š < Dobro došli | . Još nas malo časova dijeli od milijeh prija- telja, koji dolaze u Dubrovnik da zajedno s nama slave narodnu slavu. Njeki se dapače već megju nami nalaze. Mi im svijem iz dna srca kličemo : dobro došli u ovu starodavnu Dubravu slobode, u grad, koji je svegjer vijerno gojio, goji i gojit će narodne ideale! Dobro došli braćo mila! Velika narodna mi- gao već uas odavna spaja, te ne treba mnogo da nas razumijete, da nam u iskrenu dušu zavirite, Ali kulturre naše slave i lično nas upozoaše : mi umo dobri znanci već od slavlja u junačkoj Ma- karskoj i stolnom Zagrebu. Dobro nam došli! Vi nas častite i veselite vašim pohodom, a mi vas dočekujemo onom usr- dnošću, kojom i vi dočekivašte naše sugragjane, kadno se zajedno oduševljavasmo na to krepči rad za dobrobit zajedničke nam domovine. Veličanstvo genija opet nas našlo skupa, da utvrdimo stari Vez poznanstva i<prijateljstva. Dobro nam došli! Ovaj naš slavni grad 0- tvara vam širom vrata, a naši sugragjani neustr- pljivo čekaju, da vas bratski zagrle; da vami, braćo Bokelji i Dalmatinci, zahvale na muževnoj borbi za sveta prava našega naroda ; da. vas, ju. nački sinovi Bosne ponosne i kršne Hercegovine, poljube u edvažno čelo ; da se dive vawi, sivi so- kolovi s one strane Velebita, kao mudracim i u- čenjacim kojim se Slavenstvo ponosi; da vas poz- drave, neumorni Istrani, i da vemi, predstražam hrvatstva na zapadu, zahvale na vašoj neustraši- voj borbi. Dobro nam došli ! Dobro nam došli ljubljena bračo i časna gospodo! Velike duševne sveze tako nas čvrsto spojiše, da moralnom silom narodnog jedinstva i Neretvu presušismo i Velebit srazismo. Za nas već ne ima danas ni rijeka ni brda da nas dijele, ne- go da nam prirodnim čarom krase domovinu i da nas još bolje vežu s jednokrvnim rodom. Dobro nam došli! i kako vi nas nekada lju- bezno karaste kad bi se vašim gostima nazivali, tako ni vi nijeste gosti u našemu Dubrovniku ; vi ste u svojoj kući, te kao ravnopravni ukućani slo- bodno raspolagajte s nama u čemugod vas poslu- žiti možemo. Dobro došli hrvatska braćo! Mi se nadamo da će te zadovoljni otići iz drevnog Dubrovnika, te ako je koji od vas došao sa i najmanjom pred- sudom, tvrdo smo uvjereni, da će je odmah nestati. TU Dubrovniku nalazite jednokrvno pleme ; pitomi naš puk, naši gragjani, na glasu sa svoje skladnosti, naši junački Žopljani i Konavljani, na- ši obrtoi. Gružani, Riječani, Stonjani, naši hitri otočani, koji vas svi grle i ljube, to su vam pra- va braća po krvi, po mislim po osjećajim. Dobro nam došli! Ponosom se poklonite pjesniku velikanu, kome se sutra spomenik otkri. va ; vi ste svome slavlju kao malo ko doprinijeli. [Svi pravi Dobrovčavi, stari apobornići zajednički. jeh nam narodnijeh svetinja, pozdravljaju vas naj- srdačnije, vapeći da čim prije svane dan našega sjedinjenja. A i vas srdačno pozdravljamo, braćo Srbi, koji pohagjate naš slavni Dubrovnik : nikud sreće, da vas možemo dočekati u povoljnijim okolnosti- ma. Žestoka borba, koju danas s vama vodimo, ni malo nas ne priječi da vas priznamo najbližom nam po krvi braćom, jedvim snama narodom. U ovom velikom slavlju iz dna iskrene uvoje duše vapimo, da što prije dogje čas, kad naši narodni dušmani ne budu već našom pomoću, to jest u gavezu s jednim od nas, na nas jurišati, i kad će- mo mi ujedivjenijem silami braniti od svakog na- padaja narodnost našu. Vas pak, braćo Srbi is preko granica, neka pe iznevadi, što ,vam ovako govore oni, o kojijem ste možda čuli, da se proti srpstvu najveće bore. Teške naše političke prilike, prijeka nužda, sahtijevaju da se odlučno opiremo koaliranim silama napesenim prsti našemu imenu j našim svetinjam. Vašijem ravnanjem u ovoj pri. godi, vašijem uplirom, mogli biste mnogo dobra _ učiniti; vi bi mogli ljubezno 1 tapješno sav di ti one k an m. rade sa don Ukr AJ iji dolo pram Ulo pa lu s S “ TVViZA kažite da bratski mislite | osjećate | A nas eto sPtavnih. Nego da opet povratimo k vama, mila hr- vatska braćo. Veliki Sur“: slavlja, koji nas nalazi ovako mnogob pa okupu sa asvijeh strana krasne nam domovine, neka bude svjedo- kom naše sloge i naše snage ; neka svakoga uvje- ri, da se Hrvat pije, odrekao, niti će se ikad od- reći svojih prava ; neka bude novim dokazom na- še težnje za jedino spasonosnim sjedinjenjem u krilu majke Hrvatske. U to ime i opet: dobro nam došli! Živjela Hrvatska! | Hrvatsko državno pravo. Poznato je kako je Crnković napao na hr- vatsko pravo nazivajuć ga ,šupljom frazom,“ po- znato je da su maši gjaci na bečkoj universi de- monštracijom proti Crnkoviću pokazali svoje ne- godovanje na njegov govor, a cjelokupno neodvis- no hrvatsko novinstvo vajoštrije ga osudilo. Svak je gledao na Klaića, tog jedinog hrv. delegata s ove strane monarkije, neka ou odgo- vori napadajima vatrenog magjarona. Dr. Klaić je odgovorio ili bolje ustao da od- govori. Nijesu mu dali da svrši, dapače bijesu mu dali ni da počae, već je njegova prijava izazvala presjedničku krizu. Ipak ojemu je pošlo za ru- kom da jasno i odrešito odbije Crnkovićeve na- padaje, da ustvrdi kako državno pravo ,nije šup- lja fraza nego sveto naše pravo.“ S naše strane mi dok ne odobravamo postupak stanovitih faktora, koji ne dopuštaju da se u austrij- skoj delegaciji brani ono što se u ugarskoj na- pada, zadovoljni smo sa g. Crakovićem i sa g. Klaićem: Prvi je donio nepozvan pred delegacije hrvatsko pitanje a drugi ga je zagovarao. A kad mi vidimo i one političke ljudi koji u našem stranačkom razvitku uživaju glas ,pre- već umjerenih,“ kad ih vidimo, kako i oni zajed- no su s nama u kardinaloim našim načelima, mi otale zaključujemo, da su ova načela narod osvo- jila i da će pobijediti. Klaić je u politici mnogo umjereniji od Cru- kovića. Crnković je kao Hrvat retrograd najgore vrsti, ali kao pristaša ugarske. državve ideje, on je najpretjeramji šovinista, koji se ne boji ni da narod izazivlje. Klaić je po svojoj ćudi više opor- tunista, ali čovjek liberalnih načela, koja ne do- puštaju da se pravo gazi. Ako ustaje na pjihovu obranu krivi su samo oni koji ih tlaće. U jednu rijeć: izjava Klaićeva za državno pravo, uprav zato jer'je učinjena od ćovjeka u- mjerena i oprezna, djelovaće na stanovite krugo- ve onako kako je lani djelovala slična izjava kne- za Švarcenberga. Oni su se na oštri glas mlado- čeha i hrv. opozicije već privikli. Ali ovi ih re- serviravi elementi iznevagjuju. I Da u protivnicima hrv. prava ima malo zdra- va razuma i političke predvigjavnosti, oni bi ove glasove i ova načela sami ozbiljno uvažili, prije nego im se nametnu naravnom silom vlastitog razvoja. Primiti ih onda znači ostati poražen. Naši Dopisi. Trst, 19 Juna. Na 18 0. m, na 10 sati u jutro uastao se pod predsjedanjem zastupnika M. Mandića ovogo- dišnji glavni zbor polit. društva ,Edinosti*, kojem su prisustvovali g. zastupnici u carev. vieću Spin- dić i Laginja, pak nadalje istarski zemaljski sa- stupnici Dukić i Jenko; trščanski Gorup i Dolenec, Poslje pozdrava predsjednika, u kojem se dotakao tršćanskih izbora, gdje je društvo istaklo svoju djelatnost, visoko dršeć narodnu zastavu, pokaza- lo da smo mi faktor s kojim se "mora računat, ali kad se je gakucalo na naša vrata, nije preda- lo čast naroda, već je tako djelovalo da će nas se dobro osjećat naši protivnici, i ako vas naš rad pogubnija ?_. neće nikad.izać | mi Para sk “BH ki pom a ee u sipao prvo stro 1 jezgrovito račun o svom djelovanju. Vi. ste pratili njegov rad, i poznata su vam eva otezanja i krznarenja naših i Slovenskih zastupnika kad se je ustrajao novi klub hrvatsko-slovenski, kojem ni sad ne pripadaju, pod isgovorom da je konserva- tivni potreban da se ne spoje poljaci sa ljevicom. Kako da bi to dugo trajalo, kako da nebi uvidje- li poljaci da bi došo na njih red, kad bi nj druge slovene pozobali. O tom vam dakle pisat. Jedino ću vam spomenut onaj dio Ze u kom je tumačio hrvatsko državno. pravo. nd P da nema hrvatskog državnog prava. u. bi ga morali stvorit, jer je to jedini ze On nam zajamćuje neodvisnu vlastitu državu na teme- lju zakona, i jedini je uvjet da možemo opstojat, razvijat se i napredovat a da se ne utopimo u moru germanstva ili talijanstva. Hrvatsko državno pravo iztiče iz povjestnih dokumenata u kojim se crta odnošaj izmegju kralja i naroda, a najbolje se prikažuje iz biranja babsburga va prijestolje hr- vatskih kraljeva na Cetinu g. 1527 i pragmatičke sankcije 1711. Jasno je to pravo za Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju, pak za Bosnu i Hercego- vina, onda za Slovenske ,dežele“ te Istru, za ko- ju je isti bečki kabinet dokazivao mletačkoj re- publici da pripada hrvatskom kraljestva. Hrvatsko državno pravo ne iziskuje da se ime Slovensko utopi u Hrvatsko, već čuva da se oba ne utopi- mo u tugjinštini a u hrvatskoj državi biti će do- voljao prostora za obe skupine i hrvatsku i slo- venačku. Govor je bio burno prekidao, i moogo- brojna skupština, sastvjeća najviše od obrtnika i gospodara slovenskih bila je na vrhuncu oduše- vljenja za brvatsko državno pravo. — Spomenuo je nadalje megju ostalim kako je radio za spojenje Bosne na temelju hrv. drž. pra- va, što bi bilo od neprocijenive koristi za cijeli naš narod, kao i za dinastiju. Slušatelji izbornici iz mirnog crtanja rada ovih dvaju zastupnika zapazili su ogromnu razli- ku izmegju njih i ostalih slov. i hrv, zastupnika koji su u Hohenwartovu klubu a osobito Trš. za- stupnika Nabergoja. Iza drugih razpravljanja, ko- je su večinom lokalne naravi, i rad toga od male važnosti za vaše štovane čitatelje, sjednica se za- kljućila_ s izborom novog odbora, koj je izpao u radikalau smislu. — Zagreb, 20 Juna. Poznato je čitaocima ,Crv. Hrv." kako se je ponio delegat Crnković u ug. delegaciji, zani- jekavši opstanak hrv. državnom pitanju. Prije ne- koliko dana reče isti ministar rata glede češkog državnog pitanja, a što to znači ? Znači : tješiti se da vatra koja ti već zahvati krov nije doprla još u sobu, pa i dalje spavati, Mi se nadamo da će jednom doista nestati ovih pitanja i onda ćemo svi biti zadovoljni. Do koga je neka stom što više va- stoji. Taj može svoje ime i ovjekovječiti, Vlade sa odgovorne narodu u ime vladara, dakle im je duž. nost da vladaju pravedno, obzirno i valjano, a ne da krivč gledaju narode, koji se usugjuju inako misli- ti nego li ljudi koji su na vladi. Govoriti, da hrv. i češ. državnog prava nema, zoači samo nijekati im prava, a što se otale može isleći sluti svaki samo ne oni koji su na vladi, jer neće, jer im je do vlastite koristi (za primjer služi Craković) ili jer nastoje makar nenaravno uzdržati moć svo- golplemena pad drugim plemenom Tu ravno- vjerja nema. Tezulja svo ve vrti sad amo sad ta- mo, no jezičac njen pokazuje, da mjera nije pra- vo odmjerena, te treba ili dometavti robe ili odu- zeti utega, Tako će jednom biti u Aostriji. Ona je već jednom oćatila da ue imože svojim narodi- ma apsolutno vladati, ratovi s Pruskom prisiliše ju da popusti Ugrima, koji šiibošo glavno mje- sto u monarkiji. Ne mogu vam kazati e je ogorčenje ovdje pobudila izjava Crokovićeva. Dok se on sa- da smije i veseli, mrzi ga kao i njegovu strasku sve što je hrvatskog u Hrvatskoj. Mršaja dakako ne smije najavu, jer će ju ugušiti najbrutalaija sredstva, no ko .. da ova nin mržnja nije pital is te tvrdnje čine sali nepri. ak posao, noge Nijemci