zagrebu. »Obzor“ i ,Hrvatska“ donose prigodom po- bjede sjedinjenih opozicija u 1lIem izborništvu gra- ga Zagreba, krasnih i patriotičn h članaka. Evo nekih potankosti : Jedini činovnik g. Pajo Gaboj računarski vježbenik, koji se usudio glasovati proti magjaro- nu Pliveriću a za Dra, Amruša, bio je odmah su- tradan otpušten. Nijedan Srbin nije glasovao za magjaronsko- ga kandidata a četiri su glasovali za opoziciju. Ovakovi bi se Srbi lasno s Hrvatima nagodili ka- ko bi sami htjeli, jer ovakovo srp3tvo ne bi bila negacija Hrvatske domovine. Mnogi su činovnici suzuma na očima glaso- Vali za magjaronskoga kandidata Pliverića. Teta ,Agranerica“ je bila priredila članak 0 magjaronskoj pobjedi — ali ga je morala raz- vrći. Dr. Pliverić, koji rek bi da je zastupnički mandat držao kao u žepu, bio je priredio velik i djajan objed — ali... hrvatska je svijest pobije- dila. Doktor Pliverić ovako a jedan starac od 70 godina, porijetlom Nijemac, ua napastovanja i za. strašivanja nekog plaćenika odgovorio je iz svoga kreveta : ,Ma se zemlja otvorila i progutala ko- libicu moju sa mnom i sa svim mojim ja svoju hrvatsku gemlju igdati neću." Žao nam je što Za grebački listovi ne donose ime ovoga poštenjaka. Nakon svršena izbora svjesno je gradjanstvo ushitno dočekalo novoizabranoga . zastupnika i o- duševljeno klicalo: živio Dr. Amruš, živio Dr. Frank, te pjevalo: Ljepa naša domovina. Dr Amruš ganut na tako sjajnom dokazu probudjene hrvatske svijesti, zahvali svojim izbor- nicima ovim krasnim rijećima. »Hrvati | ganutim srcem zahvaljujem se va- wa, dičnim izbornicima Illeg kotara prijestolnice hrvatske, koji ste mi dali svoj glas. Vi niste dali glas Dru Amrušu, nego svetomu principu hrvat skoga državnoga prava. (Burno odobravanje). Slo- žui smo bili, braćo, za to smo pobijedili. Vi zna- te, da av. pismo veli da je pakleni gjuvo donio razdor na ovaj svijet; a Bog, ovaj najuzvišeniji i- dejal, on je Bog sloge, Bog ljubavi, Bog poštenja, Bog slobode. A šta mi hoćemo? Mi hoćemo po- štenje, a na temelju poštenja hoćemo ujedinjenje slobodu, samosvojuost Hrvatske Mi ne ćemo ništa tudjega, ali ne damo niti naše; mi ne ćemo revo- luciju već hoćemo svim ustavnim srestvima da po- lučimo ujedivjenje, slobodu, samosvojnost Hrvat- ske. (Trajpo, burno i frenetično odobravanje). Do- zvolite da se ovdje pred svima zahvalim D.ru Fran- ku, koji je neumornom svojom eneržijom toliko doprinio ovoj pobjedi (Živio Dr. Frank). Zahva. ljujem se gradjanstvu koje uije marilo nikakovih žrtava da činom pokaže svoje oduševljenje za sve- to hrvatsko državno pravo. Zahvaljujem se hrvat- skim krasoticama, koje su nam o bok stajale u toj svetoj borbi. Zahvaljujem se omladini, našoj uzdanici | Živio Hagenaurer, prvak odbora | Žiwili svi vil Živila nada sve i na sve vijeke naša pre- mila otadžbina Hrvatska |“ Tisuću i pet stotina gradjana pozdravilo je ovaj govor ; iz grla od 1500 ljudi zaorila se ope- ta krasna pjesma : Zjepa naša domovina. Uskli- cima : šivio Dr. Amruš | živio Dr. Frank | živila Hr. vatska! vije bilo kraja. Kad jo povorka prošla is« pred kurije preavijetloga biskupa Quglera, posdra- vila je zanosno štovanoga i ljubljenoga prelata. Brekup ve pojavi na progor. Živio biskup Gugler | odjeknu opeta is tisuću grla, Isti se prišor pono- vio pred stanom D.ra Račkoga. Pogled po svijeta. — Govorka se da se kraljica Natalija kani povratiti u Srbiju: Na 21 0. mj. bila je u Se- vastopolu. — ,Brpska Zastava“ priopćila o ko mazit liberalnih sastopnika, koji pok 190. bi da je bio izradjen po samom Kistiću. Manifest ug ustalo govori i ovo: ,Noćni začetak vlade, koja je jedina odgovorna kako Zs čin svoga po- stanka tako i za posljedice cijeloga dogadjaja, sa- svim je u skladu sa tamnim putovima, kojima su uvijek hodili radikalci i napredojaci ...... Mi se vraćamo u krug svojih izbornika, bogatiji sa jedno iskustvo a siromašniji sa jednu predsudu.... sNovine svakojako tumače izreku“ siromašniji za jednu predsudu.“ Neki je tumače tim da će libe ralna stranka biti odsele hladnija prema dinastiji. — Kralj Aleksander pisao je svojim rodite. ljima, da je ukinuo ukas, kojim su bili prognani iz Srbije. — Mnogi ruski listovi pišu zabrinuto o do- gadjajima u Srbiji. gNovosti“ pišu da Dokić nije ni ćim pokazao svojega prijateljstva prema Rusiji i da Rusija ne može vjerovati ni novim ministri- ma Nikoliću i Franasoviću. — Vojnički list »Das Armeblatt“ donosi 0- Štar članak proti napadajima u magjarskoj zastu- pničkoj kući pri raspravi o proračunu proti zaje- dničkoj vojsci. — Američki Slovaci poslali su preko ured- ništva ,Slovačko-američkih-novina“ 1000 for. za obitelj zatvorenoga Svetozara Urbana Vajansko- ga. Miče se | — Brzojavljaju iz Bruselja na 20 0. mj. da su zaključci komore u pogledu općega prava glasa te odluka radnićke stranke da se opeta pri- one na rad, utišali u velike dosadanje nemire, — Kcalj Talijanski slavio je ovih dana svoj srebrni pir. Svi su dvorovi bili zastupani. Ovom je prigodom bio u Rimu i Car njemački a našeg vladara zastupao je nadvojvoda Rniner. — Ferdinand Koburg vijenčao se je na 20 o. mj. u privatnoj kapeli ville Pianore. Govorio je otac vjerenice vojvoda od Parme, govorio je Ko« burg, pak je govorio i Stambulov te izrazio ve« selje bugarskoga naroda !! — Brzojavljaju iz Londona na 22 0. mj. da je Home rule u sinoćnoj sjednici donje kuće pri- hvaćena većinom glasova. — Nadjvojvoda Rainer stigao je u Rim na 20 o. m. Kralj ga je dočekao na kolodvoru. Pri vožoji do kvirinala pučanstvo je rimsko klicalo nadvojvodi : živio! Car njemački i Carica prispje- li su dan kasnije. — Na 21 0. m. bili su otvoreni pokrajioski šabori u Gornjoj i Donjoj Austriji, u Kraujskoj, u Bukovini i u Voralbergu. — Zadarska Smotra donosi žalosnih vijesti O austrijskim iseljenicima u Brazilu. Kaže da se velik broj iseljenika obratio glavnomu konsulata u Rio de Yaneiro neka bi posredovao kod brazi- ljske vlade i isposlovao im kakovu pomoć. Prijaš- nja braziljska vlada bila se obvezala da će pri- pomagati naseljenike do prve sjetve, ali je da- našnja vlada odrekla svaku potporu. Naše posla- ništvo u Rio de Yaneiro bilo se zauzelo kod bra- ziljske vlade, ne bi li od vje što isposlavalo e da se ublaži nevolja naših iseljenika, ali sve uzalud. — Tirolski je sabor otvoren, ali zastupnici talijavski, vjerni nučelu ustege, nijesu se pokazali. — Oprovrgava se vijest o sastanku našeg vladara sa ruskim Carem, — Po najnovijim podacima austro-ugarska mouarbija može u ratno doba ataviti pod oružje 1:815:370: momaka redovite vojske. Domaće vijesti. Zabranjeni komera, = Poglavarstvo je za- branilo komera, što su ga Makarski rodoljubi. ka nili prirediti u proslavu sjedinjenih oposicija u Banovini, Mi se tješimo tim, što ovake sabrano jače uzbudjuju brvatska oarodnu svijest, i od ve like su koristi dobrej stvari. Naši se listovi jol“ vtot bave o komergu u Varašdinu i o svečanom banketu u Brodu na čast vrleg otadšbenika F. Folnegovića, koji je vi, nastajao orla ajedinjvaja vposiiju,