Organ Strojilaša braneći svoga dičnoga za- stupnika žigoše ,hrvatski novinarski lopovluk,“ koji gživb slažju i obmanom,“ te nam javlja, da je Bonda supotpisao Klaićev prijedlog, za nj gla- sovao;ja da“ nas bolje potuče donosi u originalu prediog Klaićev, ispod koga stoji ime Bondino debelijem slovima tiskano, Pa kad je sve to uči- nio, onda u opravdanomu gnjevu viče na nas pri- šivajući nam kojekakve epitete toljagaške publike. I mi bi zbilja bili oerojeni, da klika nije počinila jednu malu, vrlo malu pogrešku, a ta je što je ova izmislila one gornje riječi, za koje veli da smo ih mi napisali. To joj u ostalom nije prvi put, jer još je poznato kako su falaficirali histo- ričara Gefrdresa. Neka nam kaže ,Dobrovnik“ kad smo mi re- kli, da je Bonda glasovao protiv predloga Klaiće- va. On će to dokazati onda, kad nam njegov pa- tron episkop Ružičić dokaže, da je u svojoj glaso- vitoj povijesti pisao istinu. U br. 49 Crvene Hrvatske“ stoji ovo: ,0- “vaj predlog (Klaićev) primljen za prošlog ministar- stva u vojničkom odboru kao resolucija, nije bio uslišan, nego se prešlo na glasovanje zakona ka- ko je bio predložen.“ »Svi dalmatinski zastupnici glasovali su pro- tiv novog zakona. Jedini Bunda bio je onaj koji se je općemu glasu zemlje suprostavio...“ Mi smo dakle govorili ovdje o novom zako - nu za domobranstvo i ukorili srpsko -talijanaškog Bondu što i on unije glasovao protiv njega, u kom bi slućaju bila sva Dalmacija protestirala, a ,Du- brovnik“ piše, da smo mi rekli da je Bonda gla- Bovao protiv prijedloga Klaićeva ! Ovdje ne može biti posrijedi nego dvoje: ili : tovarstvo il: bezobrazluk. Bilo jedno ili drugo opet je karakteristika — poštenja srpske štampe. Stanje u Srbiji. . Ova. da ia sreća. naša naisrodniia zemlia na. lazi se u potpunom rasulu. Stranačka borba baci- :la je u moralnu i materijalnu piopast. Zadnja kriza udaljila je s vlade ona dva ra- dikala koji su nešto vrijedili. Sada Srbijom vlada genera! Sava Grujić. Dok on vlada, činovnici, kako smo prošlih dana čuli, gladuju iačekivajući da im kane ono ja- dno plaćice. Zvamo da presjednici sudišta za vi- še mjeseca nijesu primili ni pare. Ali ih ne fali Paju Jovanoviću neka napada Hrvate ! Ako činovništvo plače, ni vojništvo se ne smi: «je. U Nišu, kako pišu iz Beograda, gostioničari neće više da: daju časnicima hranu, jer ovi ne primajuć novaca, stvaraju dug na dug. Pralje ne- će više da im peru rublje. Moguće da će ovo biti malo pretjerano. Ali ako je i polovica istina, dosta je. Razbojništva su se posvuda raširila. Napa- dači nijesu samo prosti seljaci nego i »'oteligen- tnije* osobe, Tu se osobito ističu radikali koji na grozoi način napadaju svoje ,politiške protivni- ke.“ U pretprošlom mjesecu bilo je 20 ubojstva, 25 razbojničkih napadaja i nebrojeno podmetnutih požara. Nazad malo dana u Negotinu sudac (radi- kalac) umorio je svoga ,političkog protivnika* li- berala. To je nečuveno. — ——— Naši Dopisi. Sarajevo, dne 18 Decembra. Drago bi nam bilo izvjestiti vas, ali o ćem baš izvanredno nemamo, osim to da neprestano evo 6 mjeseci čekamo vladinu potvrdu za usta: povljenje Narodnog pjev. drušiva , Trebević," To Nam je za veliko čudo da toliko u ueizvjesnom stanju o stvari čamiti moramo. Molba i pravilnik gu predati još polovicom Jola 0. g. o tom se je Čitao brzojav u ,Obzoru,* zatim su se do nekoli- ko mjeseca. opet zvali neki gragjani da bi se ne- Mo popravilo u Pravilaiku, pa i tome se čudimo, pošto je ovaj Pravilnik ravan onom Trebiojskog društva, uSlovvij*, jedino Mo jd povišeno odbotničko ose- | qa blje i plaćanje članarine. Kod Vis. Vlade su gra« gjani išli pitati do 10 puta, pak se uvijek obeća- va. Istina dozvoljeno nau je sastajanje i poućavanje, pak bi molili gdje je zapelo da prohoda. — Ule- ma i uopće gragjanstvo je zadovoljno imenovanjem Reis-el ulema i Direktora Šerijatske škole. Još je nešto što nam je u velike čudnovato. Kako čita- smo da je u Mostaru zabranjena, što prije nije bi- lo pjesma ,Živjela Hrvatska!“ ,Živio Starčević!“ što se je u nas baš pri koncertu Ludbreškijeh Hr- vatica izvagjalo i pjevalo. Ovdje se pogovara da Baron Kučera nije išao u Moštar 2a izvid pozna- te nam afere o zatvoravju i progonstvu Hrvata u Mostaru, nego samo da se luftira, jer kako do- znajemo iz Mostara, nije o stvari huo ni saslušati osobe: ali svakako nešto znači da su Fogler kot. prestojnik u Mostaru i Galanthay njegov sljunkt na izmjenice ovih daua bivali u Sarajevu. Da ste nam zdravo. Zivila Hrvatska! V. Z. Mostar, 20 Decembra. Gospodine uredniče! U nas se otpočela gra- doja nove vakufske kuće, ali je gragjevna oblast zabranila bacati zemlju u rijeku Neretvu, koja u neposrednoj blizini te gradnje teče, nego moraju zemlju tjerati u južni logor, jedan četvrt sata da- leko. Šta to znači, da se vakufu to zabranjuje, ko- je bi se bez ikakve smetoje dozvoliti moglo, a ri- šćanim se to dragovoljao dopušta. M. P. ovdašoji trgovac gradi jednu kuću, od koje svu zemlju u Neretvu ispred naše džamije baca, i time ne samo da javnom prometu smeta, jer sada ispred vjegove kuće od kamena 1 sipori- ne tek da mogu jedna kola proći, nego još je Zasuv put vodeći u džamiju, tako da skoro se ne može u nju za molenje Boga pristupiti. Ovo po- tonje bilo je već kako se čuje više puta gragjevnoj oblasti prijavljeno, nu žali Bože, sve prijave ostaše bez uspjeha. Isto ovako dopušteno je M. Š. ovdašnjem trgovcu a vakuća ne. Neka dakle gospoda čitaoci sude šta to znači. Muhamedanci su uvijek bili najvjerniji poda- nici naših oblasti, ali bogwe sada kako vide ko- lika je razlika kod oblasti u postupku prama mu- hamedancima 1 rišćanima, bogme im nije milo. Imao bi se mnogo i mnogo tužiti, no pošto pozusjem da cijenjeni list Crvena Hrvatska“ ne- ma prostora ni za važnije predmete, hoću da pre- kinem ali prije nego to učinim još jednu ću napo- menuti. U nas se počeo raznositi glas o nekakovu opet izselenju, jedino radi agrarnih stvari, jer ne samo da se veoma sporo riješavaju, pošto ima ta- kovih čija parnica traje po desetak godina, a ima koji su u godini 1891 dali tužbu, pa još do da. Das ni prve pozivnice nać raspravu dobili nijesu kaon. p. Ai... Gj... nego još od sto tužba .tek dvi-tri pravo vagju. — Da reknemo, da u ovom pogledu vlada na- stoji kmetstvo ukinuti t.j. od aga zemlje, tako ovako oduzeti, to nije, jer ne bi hrišćanin, kad tuži muhamedanca_ kmeta radi kmetskog odnošaja skoro uvijek parnicu dobivao. Sahibul hajrat. Bosna, 17 Decembra. U mnogo dopisa čitamo tužbe, da «e hrvat- stvo u Bosni 1 Hercegovini progoni. Čitali smo kako su se skidale hrvatske trobojnice, kako se društvima zabranjivalo da se zovu hrvatskim ime- nom, donapokon kako su u Mostaru bili pozatvo- reni vjeki koji su pjevali hrvatske pjesme. A Sr. bima je to sve dopušteno? Pitaće kogod: kako to? Lijepo U Sarajevu oni imadu erpsko-pravoslsvnu opštinu, srpsko+ pravoslavno pjevačko društvo a to imadu i drug- dje po Bosni i Hercegovini ; imadu nadalje svoje srpsko-pravoslavne učitelje, srpsko-pravoslavne pu- pove, uopće čitav srpski aparat koji je uam Hr- vetima navijestio žestoki rat. Nama pak nije hr- vatsko ime ni dopušteno, Ali stvar se tako ne ima, Hrvatima nije do. pušteno hrvatsko ime kao narodno ime. Da bi oni bijeli to ime upotrijebiti kao osnaku, niko ne bi imao ništa protiv toga. Da mi na pr. osnujemo društvo pa da mu metnemo nasiv hrvatsko katoli- mi mislimo da se bosanska vlada čkog društva, tomo ne bi protivila, da bi joj to bilo Bile, Naravno da mi na to nemožemo prestati. Naša katolička vjera obilježjem je vjerskoga čuv- stva, a nikako ne može biti obilježje naše narod- nosti. To se samo može dogoditi kod onih naro- da, kojim je vjera sredstvo politike. Pozoato nam je da je jednom od vlade ista- kuuta bila ova želja, ali bez uspjeha. Mi ne može- mo pomiješati vjeru i narodnost, jer bi se smije- hu izvrgnuli, a to nam milo nije. Naši Srbi sve što imadu krstili su dvojakim imenom. Jedno im je svakako dobra izlika, a da oni sami do dužnosti koje su Šujim spojene malo drže, najboljim nam je svjedokom ojihovo moral- no zapuštenje. U Hrcegovini izmed pravoslavnog puka još opstoji 1. zv. kradačina ! Ako im je dakle srpsko ime dozvoljeno to je jedino kao vjersko ime, koje su oni protegnuli i na narodnost. Na ovo htjedosmo da Vas upozo- rimo, a sada da ste nam zdravo! Luka. Pogled po svijetu. — Gregrov govor o izvimoom stanju učinio je veliki utisak u svim češkim krugovima, koji o njemu još i danas raspravljaju. Žalosno je da gu staročesi svom žestinom navalili na Gregra, jer to nemilo priječi sjedinjenje obijuh stranaka. U Moravskoj mladnčesi neće ni da čuju o primir- ju sa staročesima. — Carevihsko vijeće zatvorilo se. Januara se otvaraju pokrajinski sabori. Vlada se boji naj- većih neugodnosti u trolskom, češkom i dolnjo- austrijskom saboru. — Magjari su silno uzrajani. Nekoliko za» stupuika na saboru u Bukureštu podiglo je svoj glas u obrana prava narodnog svojih suplemenja- ka u Ugarskoj, koji tamo trpe kako je poznato velike nepravde. — Orispi je u Italiji sastavio novo mini- starstvo. Oa se izmirio sa De Rudini i obećao da će se zauzeti, da Italiju izbavi iz pevoljaog sta- uja. Miuistar fiuaucija Svunino modificiraće raz- mjerje poreza, ali niko neće da tegne u vojsku, koju bi radi štednje trebalo obaliti na 10 zborova. — Franceska je komora velikom većinom primila sve zakonske osnove, koje su naperene protiva anarhistim i anarhističnoj štampi. Istodo- bno izagnini su iz republike svi sumojivi strauci. Njemačke novine opetovano donose, da je presje- dnik Carnot pokrenuo internacijonalno dogovara- pje vlasti kako da se anarbismu stage na put. Svak hvali prisuće duha presjednika komo- re, koji je kod je puknuo Vaillaotov dinamit nape- ren protiv njega najvećim mirom rekao; (dospo- do, sjeduica se nastavlja! — Svi sabori izjavili su mu svoje brzojavno saučešće. : Domaće vijesti. Na rasmišjanje. — Prebirajuć jedan dopis 'z Bosne, pude nam na pamet ova: ,l! Dintto Croato* donio je do sada više puta vijest, da je nekoliko Slovenaca prešlo na pravoslavnu vjeru. Kad bi se recimo svi ovi Slovenci sakupili i ustro- Jili svoju parohiju i svoju opštinu, kako bi se ova imala nazvati? Da li srpsko-pravoslavna, il slo- venačko pravoslavoa opština ? Desetgodišnjicu banova. — Spljetski narod ima značajnu vijest o «lesetxodišujici bana Khuena i o banketu priregjenom njemu u čast. Tu su se uvjereni i neuvjereni magjaroni patjecali, ko će bolje metania-t: negdnšnjem gjurskom županu, a zagrebučko graujan to pozdravilo je vjihove ,Ži- viol“ — šutnjom i otsućem. Drušivo sa pućku prosvjelu. — Dolje niše priopćujemo poziv, što vam je prispio is Spljeta, u kome se nukaju rodoljubi, da se upisuja u ovo novo ustrojeno društvo. Mi ovu lijepu namisao što toplije preporučujemo i uprav molimo vaše prijatelje, da se ovom posivu ne ogluše, Novi pol. list. — Poslije pobjede u Brodu, odlični tamošnji rodoljubi odlučite da novom go- dinom pokrenu avoj list. Ovaj će se svati ,Po- savska Hrvatska,* a stajaću na programu njena oponisija, m