boos > začin ata otočki lako moći .sva pogoditi, a kad bude nepristran, uvjeren sam, da se neće niti vladi niti narodu zamjeriti. — A evo kako: kada bude poznavao dobro i tačno. Bosanske. odnošaje, pišaće pravo i nepristrano, a time će obje strane uviditi svoje dobre i zle strane, te će — kako je sasma na- ravno — obje nastojati da zlo ostrane; a možda bi to zlo u zajednici ostranili. — Jer ovom zlu niti je kriv kakav bajagi vladin apsolutizam, niti narodni konservatizam. Sasma je drugo nama, što se dade. ostraniti čistim, poštenim i požrtvovnim radom i nastojanjem. Pa deder, da se malko pobolje zauzmemo za same sebe. Ne bi li dobro bilo, da se učini jedan sastanak izmegju našijeh nafoddih: prvaka iz cijele Bosne i Hercegovine, te da se u tom sastanku malko sporazamimo i sporazamo tiđa- rimo jednim pravcem, da se spasimo očite propa- sti, koja nam prijeti. Mislim, da bi to vlada doz- volila, jer je vlad« prijateljica naroda. Mujo. Naši Dopisi. Bosna, Februara 1893. (Prvi muhamedanski: grof?) Pod ovim na- slovom donijele su zagrebačke , Narodne Novine* članak, prenesen iz njeke magjarske novine, u ko- me se piše, da je Mehmed beg zamolio Njeg. Ve- ličanstvo, da mu podijeli naslov grofa.“ Mehmed beg se pozivlje na zasluge svoje, obitelji, što ih je stekla podupirući princa Eugena Savojskoga u njegovoj vojni na Bosnu. Za te zasluge već je car Leopold 1, podijelio obitelji plemstvo. No tada su Kapetanovići bili kršćani. Kad su prešli na islam Austrija im je oduzela plemstvo, pošto je kod po- ligamije teško ustanoviti legitimnost djece. Nama je čudnovato da je Kapetanović za- tražio ovaj naslov. On je beg dakle plemić, a beg (bey) vrijedi, ako ne više, a ono barem toliko ko- liko grof, pa zašto dakle odbaciti svoj titulus da ihvati tuciega? Oavem toga kad bi Kapetano- jedne Šerijatske ustanove, a to je poligamija. Dru- ga je psk, da koliko je muslomana pod tugjim ve- levlastima, te koji su stekli plemstvo pod Sulta- nom, tima plemićima nijesu velevlasti nikad iz. mijenile naslova u svoje plemstvo, jer su oni to dobili od svog sultana, kao vladara ujedoo i vjer- skog atarešine. Ta dva razloga ne dopuštaju da Kapetanović postane ,grofom.“ Ne kažemo da oni imadu kakvu zakonsku silu ; njihova je isključivo moralna, koja. za nas. vrijedi svejedno. koliko i prva. Meat Ako li naslov primi, Mehmed beg bi se mo- rao. odreći serijalske ustanove. A kako će to dje- lovati na mubhawedance? Idemo da vidimo. Sarajevo, 9 Februara, , (Gragjanski bal.) Prem nijesam nikakav no- vinarski dopisnik, ipak ne mogu mimoići ovaj ve- levažni dogagjaj, koji će bez sumnje biti od ne- procijenive koristi za našu budućnost. — Ta skoro je opće mnijenje, da mi mubamedanci nećemo s pi- kim sloge, da nijesmo nakloni civilizaciji i t, d, Ali ovaj bal pokazao je da mi muhamedanci ima- mo volje i čvrste volje za napredak i opće dobro. Istina da piži živalj ne može da se za to brine i to unapregjuje ; to je zadaća njegovih prvaka, pa narod kad vidi, da njegove vogje imaju volje ga opće dobro, kada oko toga nastoje, bez dvojbe će ga on slijediti. — Da je tako najbolje nam svje- doči ovaj ples, koji je bio upravo izvrstan, a po- najviše posjećen od strane Muhamedanaca. Tu se vidilo najodlićaijih aga i plemića sarajevskih, a bilo je i hodža. — Tu je bilo i drugog gragjan- atva ; prvih činovnika, njihovih gospogia i t. d. 'Tu se upravo vidio divan sklad, a sve je bilo ga- dovoljno i upravo uzbićeno s velje radosti, — Ova plemecita misao potekla je iz najodli- čnijih Mrugova ; a za presjednika ovoj komiti pro- bran je najodličniji gragjemiu Sarajeva grada i paj- popolarniji, čovjek naše domoviue — Koud ef. Kulović! — 1 zbilja je komita upravo sretao u- slk, bod ririo, Ul: panja fa s rog prosjednika, Ovo je. dokas_ veliki, ; koliko 1 -ća. — Kulović je poznat sa svoga čelik značaja i kako ljube svi gragjani bez razlike vjere Kulovi- neobične enerzije za narodne interese, kao pravi branić narodnih prava. Ovaj prokušani rodoljub sko- ro dva decenija stoji na braniku narodnih prava. Ni- ti burni dogagjaji niti prezir sa stanovitih mjesta, ne pometoše ovog rodoljuba u njegovim plemeni- tim načelima. — On uvjek više gleda preko same stvari, nego li u formu; uvjek mu pred očima lebdi sreća natoda i domovine. Ovakav čovjek ka- kav je Kulović, ponos je i prava dika cijele nam Bosne, a osobito -nas Muhamedanaca ; a najviše Sarajlijama, jer je on dijete njihova grada. Pa Sarajlije i štuju avoga prvaka. Tako i sad pri o- voj zabavi: pošjetiše najodličniji bal, & ne samo mladež, nego i starci, koji se možda u to i ne re- zome, koje to i te zanima, ali oni dogjoše za to, da. iskažu počast svome prijatelju Esadu. Evala im! Preko 150 bilo je Muhamedovaca. Zabava i- spala u najboljem sjaju. Prinosa dosle preko 2500 ' forinti. — Prinosi su okrenuti u dobrotvorne svr- he, a to da se otolen osnuje fond, iz kojeg će se podupirati Muhamedanski gjaci, koji su na školi, te koji dobro uće i lijepo se ponašaju. Dakako o0- ui gjaci, koji su siromašni. Ovo je Kulovića pre- dlog, što ga je predložio u prvoj sjednici državoj za taj bal. Predlog je primljen jednoglasno. Ku- lović je u istoj sjednici predložio, da bi se u Sa- rajevu osnovala javna knjižnica, u koju da se na- bave poučno-moralne i sabavne knjige. Bio bi do- zvoljen ulazak svakom, ko je voljan da čita. Kojiga bi bilo : na turskom, arapskom, hrvatskom i nje: mačkom jeziku. To je vrlo plemenita ideja. 1 taj predlog uzvojei je jednoglasno. O tom se sad a- mo radi, živo radi. Dao Bog te što prije da &c oživotvori | — Ele ova dva hajirli posla biće sva kako od velike koristi za budućnost, a zasluge Kulovića povjest će zabilježiti. X. Sarajevo, 12 Februara. Prije njekoliko mjeseci vratio se amo Hasan Hafiz ef. Hadži Jahić sio preminulog Hadži-Jahi- ća imama Careve Džamije. Hatiz Hasan eff. učio dožbu vrlo dobrom ocjenom. Mlad a željan nauke pošao je u Hukuk (pravuičku škola), te je zu če- tiri godine i svršio sa odličnim uspjehom. Neza- dovoljiv se ni tim, pobagjao je u Carigradu veli- ka i na glasu Šerijatsku školu koju je takogjer svršio s odličnim uspjehom, Kad je tako dobio tri diplome, onda je stupio u službu kao kadija sa 2000 fior. plaće. Službu je obnašao dvije godi- ne, te se onda po običaju vratio u Carigrad, da zatraži službu u okružnom mjestu, nu toga ne do- čeka, jer nenadana očeva smrt presili ga, da se vrati amo u svoju domovinu. On je mislio amo obaviti poslove, te se opet vratiti tamo gdje ga čeka sjajna budućnost, ali ljudi poznavajući njega i njegov hodžaluk,. moliše ga da ostane ovdje te da očevu alužbu obnaša, On kao čovjek - potpuno izobražen, to je primio više iz ljubavi ga domovi- nom, nego li zašto drugo, jer ga je u Carigradu čekalo više. i glasnije mjesto. Nu, Bože moj, nje- kim ljudima kao da je bilo krivo da ostane ovdje taj vrijedni sin našeg naroda, S toga se Hafiz-Ha- sanu bacio prut na put. A evo kako : njegov otac dobivao je plaće oko 1500 flor, pa bi valjalo da i on to dobiva, nu njemu se nugja samo 900 fior. | Znuali su, da on, koji je već za svoje umne spo- sobnosti bio odlikovan dva put boljim mjestom, to neće primiti te da će ga se na taj način riješiti, Sve po modernoj diplomaciji! Čudili bi se samo vladi, ako ona dopusti da izgubimo. ovaku silu, Po našem mnijenju bilo bi najbolje kad bi vlada imenovala Hafia Hasana MHatibom iste džamije, pa makar i su 900 fior, plaće, jer bi 86.u ovom sluća«, ju Hafiz Hasan mogao i čim drugim zanimati, A zar i to ne bi bilo razborito. da se ovaki čovjek namjesti na koju: školu kao profesor. ili na koje: drugo mjesto islamskog svanja ? . Mi na ovakim mjestima osjećamo veliku potrebu ovakih ljudi, Pa napokon Hafiz Hasan je i: Sorajlija. Zn danas dosta, ali ako Hafiz Hasan bude prisiljen da ostavi svoju domovinu, onda ćemo progovoriti o toj stvari opširnije. lajavljujemo na- pokon kako u ovom poslu vlada nije ništa kriva, U takim atrazima. drugi 00 pik + o Gruž, 16 Februart. Da vam malo ispripovijedam njeke prevare, kojim su se naši Srbi služili da osjeguraju barjak svetoga Mihajla za svečanosti sv. Vlaba od_Gori- ce. Na ime g. Pera Krile, koji je starešina &d bra- će i koji za ništa nije znao, pošla su dvojica u parokovu kuću da ga uzmu. Paroka nije bilo do- ma nego njegova svojta, te su im povjerovali i podali barjak. Ovaj su pak ponijeli i satvorili 4 kuću g. Iva Pitarevića. Gosp. Pero Krile nije protivan da se s barjakom ide na Goricu, i dao da se barjak drži u tugjoj kući i da se Sajt uputi iz kuće Pitarevićeve nego iz sv. Miliajla. Zaludu! Kako je bilo ružno vrijeme tako je bar- jak sve du druge uedjelje, dakle 8 dava, ostao za- tvoren u kući Pitarevića. Kad'je došla nedjelja, on je poslao svoga djetića da sakupi braću, koja su onda pošla na Goricu. zatie Mi ne zoamo kojim pravom može [vo Pita- rević, da tako raspolaže sa barjakom i braćom, kad on se ue broji ništa; on nije nikakav stare- šina (gastaldo), 'već jedino on'je Srbin koji se nastanio u Gružu, ali to su preveć maleni titali, da on može slati svoje djetiće neka sakupe braću. Toliko za ovaj put. Čuli smo još i za njeke po- nude na Boninovu i za njeke fiorine, ali to osta- vljamo do druge zgode. Danas samo pofučujemo Srbima, da su im uzaludne sve prevare i nateza- nje. Gruž nije ojitlćv! Zaludu u Lapade njihov patrun i njegovi skutonoše. Mi ih ne slušamo; mi imamo druge čeljadi i u Gružu i u Lapadu, sko- jim radimo bratškii Oni nas neće odvesti u srp- sko kolo | i Nekoliko Gružana. Pogled po svijetu. — Najčuvenija osoba u Franceskoj jest da- nas Gofred Cavaignac. On je na 8 ov. mjeseca svojim znamenitim govorom o zadojim škandalima utro sebi put u budu Ne, rekao je, nije Isti- pa da je republici eskoj da se za ju prosjaci Oko naancijalnih društava ; nije isti- na, da je član vlade franceske dužan nadzirati di- jeljenje nagrada štampi, sa strane istih društava. Njegov govor, naperen proti Rouvieru, Floquetu i članovima Ribotova ministarstva bio je oduševlje« no pozdravljen. Ista vlada morala je primiti nje- gov dnevni red, koji osugjuje korupciju i nepo- štenje. Ou će oko sebe sakupiti mlagje republi- kanske sile, koji će republiku i parlamenat pro- čistiti od 'oportunista & la Roaviet i radikalsva & la Floquet Clemenceau, Njega dapače drže jje- divim ozbiljnim kandidatom na presjedničku stali: cu kod budućih izbora. : — U Engl&skom saboru razvio je Giadsto- ne svoja načela o bhome-ruli, On se. je. danas po- sve izmirio sa parnelistima, a nema sumoje da će njegovo najvažnije djelo prodrijeti u dolojoj kući, Što će biti sa lordima, to se ne zna, ali čini se da se Gladstone ne boji toliko njihove oporbe. — Talijanski ,Punamino* obećaje takogjer jednu depuraciju javnog života i ustavnih institu« cija u Italiji, Najodličniji patrijote to zagovaraju. Danas upravljaju talijanskom sudbinom većim di- jelom ljudi srednjih aposobnosti, Miagji naraštaj shvaća svoje dužnosti poštenije od mnogih ata političara. 03 — Veliko začugjenje potreslo je Europom, kad je obaznala da je stari Lesseps osugjeo na petogodišnji zatvor, Svak se nada da će za njega biti učinjena iznimka, te da će biti pomilovani Mnogi senatori povratili su novac, koji su primili od Panamskog društva. Država će proučiti, inogu li se radnje dovršiti, — Još nijesu uhvatili vara. licu Artona. i io _ — Nijemci su veoma uzrujani. Car je aki na<. redio da se poruse imena njekih baltičkih grado- va, Radi toga jauče sva njemačka štampa, Ade. oni nama čine ! \ — U. Galiciji ove: godina proslavila 40:8&.v0» oma tužan načia stogodišnjica raskomadsnja Polj+ ske, Niko nije plesao niti su se kakve. javne She. bare držalq, Maoge gospogio dapaće odukolt Očalat,