< Zeue goje i sade vinogradi, jer se težak na sve ove

-
*

radnje naučio, pak inu se ne čine teškim. Tako

< &e do koju godinu biti i s duhanom.

—...

“Ljetos je u dubrovačkom kotaru gojilo du-
han 545 kuća, te će predati gruškom uredu za 300
kvintala duhana. Gojiteljima u Stonu, Slanomu i
Majkovima biće plaćen duhan ali pod uvjetom da
ga parobrodom ili lazjom dovedu u Gruž, gdje će
ge urediti i u snopove složiti te poslati u €. k.
austrijske fabrike duhana, koje će ga dalje pa ra-
zne načine manipulirati. Posjednici iz cavtajske

“ općine i to iz Pločica, Poljica, Vitaljine itd. dove-

stiće duhan sa financijalnim parobrodom koji će
ga ukrcati u Moluntu. — U Bokeškom kotaru

* gdje se duhan goji od g. 1891 imade 546 gojite-

. lja a može ge računati na 200 kvintala prihoda.

Ove godine dakle država će platiti za du-
brovačko-bokeški dehan oko 40.000 fior. jer se
ovaj prosječno može računati 80 novč. po kilogra-
mu, dočim u Hercegovini većim dijelom prosječna

“ cijena ne iznosi više od 60 novč. Kako se iz u-
“ vogi vidi, sko se naš puk dade s voljom i ljuba-

vi oko gojitbe duhana, to će nam biti od velike
koristi i donositi lijepth gotovih novaca, jer nije

* pogibelji da duhan, kao na pr. naše konavosko vi-

no, ostane doma ne prodan. Ovdje ne treba tra-

“ žiti mušterije.

Još ćemo nešto istaknuti što će našu gojit-

“ bu duhana poduprijeti, a to su umjetna gnjojiva.
“ Naši težaci još nemada ni pojma što su to umjet

na gojojiva, al mi se vadamo da će, što poljodjel-

“ ski zavod, što država, a navla-tito inteligentni po-

sjednici utrti put ovomu korisnomu seljačkomu
pomagaću. \

Umjćkn« gnjojiva su različito sastavljena,
prama tome za koju su bilime. Zato se na pr.
pomoću umjetnog gojojenja može duhan gojiti po

“ više godina na jednom te istom zemljištu, jer ova

gnjojiva vraćaju tlu taman ona hcaniva, koja mo
je lanjski duhan izvadio, štu naš životinjski gujoj
nije u stavja da učini. Ovomu će se u nas još
moogi smijati, jer je vaš puk od prirode protivan
svakijem novotarijama. Ali neka se paši stariji

* seljaci spomenu koliko su se ovi rugali sumpo-+

ravanju loze sve dok nijesu vidjeli, da ovo kori«
sti proti lugu (maći). Tako su se rugali štrapa-
nju protiv peronospore, ali danas su već u Ko-
navlima mridane svi vinogradi poštrapani i lijepo
uspijevaju, dok drugovdje peronospora otrgala je
polovinu. Tako će se smij«ti i umjetnom gojojivu
za duhan, dok se ne uvjere o njegovoj koristi, što
neće dugo potrajati, jer je naš puk od prirode
pronicav i oštrouman.

U toliko neka i nadalje goje duhan. Ove
prre dvije godine biće im malo teško i neće biti
ioliko dobitka. Došastih godina ići će bolje i ku-

. risnije — samo Bože dobre volje!

. Naši Dopisi.

Mostar, 12 Septembra.
(Ima toljagaša i u Mostaru). — Gospodine
Uredniče! Od nazad 20 dana pojaviše se i u nas
toljagaši, benger onih čibukaša što su bili na slavi
Guudalićevoj u Dubrovniku, samo što je ta razli.

ka, da eu čibukaši bili iz najprostijeg stališa, faki-

nA i drugih i još k tomu plaćeni, Što su za ona
dva dana nosili čibuke, a naši toljagaši su tobo-
žnja hrišćanska inteligencija, megju kojim se va-
lazi i činovnika. A sad čujte kako se je organizo-

- vala četa toljagaša. Jedao porezvi vježbenik, kome
- sad neću imena iznositi na javnost, zamolio je do-

pust radi slaba zdravlja, te mjesto da pogje zdrav»

“gdje oporavit, ode u Derventu, te donese, kako se
" govori po gradu, oko 400 toljaga, koje su teške
.:0od 1 oke do 2 oke. Tako prispije š njima u Mo-
: star. a sad se rasprodavaju po 1 fior, i 20 novč,
<a mnogom siromašnijem tako zvanom srbinu dije-
- lo se i džaba. Ne zoamo iz kog se fonda plaćaju
- one, što se besplatno dijele, a jasno nam je za ko+
< ju svrhu nabavljene. TA već su htjeli u dva puta

pokušati toljagašku moć u kafani Europi, ali im

no pogje za rukom. Sve ovo naša policija zna

Zar će so srpstvo širit toljagom kad nemo»

da povjenaicom? Bramita sa ili ata ao malo poka:



zali kad se 'vratiste iz Dobrovnika kad se dera-
ste: Živio srpski Mostar!“ ,Živio Guodulić !“
Slava Spahiću!“ sa onom plaćenom dječurlijom
koja se je cijelu noć derala po gradu? Pa kad se
je sveštala crkva u/Blagaju od vas nije mogao pu-
šten ćovjek putem proći, da ga nijeste zakinuli.
Koliko ste braće Muhamedanaca uvrijedili, kad su
ge vraćali iz Blagaja! Nije li to već prekoračilo
svake granice, a sad hoćete toljagom da širite srp-
stvo. Kakvo srpstvo i smokve u Hercegovini!

A sad na drogo. U tvornici dehana ima je:
dan činovnik, koji se je usudio našim djevojkam
trobojnicu iz kose vaditi, a to kako čujemo po
nagovoru nekog svoga druga takogjer toljagaša,
koji je vježbenik kod tvornice duhana. Čudimo se
da ravnatelj tvornice ne opomene dotičnog gosp.
da se ne javlja i ne kreće u naše djevojke, ta što
mu smete trobojnica koja se nosi u kosi? Nije to
ništa nova ; ta prije neg je i tvornica duhana us-
tanovljena, naše su djevojke kitile se trobojnicom
pa i za vremena Mangodića, kad je skoro polo-
vina teko zvani srba špijuniralo u kog ima hrvat+
ska trobojnica na prsima, naše su djevojke kitile
se sa trobojnicom. S toga preporućujem dotičnom
gospodinu da se mane ćorava posla, jer za poslje:
dice on bi odgovarao.

A sad tako zvanim srbima toljagašima po-
ručujemo da nezna Hrvat što je strah, pa makar
svi se toljagam oružali, a našu policiju upozoru-
jem da pregleda i uzme u obzir togljage, jer za
posljedice ne znam ko bi drugi odgovarao ako ne
gospoda kojim je vlast u ruci.

U ostalom primite, gosp. Uredniče, pozdrav
od Vašeg Delije.

S Pelješca, 14 Septembra.

Na malu gospu bijasmo na Srestlu. Bio sa-
jam, pa sve vrvilo od svijeta. Jedva se protura-
amo do jedne gostionice. Tu naredismo da što za-
ložimo i baš da ćemo za stol sjest, a unutra stu-
pi on — gospar_Niko ; — stupi mirno i ponizno
i poziravi nas svijeh naokolo. Nemalo se začudi-
smo s toga. On, koji se drž'o grande comme le
monde (kako je ono rek'o pokojni V. Hugo), pa
diže na pola nepoznatu društvu klobuk ; on, koji
je uvijek s bukom i reverencom u društva zalazio,
pa tako potanšan sada . .. . Što bi to moglo da
bude ? — pitasmo se u čudu.

Doznasmo odmah. Do sad je gospar Niko
ovamo bio dočekivan uvijek lijepo i prijazno, a
ovoga puta ni da mu se ko javio; do sad je to-
liko nakita prodav'o (što je la morale svega), a
ovoga puta nijednog — i to je ubilo gospara Ns-
ka A ubila ga i druga. Malo prije mu doš'o je-
dan iz Rata, koji je u njega biv kupio u dug ne-
što nakita i donio mu novac (koji po pogodbi ni-
je im'o još da donese) i predao mu ga uz riječi:
Na ti, što ti dugujem ; neću da imam jednog srbo-
gutonomaša za vjerovnika . .. Ovo ti činim ja, a
učiniće ti i avi iz Rata, koji su ti što držani. 1
više ne dohodi k nama, jer ćeš doći zaludu ...“
Dakle ni tamo — uzdahauo je Gospar Niko i
čelo mu se još više namračilo.

Sjedosmo. Naše i njegovo društvo sjedilo je
vis.a-vis jedno drugome. Preko objeda pane ra-
zgovor i va politiku. Gospar Niko, koji je izme-
gju vašeg društva im'o jednog znanca . . . ons«ko
di vista, stane odmuh da se ispričava — kako oo
pe ide za srpstvom ; njegovi stari da su se služi-
li talijanskim jezikom, pa s toga da se i ou služi
— a u partite se on ve prti. Jedan odličui trplja-
nac se digne na to i reče mu, da mu se ugalud
sad umiljivat i pretvarat. Na Trpanj mu o Miho-
lju nije: potreba ni da dobodi, jer ne samo, što
mu niko ništa veće kupit, no mu neće vi mjesto
dat, gdje bi mog'o prodaju da namjesti.

Gospar Niko ga je sa na pola sklopjenim
rukama molio, da ne bude taki, nego da mu pro-
kura nać mjesto, a onda mu ih je onaj gospodin
ojbrusio — ksko stoji da valja. Gospar Niko se
pokunjio na toi nije progovorio više ni rijeći,

Poslije objeda pogjosmo u Jaojinu, Ng prv
nam se dopaoe ta mala, ali uredna varoš. Proše-
tasimo ue kroza nju i nemalo se sačudismo, vide-
6i malne na svakoj poboljoj kući do 40 cm veli-
kim počatnim slovima napisano: Živjela Hrvat.
ska i Starčevići“ Dosvasmo tom prigodom od
prijatelja, kako au Janjinaai bili uvijek dobri Hr-



vati, ali do Gundulićeva slavlja bijahu-mirni i n4
zanimahu se toliko za narodnost; — od. Gonduli-
Ćeva slavlja pak — sve k'o da se preporodilo .. ,
Djeca jedva progovaraju, a na jeziku im: — Ži.
vjela Hrvatska; po kafanama, mješte ništetnijeh
razgovora, raspravlja se o politici — sve u duhu
Čistog hrvatstva; mladost, mješte običnih ljubav.
nih popjevaka, popijeva hrvatske rodoljubne pjes-
me; — na plesu, mješte klobuka nosi crljene ka-
pice, a prsa, mješte cvijećem, kiti brvatskim ko-
kardama. — Da srce raste, kod sva: to gledaš...
Ne možemo nego da sa višim bađerol.
stvom ovo iznesemo na javnost, da je na pofalu
dičoh Jiojinava. Tako valja! Naprijed samo —
allons enfanig de la patrie, pa ćemo doći jednom
do cilja. A Srbi siromasi, gdje god ih je neka se
kopreaju — odzvoniće im brzo sveisto. Pogjemo
li ovako naprijed, zaludu će im bit svaka udruži-
vanja i svi kompromisi — izmegju nas i po svoj
hrvatskoj Trojednici. :
A vašigi srbakovićima tamo za snameniti
kompromis sa autonotašima, ponavljamo riječi
jednih naših novina: — prosit, braćo Srbi, Ne-Sr-
bi. Megjutim — vrijeme grudi po Kotaru kule;
vrijeme gradi, vrijeme razgragjuje — pa eda i
na njih dogje red! Mi, pa mi.

4



Pogled po svijetu.

— Prigodom proslave kralj. reskripta od 12
septembra 1871! proglašeno je iznimno stanje za
guad Prag i okolinu. Obustavljeni su članci 12 i
13 temeljnih državnih zakona. Obustavljena je tako-
gjer i porota na godinu dana. To je narod jako uzru-
jalo i bilo je nereda. Do jučer zatvoreuo je 60 osoba.

— Velike priprave č.ne Francezi da što bo-
lje dočekaju rusko brodovlje, koje će na 13 doš.
stići u Toulon. Posjet ruskog brodovlja drže kao
odgovor na velike njemačke manovre, koje su se
ove godine držale u Metzu i Loreni i kojima je
prisustvovao i kraljević talijanski. Carnot će poći
u Toulon da dočeka flotu, a zatim će časnici biti
pozvani u Pariz.

— U nakoadnim franceskim izborima propa-
li su i Floquet i Clemenceau. To sn žrtve panam-
skih skandala. Danas umjerena republikanskih
stranka broji u saboru 310 zastupnika, te može
vladati bez potpore radikalace.

— Naš kralj nalazio se ovih dana u Boroš«
Šebešu u Ugarskoj, gdje se obdržavaju velike
manovre.

— U Brazilu je gragjanski rat, Bilo je više
ovećih okršaja. Admiral Mello započeo je na 13
ov. mj. bombardiranje tvrgjave Baje.

— Na 12 ov. mjeseca počeo je u Kdlošva-
ru drugi veliki proces proti Rumunjima. Na op-
tuženičkoj klupi sjede urednici rumunjskog lista,
Tribune.

-

Domaće vijesti.

Ovih dana poslali smo našijem predbrojni-
cima posiv na prelplatu. Umoljavamo ih, da se
pošure.

Nova pobjeda. — U Tolminu u Goric. pri
naknadnim izborima za pokr. sabor izabran je je-
dooglasno gref_ Alfred Coronini, vatreni Sloveuac.

Općinski činovnici. Na 2. došastog mješeca
držat će se na Vieću skopština općinskih činovai-
ka. Raspravljaće se vrhu osnove a ustanovljenje
mirovinske zaklade sa općinske činovnike (tajni-
ke, blagajnike itd.) |

Za drušivo sv. Cirila i“ Metoda u Istri. —
Hrvatska sveučilišna mladež u Požegi us sudjelo-
vanje gospogja i gorpogjica priregjuje na 17 0v.
mjeseca Večernju Zabavu s plesom. Čist prihod
namijenjen je društvu ov. Čirila i Metoda u Istri.

Umro. — Poznati i proslavljeni poljski sh
kar E M. Andriolli, koji je lani putovao ne-
dim: semljama umro je u Naljecovu u. ,

Hajduci. — Oko Kostajnice pojavila se čela
hajduka kojaj je oa čala pribjegli šandarski straš-